12/01/2024
Bilo bi i funkcionalnije i korisnije da smo iz ovog intervjua ( tekst u komentarima 👇) ministarke kulture dr Tamare Vujović pročitali makar jednu konkretnu ideju za rješavanje nagomilanih problema u kulturi. Kako nismo dobili očekivano, ponovićemo deset pitanja u svojstvu gorućih tačaka kulture oko kojih smo apelovali a na koja smo u javnom interesu očekivali odgovore najodgovornijeg lica u resoru, odgovore koji bi, vjerujemo, doprinijeli poboljšanju pozicije kulturne scene i dijaloga u kulturi naše zemlje.
1. NACIONALNI PLAN ZA RAZVOJ KULTURE 2023/2027: Bilo bi i funkcionalnije i korisnije da smo dobili viziju koji su aspekti trenutnog Nacionalnog plana neadekvatni prema mišljenju ministarke, te da li ciljevi trebaju biti preciznije definisani sa više od dva postojeća?
2. NACIONALNI SAVJET ZA KULTURU: Bilo bi i funkcionalnije i korisnije da smo dobili informaciju da li će raspustiti ili reorganizovati postojeći Nacionalni savjet za kulturu, obzirom da ne postoji niti jedan javni podatak da se Savjet ikada sastao i da li je donio određene zaključke?
3. NACIONALNA KANCELARIJA ZA UNESCO: Kada možemo očekivati ponovno uspostavljanje Nacionalne kancelarije za UNESCO?
4. KULTURNO BLAGO: S obzirom na nedavno predstavljenu istoriju umjetnosti u Crnoj Gori, gdje su i sami autori ukazali na dramatičnu devastaciju kulturnog blaga, bilo bi i funkcionalnije i korisnije da smo dobili informaciju koji konkretni koraci su planirani kako bi se zaštitilo ono što je preostalo? Takođe, bilo bi i funkcionalnije i korisnije da smo dobili informaciju da li planira da u tom dijelu izabranih lica zadrži kadar koji je decenijama žmurio na devastaciju?
5. USTANOVE KULTURE BEZ PLANOVA RAZVOJA: Mnoge ustanove kulture funkcionišu bez jasnih planova razvoja, a Savjeti ustanova često se sastoje od ljudi bez relevantnih referenci povezanih sa djelatnošću tih ustanova. Bilo bi i funkcionalnije i korisnije da smo dobili informaciju kako poboljšati ovu situaciju?
6. STRUKOVNA UDRUŽENJA: Sva strukovna udruženja godinama djeluje u NVO sektoru i imaju ograničen pristup finansiranju. Bilo bi i funkcionalnije i korisnije da smo dobili informaciju kako poboljšati ovu situaciju, pogotovo imajući u vidu činjenicu da mnoga od njih na poslednjem konkursu Ministarstva nijesu imala pravo prijave jer je konkurs bio usmjeren na amaterska udruzenja i folklor?
7. MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI CG: Ishodišna pozicija upravljanja u Muzeju savremene umjetnosti CG dokazuje ono na što su likovni umjetnici ukazivali duže od godinu dana: flagrantnu privatizaciju ove ustanove u kojoj je ministarka Vlaović imenovala direktora koji ju je po isteku njenog ministarkog mandata postavio za pomoćnicu direktora ustanove. Bilo bi i funkcionalnije i korisnije da smo dobili informaciju koji koraci će biti preduzeti kako bi se adresiralo navedeno?
8. KOORDINACIJA I RAZVOJ MANIFESTACIJA OD POSEBNOG ZNAČAJA: Primjer, Filmski festival Herceg Novi (promjene članova Savjeta festivala, donošenje odluke o sufinansiranju nepunih mjesec dana pred održavanje festivala,…). Bilo bi i funkcionalnije i korisnije da smo dobili informaciju kako to popraviti?
9. PITANJA IMENOVANJA: Bilo bi i funkcionalnije i korisnije da smo dobili informaciju da li razmatra preispitivanje kontroverznih odluka u imenovanjima bivše ministarke kulture?
10. SARADNJA: Bilo bi i funkcionalnije i korisnije da smo dobili informaciju kako vidi saradnju s predstavnicima udruženja umjetnika i istaknutih umjetnika, jer se od početka mandata nije srela:
- niti sa jednim predstavnikom udruzenja umjetnika (npr: Udruzenje likovnih umjetnika CG, Udruzenje glumaca, Udruzenja pisaca – dva ih ima, Udruzenje filmskih producenata i reditelja…)
- niti sa jednim predstavnikom postojećeg Nacionalnog savjeta za kulturu (članovi: Roman Simović, Miloš Karadaglić, Ilija Šoškić, Vlatko Gilić, Ognjen Spahić, Lidija Dedović, Janko Nilović, mr Aleksandra Vuković, Andrej Nikolaidis, Milena Mijović Durutović, Rajko Todorović Todor, Teona Strugar, mr Nemanja Čavlović, Branko Perović, Miodrag Lekić)
Vjerujemo da su ove odgovore očekivali mnogi u našoj zajednici kulture i umjetnosti, te žalimo što ih nismo dobili u cilju postizanja pozitivne promjene koje bi obogatila kulturni život u Crnoj Gori.
Ponovicemo još jednom, nužno je jasno i otvoreno pristupiti ispunjavanju osnovnog uslova za dostojanstveno djelovanje kulture: pristupom izmjenama postojeće legislative koja uređuje sektor kulture sa najblim praksama, uz temeljnu analizu stanja i potreba, tako što će se omogućiti organizovanje široke platforme dijaloga u sektoru culture - koja bi radila nadepolitizaciji, dekorupciji, depatrijarhalizaciji sektora kulture, upravnih i savjetodav nih tijela unutar institucija kulture; tako što će se uvesti praksa izbora rukovoditeljki/oca nacionalnih kulturnih institucija, i svih upravnih struktura putem javnih i transparentnih konkursa; tako što ce se SISTEMSKI DEFINISATI STVARI DA ONE VIŠE NE ZAVISE NI OD KOGA POJEDINAČNO I LIČNO U KULTURI?
Podsjeticemo nas stav da je neophodni minimum promjene u ZAKONU O KULTURI:
- javni konkurs za izbor direktora ustanove;
- uz biografiju, kandidat predlaže i plan razvoja ustanove;
- najmanje 240 ECTS kredita i minimum 5 godina referentnog rada u kulturi, u polju u kome se kandiduje;
- posebne zahtjeve za konkurs da propise svaka ustanova pojedinačno;
- Savjet ustanove daje mišljenje o prijavljenim kandidatima, Ministarstvo predlaže, a Vlada imenuje.
Izbor članova Savjeta javnih ustanova
- jasno ustanoviti kriterijume za članove Savjeta, u skladu sa specifičnom djelatnosti koju obavlja ustanova.
Omogućiti ustanovama da formiraju Umjetnička/Stručna vijeća.
Ministarstvo kulture i medija Crne Gore
Vlada Crne Gore
