Centralna dimenzija kulture

05/07/2024

29/07/2019

Ako želite postati dio našeg tima, i pridružiti nam se u ugodnoj radnoj atmosferi,
očekujemo vaš poziv na broj 01 390 9900.
Zbog rasta poslovanja tražimo:
- samostalnog knjigovođu
- robno materijalnog knjigovođu.

CDK

14/06/2019

Republika Hrvatska ima usklađeni porezni sustav s europskim načelima koji je podijeljen na državne, županijske, općinske i gradske te zajedničke poreze, a to izgleda ovako:
1. DRŽAVNI POREZI
1.1 POREZ NA DODANU VRIJEDNOST
1.2 POREZ NA DOBIT
1.3 POSEBNI POREZI I TROŠARINE
1.3.1 Posebni porez na motorna vozila
1.3.2 Posebni porez na kavu i bezalkoholna pića
1.3.3 Porez na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premije kasko osiguranja cestovnih vozila
1.3.4 Trošarinski sustav oporezivanja alkohola, alkoholnih pića, duhanskih proizvoda, energenata i električne energije

2. ŽUPANIJSKI POREZI
2.1 POREZ NA NASLJEDSTVA I DAROVE
2.2 POREZ NA CESTOVNA MOTORNA VOZILA
2.3 POREZ NA PLOVILA
2.4 POREZ NA AUTOMATE ZA ZABAVNE IGRE

3. GRADSKI ILI OPĆINSKI POREZI
3.1 PRIREZ POREZU NA DOHODAK
3.2 POREZ NA POTROŠNJU
3.3 POREZ NA KUĆE ZA ODMOR
3.4 POREZ NA KORIŠTENJE JAVNIH POVRŠINA
3.5 POREZ NA PROMET NEKRETNINA

4. ZAJEDNIČKI POREZI
4.1 POREZ NA DOHODAK

5. POREZI NA DOBITKE OD IGARA NA SREĆU I NAKNADE NA PRIREĐIVANJE IGARA NA SREĆU
5.1 LUTRIJSKE IGRE
5.1.1 Mjesečna naknada za priređivanje lutrijskih igara
5.1.2 Porez na dobitke od lutrijskih igara na sreću
5.2 IGRE U CASINIMA
5.3 IGRE KLAĐENJA
5.3.1 Naknade za priređivanje klađenja
5.3.2 Porez na dobitke od igara klađenja
5.4 IGRE NA SREĆU NA AUTOMATIMA
5.5 NAKNADA ZA PRIREĐIVANJE PRIGODNIH JEDNOKRATNIH IGARA NA SREĆU

6. NAKNADA ZA PRIREĐIVANJE NAGRADNIH IGARA
6.1 PROPISANA UPLATA PRIREĐIVAČA NAGRADNIH IGARA U KORIST HRVATSKOG CRVENOG KRIŽA

07/06/2019

Vratimo se „maloj školi“ upoznavanja s porezima.
Nakon što smo se upoznali s neizravnim porezima, sada nešto i o izravnim porezima.
Najtipičniji izravni porez je svima dobro znani porez na dohodak, koji se nameće izravno na dohodak osobe koja prima plaću, mirovinu, autorski honorar i sl., ili obavlja samostalnu djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja. Porez na dohodak nameće se progresivnim poreznim stopama što znači da se može dobro prilagoditi sposobnosti plaćanja pojedinaca čime se može postići pravednija raspodjela dohotka nakon oporezivanja u odnosu na dohodak prije oporezivanja, a to se između ostalog postiže i određivanjem dovoljno visokog osobnog odbitka. Iz tog razloga, porez na dohodak je u većini zemalja osnovni porez čijom se progresivnosti uvodi pravednost u poreznom sustavu te se zbog toga smatra superiornim nad ostalim porezima.
U Hrvatskoj obveznici poreza na dohodak su rezidenti i nerezidenti. Fizička osoba koja u Hrvatskoj ima prebivalište i uobičajeno boravište smatra se rezidentom, a fizička osoba koja u Hrvatskoj nema prebivalište ni uobičajeno boravište, ali u Hrvatskoj ostvaruje neki dohodak smatra se nerezidentom.
Dakle, izravni porez osim na dohodak nameće se i na kapitalne dobitke, na darovanja (gift tax), na nasljedstvo (death duties) kao i na imovinu (property tax). Pod izravne poreze spada i porez na dobit koji plaćaju poduzeća, ali i neke samostalne djelatnosti koje ostvarenim prometom, dohotkom ili brojem zaposlenika po zakonu prelaze sa „dohodaša“ u „dobitaše“, a tu je i prirez porezu na dohodak.

30/05/2019

AKTUALNO!!!
„Porez na dodanu vrijednost – snižena stopa na usluge i povezana autorska prava“
Dana 20. svibnja 2019. godine, Ministarstvo financija Porezna uprava Središnji ured dalo je pojašnjenje primjene snižene stope PDV-a od 13% kojim se oporezuju usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača, u svom odgovoru KLASA: 410-19/19-02/93, URBROJ: 513-07-21-01/19-4
Citat odgovora:
„Pod uslugama i povezanim pravima pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost po posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje središnjeg državnog tijela nadležnog za intelektualno vlasništvo smatraju se usluge i povezana prava koje isporučuju pisci, skladatelji i umjetnici izvođači te drugi individualni nositelji prava koji su ta prava stekli na temelju pravnoga posla, zakona, nasljeđivanjem ili na drugi način, kao i usluge i povezana prava koje isporučuju organizacije za kolektivno ostvarivanje prava u obavljanju poslova kolektivnog ostvarivanja prava, neovisno o tome djeluje li u svoje ime ili u ime nositelja prava, a za korist nositelja prava.
Obzirom da je tumačenje posebnih propisa iz područja autorskog i srodnih prava u nadležnosti Ministarstva kulture, od istog je zatražen odgovor o tome koje su odgovarajuće organizacije za kolektivno ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisima iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje središnjeg državnog tijela nadležnog za intelektualno vlasništvo, a čiji članovi trebaju biti pisci, skladatelji i umjetnici izvođači, kako bi mogli na svoje usluge i povezana autorska prava primijeniti sniženu stopu PDV-a od 13%.
S tim u vezi Ministarstvo kulture uputilo nam je odgovor KLASA: 023-03/19-01/0111, URBROJ:532-01/2-19-2 od 8. svibnja 2019. u kojem navodi:
“Pisci, skladatelji i umjetnici izvođači koji su članovi odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje koje imaju odobrenje Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo obračunavaju na sve svoje usluge stvaranja, izvođenja ili korištenja njihovih autorskih djela ili izvedaba PDV po stopi od13%. Ta se stopa PDV-a primjenjuje bez obzira na to primaju li honorare neposredno od isplatitelja ili putem organizacije za kolektivno ostvarivanje. Ista stopa PDV-a od 13% se primjenjuje i na one koji su organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava putem punomoći ovlastili da za njih ostvaruje prava iako nisu njeni članovi. Rečene odgovarajuće organizacije su: Društvo hrvatskih književnika (DHK) za književnike i dramske pisce, Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) za pisce novinare, Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHFR) za pisce scenarija, Hrvatsko društvo skladatelja(HDS) za skladatelje te Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP) za umjetnike izvođače.
Ako su opisani pisci, skladatelji i umjetnici izvođači svoja autorska ili izvođačka prava ugovorom ili drugim pravnim poslom ustupili nekoj drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi, na raspolaganja tim pravima od strane tih drugih pravnih ili fizičkih osoba također se obračunava PDV po stopi od 13%. lsto se primjenjuje i na one pravne i fizičke osobe koje su autorska ili izvođačka prava stekle na temelju zakona ili nasljeđivanjem.
Naposljetku, na sve usluge isporuke autorskih i izvođačkih prava koje pružaju gore nabrojane organizacije za kolektivno ostvarivanje naplaćuje se PDV u iznosu od 13%.“
Prema tome usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi Društva hrvatskih književnika (DHK) za književnike i dramske pisce, Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) za pisce novinare, Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHFR) za pisce scenarija, Hrvatskog društva skladatelja (HDS) za skladatelje te Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP) za umjetnike izvođače podliježu oporezivanju PDV-om po stopi od 13%.“

24/05/2019

Kako smo se upoznali s neizravnim porezima PDV-om i posebnim porezom trošarinom – akcizom, u grupi neizravnih poreza treba još spomenuti carinu.
U 16. i 17. stoljeću svoj vrhunac doživljava ekonomski pravac „Merkantilizam“. Njegova bit je u teoriji povećanja novčane mase u državi i sprječavanje odljeva bogatstva izvan države. Tako tada kao instrument vanjskotrgovinske politike nastaju carine. Iako je kao ideja nastala u Francuskoj, odmah su je prihvatile i brojne druge države između ostalih i Engleska, Njemačka, Italija, Španjolska, Nizozemska. Carinama su u starom i srednjem vijeku prethodile „Daće“ koje su ubirali vladari, gradovi i crkva.
U početku, cilj uvođenja carina bio je smanjenje opsega uvoza, odnosno potpuno sprječavanje uvoza određenih proizvoda i usluga radi smanjivanja odljeva bogatstva iz države. Kasnije se cilj proširio i na stimulaciju kao i zaštitu domaće proizvodnje.
Carine se pojavljuju u tri oblika kao uvozne carine, izvozne carine i tranzitne carine, a određuju se postotkom ili fiksnim iznosom po jedinici mjere.
U studenom 2000. godine, Hrvatska je postala punopravna članica WTO-a (World Trade Organization) čiji je osnovni cilj znatno snižavanje carina i što lakša, slobodnija i pravednija međunarodna trgovina. Ulaskom Hrvatske u EU znači da carinska tijela svih 28 zemalja EU zajednički djeluju kao jedno carinsko tijelo na svu robu koja se uvozi na njihovo državno područje iz ostatka svijeta primjenjujući iste carinske tarife, a u međusobnoj unutarnjoj trgovini članica EU ne primjenjuju se nikakve tarife, što znači da se carina ne naplaćuje kada se roba prevozi iz jedne države članice u drugu državu članicu EU.
Inače, samo za informaciju, sličan učinak kao carine imaju i „Kvote“ (količinska ograničenja uvoza).
A sada malo o izravnim porezima.

17/05/2019

Pisati o porezima vrlo je dosadna tema, ali nimalo nije dosadno kad poreze treba platiti. Tada to postaje „zabava“ na granici najluđih adrenalinskih igrica. Davno je netko izrekao: „ Gore od plaćanja poreza je samo ako nemaš porez za platiti“, aludirajući pri tom vjerojatno na porez koji se plaća na ostvareni prihod od rada – porez na dohodak ili porez na dobit, jer stvarno je teško ako nemamo primanja i neki oblik zarade koji su dovoljno visoki da se na njih plati i „nešto“ poreza.
Međutim, u stvarnosti poreze ne možemo izbjeći ni tada jer smo porezima izloženi u svakom trenutku i na svakom mjestu pa čak i beskućnik koji živi pod mostom ili na klupi u parku. Od svake isprošene „nažicane“ kune, što god kupio, bilo to nešto za staviti „pod zub“, nešto „mekše“ ili „žešće“ pa i najjeftiniji „kiseliš“ za popiti ili ako sve želi pretvoriti u dim pa kupi najsmrdljivije cigarete, prvi porez koji sigurno plaća to je neizravni PDV, a tu je i eventualno drugi neizravni porez a to su trošarine.
Znači, od 1 primljene kune čak i beskućnik najčešće plati 0,20 lipa PDV-a ako ne računamo namirnice koje imaju sniženu stopu PDV-a pa živi samo od kruha, mlijeka i … igara, a za onaj „kiseliš“ i „dim“ plati dodatno i trošarinu, odnosno poseban porez koji je ugrađen u cijenu proizvoda prije PDV-a.
Posebnim porezima - trošarinom tj. akcizom, oporezuje se promet određenih proizvoda kao što su naftni derivati, energenti te električna energija, alkohol, alkoholna pića i pivo, kava i sva bezalkoholna pića, sve vrste duhanskih proizvoda, motorna vozila, plovila i zrakoplovi, ostali luksuzni proizvodi, a posljednja uvedena trošarina je na premije osiguranja od automobilske odgovornosti kao i premije kasko osiguranja cestovnih motornih vozila.
Tu svakako nije kraj zabavi zvanoj „plaćanje poreza“! …

09/05/2019

Dakle, sada jedno pojednostavljeno stručno pojašnjenja PDV-a.
Porez na promet je oporezivanje prometa proizvoda i obavljanja usluga koji se izvršavaju uz naknadu. Dijeli se na opći porez na promet i na pojedinačne poreze na promet, odnosno na trošarine tj. akcize.
PDV (porez na dodanu vrijednost) jedna je od varijanti općeg poreza na promet ili stručno definiran kao neto svefazni porez na promet koji se obračunava u svakoj fazi proizvodno-prodajnog ciklusa, ali značajno je da se obračunava samo na iznos dodane vrijednosti koja se oblikovala u toj fazi. Dodana vrijednost je razlika između vrijednosti prodaje proizvoda i usluga, te vrijednosti troškova kojima su ti proizvodi i usluge nastali.
Postoje tri različita oblika poreza na dodanu vrijednost, a to su proizvodni, dohodovni i potrošni oblik poreza na dodanu vrijednost.
Proizvodni oblik PDV-a je u slučaju kada porezni obveznik pri prodaji svog proizvoda ne može odbiti trošak nabavke kapitalnih dobara niti trošak amortizacije.
Dohodovni oblika PDV-a dozvoljava odbitak troška amortizacije prilikom prodaje.
Potrošni oblik PDV-a dozvoljava odbitak ukupnog iznosa utrošenog na bruto investicije prilikom prodaje.
Svaki oblik može se zasnivati na načelu podrijetla ili načelu odredišta.
Iznos PDV-a može se izračunati prema tri različite metode, a to su metoda zbrajanja, metoda oduzimanja i kreditna metoda.
I konačno.
Kreditna metoda se smatra najboljom metodom, pa se u zemljama Europske unije kao i u većem broju ostalih zemalja primjenjuje potrošni oblik poreza na dodanu vrijednost, prema načelu odredišta, a iznos porezne obveze izračunava se pomoću kreditne metode koja omogućuje odbitak pretporeza.
Glavna značajka općeg poreza na promet, bez obzira na njegov oblik, je da porezni teret snosi krajnji kupac.

03/05/2019

Što ne znate o PDV-u
Svi ste čuli za PDV (porez na dodanu vrijednost), ali malo tko zna da se ideja o oporezivanju prometa primjenom poreza na dodanu vrijednost javila još 1919. godine. Međutim, posebnu važnost za stvaranje i uvođenje PDV-a imala je Europska ekonomska zajednica (današnja Europska unija).
Naime, odredbama Rimskog ugovora o osnivanju Europske ekonomske zajednice iz 1957. godine članice su preuzele obveze međusobnog usklađivanja propisa kojima se uređuje oporezivanje prometa dobara i usluga općim porezom na promet, posebnim porezom na promet i drugim posrednim porezima. Cilj je bio stvaranja preduvjeta za ispunjenje temeljne svrhe da se stvore uvjeti za nesmetano kretanje roba, kapitala, ljudi i usluga unutar zemalja članica. Tvorac i kreator PDV-a je Maurice Lauré zamjenik ravnatelja Opće porezne uprave Francuske, a zastupnici Narodne skupštine Francuske prihvatili su ga 10. travnja 1954. godine pod nazivom taxe sur la valeur ajoutée (TVA), da bi ga Francuska prva primijenila 1958. godine unutar Europske ekonomske zajednice.
PDV je postupno uveden u sve države članice današnje Europske unije, a ubrzo nakon Europske ekonomske zajednice počele su ga uvoditi i države koje nisu bile članice. Republika Hrvatska primjenjuje PDV od 01.01.1998. godine.
Kakav je to porez PDV?

26/04/2019

Porezi, porezi, porezi …
Brojne su teorije i definicije o tome što je porez i čemu porez služi. Primarno je porez instrument pomoću kojeg država prikuplja potrebna sredstva za financiranje državnih potreba bilo to financiranje državnog aparata (vlast, vojska, policija,…), odgoja i obrazovanja, financiranje određenih socijalnih davanja, financiranje određenih infrastrukturnih projekata ili davanje poticaja i subvencija. Porez je ujedno i najvažniji instrument kojim se državna vlast bori protiv sive ekonomije.
Stari su koliko i civilizacija jer nema niti jedne civilizacije koja nije ubirala poreze. Prva saznanja datiraju vezano za prvu visokorazvijenu civilizaciju prije šest tisuća godina u Sumeru, na plodnoj ravnici između rijeka Eufrata i Tigrisa, na području južne Mezopotamije današnjeg Iraka. Buđenje civilizacije, ali i buđenje poreza, zabilježeno je zašiljenom trskom klinastim pismom na glinenim pločicama iskopanim u Sumeru. Tadašnji tamošnji stanovnici prihvatili su poreze za izdržavanje u vrijeme velikog rata, ali kad je rat završio, vladari gradova-država više se nisu htjeli odreći svoje slatke povlastice oporezivanja i porezi su ostali. Od tadašnjih vremena porezi nisu nikada ukinuti, te su tijekom povijesti samo sve više dobivali na važnosti.
Za velikih ratova obično su se vrtoglavo povećavali, a nakon završetka rata najčešće se nisu vraćali na predratnu razinu već su nastavljali rasti. No i u mirnodopskim se godinama visina poreza povećava.
Porezi se dijele:
- prema vrsti porezne osnovice (npr. porez na dohodak, porez na potrošnju)
- prema razini državne vlasti kojoj pripada porezni prihod (npr. državni porezi, lokalni porezi)
- prema tome koje kategorije stanovnika više opterećuju (npr. progresivni ili regresivni porezi).
Najčešće se ipak spominje podjela na izravne i neizravne poreze.
Izravne poreze uplaćujemo osobno ili ih za nas uplaćuje poslodavac u državni proračun. To su npr., porez na dohodak koji plaćamo iz plaće, autorskog honorara ili obrta, porez na dobit koji plaćaju tvrtke.
Neizravne poreze ne snosi onaj tko ih uplaćuje u državni proračun, već ih najčešće prevaljuje na druge. Porezni obveznici neizravnih poreza kroz cijenu svojih dobara i usluga prevaljuju teret tih poreza na krajnjeg potrošača, tj. na građane. Najpoznatiji neizravni porez je porez na dodanu vrijednost (PDV).

19/04/2019

Dakle, da li vama treba knjigovođa ili računovođa?
Ako obavljate samostalnu djelatnost ili ste samo upisani u Registar PDV obveznika, odnosno obvezni ste samo predavati JOPPD obrazac zbog primitaka iz inozemstva, tada će vašu dokumentaciju pretežno obrađivati samostalni knjigovođa. Međutim, ako se radi o udruzi, umjetničkoj organizaciji ili tvrtki (d.o.o. ; j.d.o.o. i sl.), tada je neophodan računovođa.
U svakom slučaju bez obzira kojom vrstom i kojim oblikom poslovanja se bavite, najbolje bi bilo da izaberete pružatelja financijskih usluga (računovodstveno – knjigovodstveni servis ili sl.) koji u svojim redovima ima zaposlene knjigovođe i računovođe. Tada će oni sami odrediti tko će i kada obrađivati vašu poslovnu dokumentaciju, ali svakako će računovođa biti taj koji će zaključiti vaše poslovne knjige na kraju poslovne godine nezavisno od toga da li obavljate samostalnu djelatnost ili imate udrugu, umjetničku organizaciju ili tvrtku.

12/04/2019

Pravi računovođa je visoko obrazovani stručnjak ekonomskih znanosti smjera računovodstvo i financije. Odlično poznaje sve propise i zakone koji se odnose na njegovo područje rada te ih zna primijeniti s maksimalnim učinkom isplativosti. On planira, analizira i vodi vaše financijsko poslovanje uz pronalaženje optimalnih poreznih modela. Savjetuje vas kako unaprijediti poslovanje da osigurate maksimum financijske koristi te vas pravovremeno upozorava na eventualne opasnosti, nepravilnosti i propuste. Računovođa ažurno prati vaše poslovanje i u svakom trenutku zna kakvo vam je stanje, kako trenutno poslujete i zna pravovremeno prepoznati bit problema. Upravo je on taj koji zaključuje vaše financijsko poslovanje na kraju poslovne godine, sastavlja financijska izvješća, bilancu, račun dobiti i gubitka te bilješke.
Utrošeno vrijeme na angažmanu oko vašeg poslovanja uz visoko stručno znanje i konstantnu edukaciju razlikuju cijenu usluga računovođe od knjigovođe. Međutim, svaka vrijednost uložena u dobrog računovođu ili računovodstveni servis je itekako dugoročno isplativa investicija koja se u međuvremenu višestruko vraća i sama sebe isplaćuje.
Zato, svaka ozbiljnija tvrtka, obrt ili knjigovodstveni servis koji pružaju financijske usluge, trebali bi imati najmanje jednog zaposlenog pravog računovođu da bi mogli pružati računovodstvene usluge.
Dobro promislite prije nego odlučite kome ćete povjeriti svoje poslovanje!