Documenta Zagreb

07/09/2026

⚖️ Činjenice o počinjenim ratnim zločinima ne smiju se relativizirati

Mislimo na žrtve iz Srebrenice, Škabrnje i drugih mjesta koja su poharale jedinice predvođene Ratkom Mladićem, bivšim zapovjednikom Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, pravomoćno osuđenim na doživotni zatvor za genocid, zločine protiv čovječnosti te kršenja zakona i običaja ratovanja.

Prosvjedujemo što se deseci tisuća već danima opraštaju na stadionima, komemoracijama i ispraćaju od zločinca, ne nalazeći riječi pijeteta za stradale u zločinima. Kad izabrani predstavnici vlasti odbijaju priznati genocid u Srebrenici, nastavlja se ratna politika zbog koje su deseci tisuća ljudi ubijeni. Upozoravamo na neprihvatljive pokušaje negiranja počinjenih ratnih zločina, relativiziranja odgovornosti i osporavanja činjenica utvrđenih pred međunarodnim sudovima.

📄 Čitavo priopćenje pročitajte na našem webu:
https://documenta.hr/novosti/cinjenice-o-pocinjenim-ratnim-zlocinima-ne-smiju-se-relativizirati/

05/09/2026

❗Podržavamo prosvjed "Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku" Građanske inicijative Gospić je naš dom, održan u subotu, 5. rujna 2026. u Zagrebu.

Prosvjednici za Gospić od Vlade RH traže da:

➡️ u roku od 20 dana javnosti predstavi cjelokupan plan sanacije s obvezujućim rokovima
➡️ hitno ukloni 33 000 tona zakopanog opasnog otpada, za što je postavljen rok od tri mjeseca
➡️ gradsko komunalno odlagalište “Rakitovac” uvrsti u Plan gospodarenja otpadom
➡️ uspostavi dugoročni i sveobuhvatni monitoring koji bi uključivao angažiranje neovisnih stručnjaka, koji bi trebali izraditi plan dugoročnog praćenja stanja i neovisnu procjenu rizika.

Na nacionalnoj razini, prosvjednici traže:

➡️ uvođenje kolektivne zaštite u Zakon o zaštiti okoliša
➡️uvrštavanje svih poznatih crnih točaka u Plan gospodarenja otpadom, uz jasno određene rokove i financijske okvire
➡️ privremenu zabranu uvoza otpada do daljnjega, koja bi trebala stupiti na snagu odmah.

01/09/2026

Tena Banjeglav nova voditeljica Documente

Krajem kolovoza završio je mandat voditeljice Vesne Teršelič. Usprkos nasrtajima na ustavom zagarantirana ljudska prava, staloženo je vodila instituciju od osnivanja 2004. godine. Tim Documente zahvaljuje se Vesni na godinama predanosti, upornosti i hrabrosti u izgradnji Documente kao prostora dijaloga i povjerenja, na ljudskosti i iskrenoj podršci, te na tome što nas svojim radom uvijek iznova podsjeća da vrijedi ustrajati.

Od danas vođenje preuzima Tena Banjeglav, povjesničarka do sad angažirana na obrazovanju i javnim politikama. Tena je svoj rad u Documenti započela kao volonterka u ljeto 2018. godine, zatim je vodila obrazovne programe, a od 2024. koordinira program javnog dijaloga i javnih politika.

Teni želimo dobar start u novoj ulozi voditeljice, zahvalni što preuzima dodatnu odgovornost. Vesni želimo što manje stresan nastavak koordiniranja programa praćenja rada pravosuđa i podrške žrtvama.

30/08/2026

👤 Međunarodni dan nestalih osoba: Pozivamo institucije i pojedince na angažman

Povodom Međunarodnog dana nestalih osoba i Dana sjećanja na nestale u Domovinskom ratu podsjećamo na to da u Hrvatskoj još nisu riješene sudbine 1725 osoba. Članovi obitelji nestalih osoba nakon više desetljeća neizvjesnosti s pravom očekuju puni angažman nadležnih institucija u pronalasku i identifikaciji nestalih osoba. Nestali nas obvezuju na humanitarni pristup lišen svih političkih previranja i sukoba. Oni su trajna obveza naših društava u neprestanom traženju i razmjeni informacija s ciljem pronalaska njihovih tajnih grobišta.

Pozivamo:

1) Upravu za zatočene i nestale pri Ministarstvu hrvatskih branitelja da, sukladno svojim mogućnostima, angažira dodatne timove na različitim područjima i što prije otvori najavljenu ispostavu Jug u Splitu. Bilo bi važno pripremiti i druge ispostave, primjerice, na području Zapadne Slavonije, kako bi se proces potrage i identifikacije dodatno unaprijedio i ubrzao jer se otvaranje područne ispostave Istok Uprave za zatočene i nestale u Vukovaru (2017.) pokazalo dobrim rješenjem u nastojanju ubrzanog rješavanja pitanja nestalih osoba.

2) Smatramo dobrom praksom obavještavanje javnosti o provedenim ekshumacijama i identifikacijama. No, istodobno ponovo pozivamo Upravu za zatočene i nestale da pri svojim objavama navede poimence sve osobe koje su identificirane, bez obzira o kojoj se kategoriji radilo. U posljednjih nekoliko godina objavljuju se imena identificiranih hrvatskih branitelja, no ne i civila. Istodobno, kada se radi o identifikacijama srpskih civila i vojnika, njihova se imena izostavljaju, a navode se samo brojčani pokazatelji identificiranih posmrtnih ostataka.

3) Istodobno, pozivamo sve srodnike nestalih osoba koji to još nisu učinili, da kontaktiraju Upravu za zatočene i nestale pri Ministarstvu hrvatskih branitelja zbog prijave nestalih osoba i davanja uzoraka krvi. Izuzetno je važno da članovi obitelji svih nestalih osoba, koje su nestale tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj, bez obzira o kojoj se kategoriji radilo (civil, vojnik, policajac), učine sve što je potrebno, kako bi se ubrzao postupak ekshumacija i identifikacija. To bi moglo dovesti do pomaka u identifikacijama ekshumiranih posmrtnih ostataka koji su pohranjeni u zajedničkim grobnicama na zagrebačkom groblju Mirogoj i osječkom Centralnom groblju.

4) Također, apeliramo na sve one koji raspolažu informacijama o lokacijama na kojima se nalaze posmrtni ostaci nestalih osoba, da informiraju Upravu za zatočene i nestale. Prijavu mogu dostaviti i anonimnim putem.

5) Pozivamo na poboljšanje suradnje Uprave s komisijama u Srbiji i BiH, bez politiziranja i uplitanja političkih moćnika. Republika Srbija treba, na zahtjev Republike Hrvatske, ustupiti preostale protokole koji se odnose na žrtve iz vukovarske bolnice, te bi informacije o nepoznatim grobištima trebala ustupiti hrvatskoj strani. Republika Hrvatska bi, isto tako, trebala postupati po zahtjevima Srbije i dati informacije o lokacijama za koje se traže informacije sa srpske strane.

6) Pozivamo i na detaljan pregled sudskih zapisnika u provedenim kaznenim postupcima za ratne zločine, gdje je moguće pronaći korisne informacije o pojedinačnim grobovima i grobnicama. Navodimo primjer nedavno pronađena tijela tri žrtve iz Ovčara II masovne grobnice. Tijela su pronađena na mjestu o kome su svjedoci, pripadnici VB Vojne policije JNA iz Kragujevca, govorili u svojim iskazima 2004. i 2005. godine na suđenju za zločin na Ovčari, pred sudom u Beogradu.

7) Pozivamo na ravnopravan tretman svih žrtava od strane nadležnih institucija. S čuđenjem smo zamijetili kako Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske na identifikacijama tijekom 2025. godine, okupljenim članovima obitelji žustro obećava istrage zločina počinjenih prema njihovim ubijenim članovima obitelji. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, temeljem zakona, jedino je ovlašteno istraživati i optuživati za počinjene zločine. Prema tome, i do sada su mogli i morali istražiti počinjene zločine. Ono što spada u djelokrug redovnog rada jedne institucije, neukusno je, neprofesionalno i nepotrebno isticati kao nešto što će se ubuduće raditi. Takvim se postupanjem pred članovima obitelji identificirane žrtve, prije svega nesvjesno priznaje da DORH nije učinio puno na istraživanju počinjenog zločina.

https://documenta.hr/novosti/medunarodni-dan-nestalih-osoba-pozivamo-institucije-i-pojedince-na-angazman/

28/08/2026

📢 Otvoreno pismo ZHS: Javni novac ne smije postati sredstvo političkog discipliniranja

Inicijativa Za Hrvatsku slobode uputila je u četvrtak Vladi Republike Hrvatske otvoreno pismo povodom današnje najave ministra Davida Vlajčića da bi se građanima mogla uskratiti sredstva države zbog njihovih stavova, odnosa prema državi ili onoga što vlast procijeni kao sigurnosnu prijetnju.

Poruka Inicijative je jednostavna: javni novac ne smije postati sredstvo političkog discipliniranja, a policija i obavještajne službe ne smiju služiti za nadzor političke nepodobnosti. Sloboda se ne brani samo za one s kojima se slažemo, nego upravo za one s kojima se ne slažemo.

U otvorenom pismu traži od Vlade da jasno odgovori na temeljno političko pitanje: hoće li prava građana biti zajamčena Ustavom ili će ih ubuduće morati zaslužiti političkom lojalnošću?

Pismo je objavljeno na Facebooku Za Hrvatsku slobode.

❗ OTVORENO PISMO VLADI REPUBLIKE HRVATSKE

Ustav vrijedi za sve pa i za one s kojima se vlast ne slaže.

Vlado Republike Hrvatske, preuzmite odgovornost i jasno recite građanima: hoće li njihova prava biti zajamčena Ustavom ili uvjetovana političkom podobnošću?

27. kolovoza 2026.



Poštovani,

potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede David Vlajčić najavio je da će država nekim građanima uskratiti „bilo kakve poticaje i subvencije” zato što, prema njegovim riječima, „ne poštuju ustavnopravni poredak RH” ili „vrijeđaju ugled naše domovine”.

Istodobno je poručio da za one koji predstavljaju sigurnosnu prijetnju država ne treba dati poticaje, nego osigurati „pojačani obavještajni i policijski nadzor prije nego učine veliku štetu”.

Objavu su prenijeli mediji a on ju je označio službenim profilom Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva poljoprivrede. Zato se ne obraćamo samo ministru Vlajčiću, nego Vladi Republike Hrvatske.

Je li ovo politika Vlade Republike Hrvatske? Ako jest, više ne govorimo samo o poticajima, nego o tome kakva država želimo biti.

➡️ Tko odlučuje tko je dovoljno lojalan?

Država ima pravo i dužnost kažnjavati počinitelje kaznenih djela i štititi građane od prijetnji, nasilja te ugrožavanja života, zdravlja i imovine. No demokratska država ne smije građane dijeliti na one koji su dovoljno „vjerni” državi i one koji to nisu.

Što znači „ne poštuje ustavnopravni poredak”? Što znači „vrijeđa ugled domovine”?

Ustav Republike Hrvatske ne poznaje građane koji svoja prava moraju zaslužiti političkom lojalnošću. Država nije vlasnik prava svojih građana.

➡️ Sloboda govora ne može imati cijenu

Možemo osuđivati nečije riječi i politički se protiv njih boriti. Ali vlast ne smije poručivati građanima da bi zbog svojih stavova mogli ostati bez javnog novca.

Ako je netko počinio kazneno djelo, prijetio ili ugrozio tuđi život i imovinu, neka za to odgovara pred sudom. Ako je riječ o mišljenju, političkom stavu ili povijesnoj interpretaciji, riječ je o drugoj stvari.

Ne odlučuje ministar je li nešto kazneno djelo. Odlučuje sud.
To pravilo vrijedi osobito onda kada nam se optuženi ne sviđa.

➡️ Nadzor prije nego što se nešto dogodi

Posebno zabrinjava najava „pojačanog obavještajnog i policijskog nadzora” prije nego što netko navodno učini „veliku štetu”.

Tada se građane ne procjenjuje prema onome što su učinili, nego prema onome što vlast pretpostavlja da bi mogli učiniti. Ako se tome doda politički ili nacionalni kriterij, dobivamo opasan lanac:

ne slažeš se s državom → predstavljaš sigurnosnu prijetnju → treba te nadzirati → možda ti treba uskratiti javni novac.

Policija i obavještajne službe ne smiju biti alati za provjeru političke podobnosti, a javni novac nije nagrada za poslušnost.

Vlade i ministri se mijenjaju, ali prava građana ostaju. Danas se kriterij može odnositi na one čiji su stavovi većini odbojni; sutra može pogoditi novinare, umjetnike, aktiviste, udruge, političke protivnike ili poljoprivrednike koji kritiziraju Vladu.

Sloboda se brani unaprijed — i za one s kojima se ne slažemo.

Ne tražimo zaštitu za nasilje, prijetnje ili kaznena djela. Tražimo da država ostane država prava.

📢 Zato od Vlade Republike Hrvatske tražimo jasan odgovor:

- Hoće li građaninu Republike Hrvatske političko ili drugo uvjerenje ikada biti razlog za uskraćivanje poticaja, subvencije ili drugog oblika javnog novca?
- Tko će odlučivati tko „ne poštuje ustavnopravni poredak” i što će to konkretno značiti?
- Tko će odlučivati tko „vrijeđa ugled domovine”?
- Što točno znači najava „bilo kakvih poticaja i subvencija”?
- Hoće li se policijski i obavještajni nadzor koristiti prema ljudima zbog njihovih političkih stavova ili tek kada za to postoje zakonom propisani sigurnosni razlozi?
- Postoji li već nacrt zakona ili prijedlog izmjena kojima bi se ovo provelo i hoće li biti javno objavljen?

📢 Odgovorite na temeljno političko pitanje:

Hoće li građani Hrvatske svoja prava ostvarivati zato što su građani Republike Hrvatske ili će ih ubuduće morati zaslužiti pred vlastima?

Ne pristajemo na Hrvatsku u kojoj se vjernost provjerava

Ovo pismo nije obrana bilo kojeg političkog stava ni napad na jednu osobu ili stranku. Pišemo ga jer ograničavanje slobode često ne počinje zabranom, nego porukom da neki ljudi nisu dovoljno lojalni, da ih treba više nadzirati ili da im ne treba dati javni novac.

Ne pristajemo na državu u kojoj vlast određuje tko je dovoljno lojalan da bi imao prava.

Ne pristajemo na to da se sloboda govora plaća gubitkom egzistencijalne sigurnosti, da se građane nadzire zbog onoga što bi možda jednoga dana mogli učiniti ili da ministar odlučuje tko je kriv.

Hrvatska može biti snažna i sigurna bez političke podobnosti, nadzora mišljenja i kažnjavanja neistomišljenika.

Ustav vrijedi za sve — i za one koje volimo i za one koje ne podnosimo.


Za Hrvatsku slobode

26/08/2026

❗ Podrška javnih osoba i građanskih udruga prosvjedu Gospić je naš dom 🤝

Zagreb, 26. kolovoza 2026.

Često koristimo uzrečicu "samo nek' je zdravlja", no kako kad nas truju?

Udruge civilnog društva, inicijative i javne osobe potpisnice izražavaju punu podršku građanskoj inicijativi "Gospić je naš dom" i prosvjedu koji se 5. rujna održava u Zagrebu.

Ne možemo prihvatiti da se pitanje o kojem ovisi zdravlje ljudi svede na stranačke obračune i zaštitu političkih pozicija. Dok se u Saboru i na Odboru vodila rasprava, problem opasnog otpada koji se godinama gomila je pokazao da nijedan kraj Hrvatske nije imun na nečinjenje nadležnih institucija.

Ovo nije samo problem Gospića ili Like, to je pitanje koje se tiče svakog kutka Hrvatske u kojem su ljudi godinama prepušteni (zlo)namjernom nečinjenju upravnih tijela i odgovornih osoba.

Ljudi za ljude! Za sve Gospiće, Benkovce, Vranjice, Poznanovce, za svaki Senj, Gračac, Split, Otočac, Pecku, za Sisak, za svaki kutak Lijepe naše.

Pravo na zdrav okoliš i zdrav život temeljno je ljudsko pravo, a ne povlastica koju treba izboriti prosvjedima.

Institucije i odgovorne osobe u njima su dužne konačno preuzeti odgovornost za nemar i propuste.

Pozivamo svaku osobu u Hrvatskoj da se 5. rujna pridruže građanima Like u Zagrebu i podrže organizatore ovog prosvjeda. Glas koji se tog dana treba čuti jest glas građana - i mi ćemo taj glas podržati.

Pozivamo vas da se svojim potpisom u komentaru pridružite onima koji su već podržali ovu inicijativu. Popis slijedi u nastavku.

Javne osobe

1. Adrian Pezdirc, glumac
2. Aida Bagić
3. Aida Riđanović
4. akademkinja prof. dr. sc. Sibila Petlevski, književnica
5. Aleksandra Kolarić, komunikacijska savjetnica
6. Alen Brlek, pjesnik
7. Alma Prica, glumica
8. Ana Dević, kustosica
9. Ana Hušman, vizualna umjetnica, sveučilišna profesorica
10. Ana Pecotić, aktivistkinja
11. Ana Šiškov, scenaristica i redateljica
12. Anamarija Večerina
13. Andrej Korovljev, redatelj
14. Andrija Škare, pisac i urednik
15. Anica Tomić, kazališna redateljica i red.prof na AUK Osijek
16. Ante Tomić, pisac
17. Antonia Kuzmanić, producentica
18. Antonija Petričušić, sveučilišna profesorica
19. Arijana Lekic- Fridrih, multimedijalna umjetnica
20. Barbara Matejčić, nezavisna novinarka
21. Berto Šalaj, sveučilišni profesor
22. Bojan Kanjera, producent
23. Bojan Mrđenović, fotograf i snimatelj, sveučilišni profesor
24. Bojana Gregorić Vejzović, glumica
25. Boris Dežulović, novinar
26. Boris T. Matić, producent i direktor Zagreb Film Festivala
27. Borna Sor, satiričar
28. Branimir Pofuk, novinar
29. Branka Kaselj, aktivistkinja
30. Branka Stipić, novinarka
31. Branko Schmidt, redatelj
32. Branko Sekulić, teolog
33. Bruno Anković, redatelj
34. Bruno Gamulin, filmski redatelj
35. Bruno Pavić, redatelj
36. Dado Ćosić, glumac
37. Daja Globan Kovačević, spisateljica
38. Dalija Dozet, redateljica
39. Damir Grubiša, red.prof. u mirovini
40. Damir Markovina, redatelj i glumac
41. Damir Urban, glazbenik
42. Dana Budisavljević, redateljica
43. Daniel Kušan, redatelj i scenarist
44. Danilo Šerbedžija, redatelj
45. Danka Derifaj, novinarka
46. Daria Blažević, redateljica i producentica
47. Dario Čepo, sveučilišni profesor
48. Darko Rundek, kantautor
49. Davorka Perić, kustosica, Vizura aperta
50. Denis Mahmutović, novinar
51. Dijana Cetina Mlađenović, producentica i redateljica
52. Dina Vozab, izvanredna profesorica, FPZG
53. Domagoj Račić, poduzetnik i sveučilišni nastavnik
54. Đorđe Kukuljica, glumac
55. dr. sc. Dinka Radonić, snimateljica, viša predavačica
56. Drago Pilsel, novinar i publicist
57. Dražen Lalić, Sveučilišni profesor
58. Đurđica Čilić, književnica
59. Ecija Ojdanić,glumica i ravnateljica kazalista Moruzgva
60. Elvis Bošnjak, glumac i pisac
61. Ena Katarina Haler, spisateljica i novinarka
62. Filip Peruzović, redatelj
63. Franka Perković, kazališna redateljica
64. Goran Bogdan, glumac
65. Goran Božičević, aktivist
66. Goran Navojec, dramski umjetnik
67. Goran Šikić
68. Hajrudin Hromažić, sveučilišni profesor
69. Hrvoje Hribar, filmski redatelj i scenarist
70. Hrvoje Osvadić, producent
71. Ida Prester, novinarka i voditeljica
72. Igor Bezinović, redatelj
73. Ira Payer, dizajnerica
74. Irena Bekić, kustosica, v.d. ravnateljice Umjetničkog paviljona
75. Irena Boljunčić, kulturna djelatnica
76. Iva Ušćumlić, spisateljica
77. Ivan Grgur, redatelj
78. Ivan Križan, vizualni umjetnik
79. Ivana Bodrožić, spisateljica
80. Ivana Dobrotić, sveučilišna profesorica
81. Ivana Dragičević
82. Ivana Meštrov, kustosica, Vizura aperta
83. Ivana Vuković, dramaturginja
84. Ivanka Mazurkijević, glazbenica
85. Ivica Đikić, pisac i novinar
86. Ivica Prtenjača, književnik
87. Jagna Pogačnik, književna kritičarka i prevoditeljica
88. Jasenko Rasol, vizualni umjetnik
89. Jasna Nanut, redateljica i scenaristica
90. Jasna Safić, scenaristica i redateljica
91. Jelena Basta, prof. biologije i kemije
92. Jelena Kovačić, dramaturginja
93. Jelena Veljača, Autorica
94. Jozo Schmuch, scenarist i redatelj
95. Karla Jelić, redateljica i novinarka
96. Kasandra Šincek, univ. mag. informatologije
97. Katarina Kušić, izvanredna profesorica na UNIRI
98. Katarina Peović, prof. dr. sc.
99. Katarina Zrinka Matijević, redateljica
100. Katerina Duda, multimedijska umjetnica
101. Kornel Šeper
102. Kosta Bovan, sveučilišni profesor
103. Kruno Lokotar, urednik
104. Ksenija Kordić, umjetnica
105. Lada Bonacci, glumica
106. Lada Novak Starčević, novinarka
107. Lana Bobić, aktivistkinja
108. Lenka Udovički, redateljica
109. Lidija Deduš, spisateljica
110. Lina Budak, odvjetnica
111. Ljiljana Hrstić Borić
112. Ljubo Lasić, redatelj
113. Luiza Bouharaoua, spisateljica i kulturna radnica
114. Luka Tralić, glazbenik
115. Magdalena Petrović, producentica
116. Maja Celing Celić, novinarka i aktivistkinja
117. Maja Marchig, pjesnikinja
118. Maja Sever, novinarka i sindikalistica
119. Mak Murtić, glazbenik
120. Marija Dejanović, spisateljica
121. Marija Šarolić Robić, odvjetnica
122. Marija Škaričić, Akademska glumica, prof. art na ADU, Zagreb
123. Marin Lukanović, sveučilišni nastavnik
124. Marin Nižić, dizajner i nastavnik
125. Marina Orsag, komičarka
126. Marina Škrabalo, stručnjakinja za ljudska prava i javne politike
127. Marina Vujčić, spisateljica
128. Marjan Alčevski, scenarist
129. Marko Bičanić, redatelj
130. Marko Rakar
131. Marko Vučetić, sveučilišni profesor
132. Maša Milovac, dizajnerica
133. Matija Ferlin, koreograf
134. Matija Kroflin, sindikalist
135. Milan Koštro, poduzetnik
136. Milica Czerny Urban, sveučilišna nastavnica
137. Mira Gudelj
138. Miran Kurspahić, kazališni redatelj
139. Mirela Priselac Remi, glazbenica
140. Mirna Šmit, medijska djelatnica
141. Miroslav Sikavica, redatelj
142. Mišo Nejašmić, izdavač
143. Mladen Majetić, aktivist
144. Mladenka Majerić, stručnjakinja za fundraising
145. Monika Herceg, spisateljica
146. Nataša Medved, književna prevoditeljica i urednica
147. Nataša Škaričić, novinarka
148. Nataša Skazlić, spisateljica
149. Nebojša Blanuša, sveučilišni profesor
150. Nebojša Slijepčević, filmski redatelj
151. Nenad Kovačić, glazbenik
152. Nenad Maljković, Hrvatska permakultura, Zagreb
153. Nenad Puhovski, redatelj i producent
154. Nenad Šiškov, glazbeni producent i aranžer
155. Nicole Hewitt, vizualna umjetnica, sveučilišna profesorica
156. Nikica Zdunić, scenaristica i redateljica
157. Nina Petrović, producentica
158. Patricija Horvat, književna prevoditeljica i promotorica
159. Pedja Bajović, komičar
160. Petar Vukičević, redatelj i scenarist
161. Predrag Ličina, redatelj
162. Prof. Dr. Sc. Leonida Kovač, povjesničarka umjetnosti
163. Prof. Volga Švorinić, klinička psihologinja, psihoterapeutkinja
164. Rade Šerbedžija, glumac
165. Rajko Grlić, redatelj
166. Rajna Racz, kazališna redateljica
167. Sanja Iveković, umjetnica
168. Sanja Kastratović, poduzetnica i aktivistkinja
169. Sanja Muzaferija, novinarka
170. Sanja Sarnavka, feministkinja
171. Sara Alavanić, scenaristica i redateljica
172. Sara Grgurić, scenaristica i redateljica
173. Sara Renar, glazbenica
174. Saša Božić, sveučilišni profesor i redatelj
175. Senada Šelo Šabić, znanstvenica
176. Sendi Sotlar, kazališna umjetnica
177. Severina Vučković, glazbenica
178. Silvija Kolar-Fodor, biovrtlarka, autorica, aktivistica
179. Silvija Šeparović, novinarka
180. Snježana Banović, spisateljica i profesorica na ADU
181. Snježana Sinovčić Šiškov, glumica
182. Sonja Šarunić, novinarka
183. Srđan Kovačević, redatelj
184. Sreten Mokrović, glumac
185. Stanislav Czwik, menadžer u kulturi
186. Tanja Dabo, multimedijalna umjetnica i sveučilišna profesorica
187. Tanja Rudež, novinarka
188. Tea Matanović, dramaturginja i producentica
189. Tea Škokić, znanstvenica
190. Tena Gojić, producentica
191. Tena Perišin, novinarka i sveuč.profesorica
192. Tena Prelec, sveučilišna profesorica
193. Tibor Mikuska, prirodoslovac
194. Tibor Vukelić, producent
195. Tihana Lazović Trifunović, glumica
196. Tomislav Pletenac, sveučilišni profesor
197. Tomislav Šoban, redatelj
198. Tomislav Žaja, redatelj i producent
199. Tomislav Zajec, dramski pisac
200. Tvrtko Barun, isusovac i svećenik
201. Valentina Otmačić, znanstvenica
202. Vanja Juranić, redateljica
203. Vesna Pusić, sveučilišna profesorica, bivša Ministrica vanjskih i europskih poslova
204. Vesna Teršelič, aktivistica
205. Viktor Krasnić
206. Višnja Skorin, montažerka i redateljica
207. Vladimir Gojun, filmski montažer i sveučilišni profesor
208. Vlasta Žanić, vizualna umjetnica, sveučilišna profesorica
209. Vlatka Vorkapić, redateljica
210. Vlatko Silobrčić, akademik
211. Željka Jelavić, feministkinja, muzejska pedagoginja
212. Željka Leljak Gracin, aktivistkinja
213. Zinka Bardić, PR
214. Zora Salopek Baletić, arhitektica
215. Zoran Grozdanov, sveučilišni profesor
216. Zoran Tomić, aktivist i pisac
217. Zvonko Dobrović, producent i aktivist

Organizacije i inicijative

218. ACT Grupa
219. Adela Osijek, Udruga za ženska ljudska prava i razvoj demokracije
220. Agencija lokalne demokracije Sisak
221. Ambidekster klub, Ivana Nikolić
222. Antifašistička liga Republike Hrvatske
223. Autograf
224. Autonomni kulturni centar (Attack!)
225. B.a.B.e. Budi aktivna. Budi emancipiran.
226. Brlog zadružna pivovara
227. Centar za građanske inicijative Poreč
228. Centar za mir, nenasilje i ljudska prava - Osijek
229. Centar za mirovne studije
230. CESI
231. CROSOL - Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske
232. DHFR - Društvo hrvatskih filmskih redatelja
233. DKolektiv
234. Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću
235. Društvo arhitekata Splita - DAS
236. Društvo hrvatskih filmskih montažera (HFM)
237. Društvo i prostor
238. Društvo za oblikovanje održivog razvoja
239. Ekološka udruga “Krka” Knin
240. Europski fond za Balkan
241. FALIŠ - Festival alternative i ljevice Šibenik
242. Festival alternative i ljevice Šibenik,
243. Forum za slobodu odgoja
244. Glue Kolektiv
245. GMK, Zagreb
246. Gong
247. Građanska inicijativa “Za zeleni Pampas”, Osijek
248. Građanska inicijativa Kantride
249. Greenpeace HR
250. Hrvatska permakultura, Zagreb
251. Hrvatska udruga producenata - HRUP
252. Hrvatski pravni centar
253. Hrvatski savez za rijetke bolesti
254. Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode
255. Informativno pravni centar
256. Inicijativa “Žena s glasom”
257. Inicijativa Ujedinjeni protiv fašizma
258. Institut za teologiju i politiku, Šibenik
259. ISKORAK
260. Kino klub Osijek
261. Klub Močvara
262. kolekTIRV | Za prava trans, interspolnih i rodno varijantnih osoba
263. Kuća ljudskih prava Zagreb
264. Kulturna udruga Jutro
265. Mreža antifašistkinja Zagreba
266. Mreža mladih Hrvatske
267. Multimedijalni institut MaMa
268. OCD DELFIN
269. ODRAZ - Održivi razvoj zajednice
270. Permakultura Dalmacija
271. Platforma Doma mladih, Split
272. Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora
273. Politiscope
274. Pravo na grad
275. Profesionalna mreža žena i muškaraca Hrvatske
276. Projekt građanskih prava Sisak
277. Prostor emancipacije (EMA)
278. queerANarchive, Tonči Kranjčević Batalić
279. Rehabilitacijski centar za stres i traumu
280. Roditelji u akciji - Roda
281. Sandra Vlašić i udruga Terra Hub
282. Savez udruga Klubtura
283. SOLIDARNA - Zaklada za ljudska prava i solidarnost
284. Status M
285. Šumski (bend)
286. Tisa - udruga za održivo učenje
287. U DOBROJ VJERI
288. Udruga Čarobnjakov šešir
289. Udruga “Eko-Zadar”
290. Udruga “MI” - Split
291. Udruga “Sindikat biciklista”
292. Udruga “Teatar Venera”
293. Udruga Biom
294. Udruga Biovrt - u skladu s prirodom
295. Udruga Bonsai
296. Udruga Breza
297. Udruga Caspera - Udruga žena oboljelih i liječenih od karcinoma
298. Udruga Čisteći medvjedići
299. Udruga Domine
300. Udruga Domino
301. Udruga Dugine obitelji
302. Udruga Flamingo
303. Udruga Hyla
304. Udruga KORAK
305. Udruga NISMO SAME
306. Udruga Pariter
307. Udruga Skribonauti
308. Udruga Tatavaka
309. Udruga Urbani separe, Rijeka
310. Udruga UZOR, Rijeka
311. Udruga Vestigium
312. Udruga za kulturu i sport Pozitivna sila
313. Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce
314. Udruga za promicanje dobrog upravljanja i rada POMAK
315. Udruga za promicanje mentalnog zdravlja Feniks Split
316. Udruga za razvoj civilnog društva SMART, Rijeka
317. Udruga za zaštitu i promicanje ljudskih prava Sofija
318. Udruga za zaštitu prirode i okoliša te promicanje održivog razvoja Argonauta
319. Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek
320. Udruga Zelena Istra
321. Udruga žena Vukovar
322. Udruga ZMAG Zelena mreža aktivističkih grupa
323. Udruženje za razvoj kulture “URK”
324. Umjetnička organizacija Kolektiv Igralke
325. Zagreb Pride
326. Zaklada “Kajo Dadić”
327. Zaklada Slagalica
328. Zbeletron
329. Zelena akcija
330. Ženska mreža Hrvatske
331. Ženska soba
332. Ženska udruga “IZVOR”

25/08/2026

🤝 Podržavamo prosvjed "Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku" i borbu građana za zdravlje, sigurnost i zdrav okoliš.

🤝 Dođite na prosvjed u subotu, 5. rujna u Zagrebu. U 11 sati okupljamo se na Trgu kralja Tomislava, a prosvjed je u 12 na Trgu bana Josipa Jelačića.

🗣️ Zatražimo zajedno hitnu sanaciju nezakonito odloženog otpada u Lici i uvođenje stalnog stručnog monitoringa.

Podržimo Ličane i Ličanke iz inicijative Gospić je naš dom:

1. Dolaskom na prosvjed

2. Donacijom za troškove organizacije prosvjeda
https://www.facebook.com/photo/?fbid=122194476362779210&set=pb.61573376313480.-2207520000

3. Snimanjem kratkog videa u kojem pozivate na prosvjed. Snimke šaljite na [email protected].

19/08/2026

🪦 Posljednji pozdrav Srećku Špigelu
(Novi Sad, 10. listopada 1930. – Zagreb, 16. kolovoza 2026.)

S tugom smo primili vijest o smrti Srećka Špigela, čiju je životnu priču Documenta snimila 13. ožujka 2024. godine u sklopu dokumentiranja osobnih sjećanja i (post)ratnih iskustava.

Srećko Špigel rođen je 10. listopada 1930. godine u Novom Sadu, a djetinjstvo je proveo u Zagrebu, gdje je s roditeljima i starijim bratom Mladenom živio u Hercegovačkoj ulici. Pohađao je osnovnu školu na Pantovčaku gdje je završio četiri razreda, no njegovo je školovanje prekinuo Drugi svjetski rat.

Njegova majka Olga potjecala je iz zagrebačke židovske obitelji Shlesinger. Prije udaje radila je u banci, a kasnije je privatno podučavala engleski i njemački jezik. Otac Edgar, rođen u Češkoj, radio je kao računovođa i knjigovođa u pekari u Medulićevoj ulici. Kao vojnik Austro-Ugarske proveo je dio vremena u zarobljeništvu tijekom Prvog svjetskog rata, gdje je, prema obiteljskom sjećanju, vjerojatno pristupio komunističkom pokretu. Kasnije, u Drugom svjetskom ratu, priključio se partizanima, a poginuo je 1942. godine na području Žumberka.

Neposredno prije početka rata otac je Srećka i Mladena odveo u Sloveniju, u Mali Podlog kraj Krškog. Kada se pročulo da nacističke vlasti pripremaju iseljavanje stanovništva iz toga područja, majka je došla po njih i vratila ih u Zagreb. Za vrijeme boravka u Sloveniji braća su krštena u crkvi u Dobovi, kako je Srećko kasnije rekao, "za svaki slučaj".

Nakon kratkog boravka u Zagrebu, majka je uspjela pribaviti lažne dokumente na prezime Bijelić. Predstavljajući se kao obitelj iz Sinja, vlakom su stigli u Split, koji se tada nalazio pod talijanskom fašističkom okupacijom. Ondje su boravili oko dva mjeseca, nakon čega su talijanske vlasti naredile da svi doseljenici pristigli nakon početka rata moraju napustiti grad i biti premješteni u unutrašnjost Italije. Iz Splita su brodom stigli do Trsta, a potom autobusima bili raspoređeni u sjevernu Italiju. Srećko, njegov brat i majka smješteni su u Valli del Pasubio, u provinciji Vicenza, gdje su živjeli u starom hotelu zajedno s još nekoliko obitelji.

Nakon kapitulacije fašističke Italije 1943. godine i dolaska nacističkih njemačkih snaga postalo je jasno da im prijeti deportacija. U njihovu spašavanju presudnu je ulogu imao katolički svećenik don Michele Carlotto. Srećka i Mladena najprije je sklonio u obiteljsku kuću u Castelgombertu, dok je njihovu majku smjestio kod svojih prijatelja. Nakon nekoliko mjeseci braću je smjestio u katolički Istituto San Gaetano u Vicenzi, ustanovu za djecu bez roditelja. U institutu su živjeli pod lažnim identitetima. Predstavljali su se kao izbjeglice iz Trsta i nosili prezime Bertoldi. Srećko je ondje bio Felice, a Mladen – Bruno. Njihov pravi identitet poznavali su samo voditelji ustanove i osobe povezane s don Micheleom. Talijanski su brzo naučili te su, poput druge djece, govorili venecijanskim dijalektom.

U ustanovi su ostali do završetka rata 1945. godine. Institut se nalazio nedaleko od aerodroma koji su bombardirali Saveznici, pa se Srećko prisjećao eksplozija, gelera i bombi koje su padale u neposrednoj blizini. Kontakti s majkom tijekom toga razdoblja bili su rijetki, a obitelj je rat preživjela zahvaljujući mreži ljudi koji su ih skrivali i štitili.

Po završetku rata vratili su se u Zagreb. Srećko je zbog ratnog progonstva izgubio četiri godine školovanja, koje je potom nadoknadio u gimnaziji u Gundulićevoj ulici, namijenjenoj djeci partizana i djeci koja su rat provela u izbjeglištvu. Nakon gimnazije školovao se u Beogradu, a potom se vratio u Zagreb. Uz posao je studirao pravo te je diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

U svojem svjedočanstvu Srećko je govorio o predratnom Zagrebu, obitelji, strahu i bijegu, životu pod lažnim imenima te ljudima koji su njemu i njegovoj obitelji omogućili da prežive. Njegova životna priča ostaje dragocjen zapis o progonu zagrebačkih Židova, izbjeglištvu u Italiji i hrabrosti pojedinaca koji su u vremenu nasilja i progona odlučili pomoći.

Srećka Špigela pamtit ćemo kao hrabrog svjedoka vremena koji je s nama nesebično podijelio sjećanja na rat, progon i preživljavanje, usprkos poodmakloj dobi i zdravstvenim problemima. Zahvalni smo njegovom sinu Ivi Špigelu na povezivanju i podršci.

https://documenta.hr/novosti/posljednji-pozdrav-srecku-spigelu-1930-2026/