10/06/2026
🔴 Pozdravljamo osuđujuću presudu Visokog kaznenog suda Glavašu ⚖️
Pozdravljamo presudu Visokog kaznenog suda koji je potvrdio presudu od sedam godina zatvora Branimiru Glavašu, jer nije spriječio te je izravno naredio ubijanje srpskih civila, njihovo nečovječno tretiranje te protuzakonito zatvaranje u Osijeku 1991., time kršeći međunarodno humanitarno pravo. Za te je zločine Glavaš, kao zapovjednik, osuđen na sedam godina zatvora, nekadašnja zapovjednica voda posebne postrojbe za diverzantsko-izviđačke namjene Operativne zone Osijek Gordana Getoš Magdić na četiri godine, a pripadnici iste postrojbe Dino Kontić i Zdravko Dragić na po tri godine zatvora.
Mada je presuda zakašnjela, vraća vjeru u vladavinu prava, jer je donesena usprkos snažnim pritiscima. Puno je zemalja u kojima važna suđenja za ratne zločine nikad nisu okončana. Podsjećamo tek na neke od prepreka na putu do ove važne odluke.
Policija je započela istragu već 1991. ali su svi rezultati istrage više od desetljeća ostali u ladici. Nekada moćni političar, dugo je otežavao rad policije i državnog odvjetništva. Prva je optužnica podignuta 2007., šesnaest godina nakon počinjenja zločina. U vrijeme istrage, pod pritiskom je poklekao i Hrvatski sabor, sve dok Mandatno-imunitetno povjerenstvo 2009. nije odobrilo njegovo pritvaranje. Na prvom suđenju 2009. pred Županijskom sudu u Zagrebu i pred Vrhovnim sudom, Glavaš i ostali osuđeni su na višegodišnje zatvorske kazne. Glavaš je odslužio većinu osmogodišnje kazne u zatvorima u Bosnu i Hercegovini, kamo je pobjegao uoči izricanja prve presude. No Ustavni sud je u siječnju 2015. ukinuo pravomoćnu osuđujuću presudu te je suđenje Glavašu i njegovim suoptuženicima ponovno započelo 2017. Suđenje je ispočetka krenulo u listopadu 2021.
Sve to vrijeme obitelji žrtava te šira javnost, posebno u Osijeku i okolici, strepile su hoće li presuda ikada postati pravomoćna. U obrazloženju odluke Visokog kaznenog suda kako su optuženici, od srpnja do prosinca 1991. godine, tijekom obrane, kao zapovjednici i pripadnici vojnih postrojbi sudjelovali u protupravnim postupanjima prema civilima uglavnom srpske nacionalnosti. Sud je utvrdio da su ratni zločini bili usmjereni na zastrašivanje, odmazdu i protupravnu represiju nad civilnim stanovništvom. Nažalost, sudbina nekih od civila, poput Đorđa Petkovića, koji se vodi kao nestao, još uvijek nije poznata. Upozoravamo i kako smo u istraživanju ljudskih gubitaka zabilježili stradanja žrtava koje nisu bile uključene u optužnicu.
Očekujemo dodatan angažman policije i pravosuđa na procesuiranju svih ratnih zločina. Isto tako, šaljemo inicijativu predsjedniku republike Zoranu Milanoviću za oduzimanje odlikovanja Republike Hrvatske i čina osuđenom Branimiru Glavašu. Podsjećamo da je u rujnu 2021. godine Zoran Milanović poništio odluku o oduzimanju odlikovanja i čina Branimiru Glavašu koju je 2010. godine donio tadašnji predsjednik Ivo Josipović.
Prema utvrđenjima suda, Glavaš je kao zapovjedno odgovorna osoba imao saznanja o nezakonitim postupanjima podređenih pripadnika postrojbi, uključujući nezakonita lišavanja slobode, zlostavljanja i ubojstva civila, ali nije poduzeo mjere da to spriječi. Osim propusta u nadzoru i sprječavanju zločina, sud mu stavlja na teret i izdavanje zapovijedi koje su, prema presudi, dovele do teških kaznenih djela nad civilima.
U odnosu na ostale optuženike, sud je utvrdio da su izravno sudjelovali u počinjenju kaznenih djela, uključujući fizička zlostavljanja, mučenja i ubojstva civila te sudjelovanje u protuzakonitim lišavanjima slobode. Posebno je istaknuto da su pojedine žrtve bile brutalno zlostavljane, uključujući premlaćivanja oružjem i palicama, kao i mučenje prisiljavanjem na konzumaciju kiseline, nakon čega su usmrćene.
Sud dodatno opisuje postojanje organizirane i tajne skupine unutar postrojbe koja je sustavno otimala više civila iz njihovih domova, zatvarala ih i potom odvodila na obalu rijeke Drave, gdje su likvidirani vatrenim oružjem, a njihova tijela su bacana u rijeku. U jednom slučaju žrtva je preživjela strijeljanje i pad u rijeku, nakon čega je, prema presudi, ponovno bila meta pokušaja likvidacije.
Sud je ocijenio da su optuženici djela počinili s izravnom namjerom te da su motivi uključivali zastrašivanje i odmazdu nad civilnim stanovništvom, uz tvrdnje o navodnoj suradnji žrtava s neprijateljem. Kao posebno otegotne okolnosti navedeni su težina i brutalnost djela, način izvršenja, broj žrtava te izrazito teško kršenje zaštićenih prava civila u oružanom sukobu.
Iako je ranije odslužio preko dvije trećine kazne, točnije pet godina, dva mjeseca i 27 dana, Glavaš bi po pravomoćnoj presudi trebao biti pozvan kod suca izvršenja Županijskog suda u Osijeku koji će mu odrediti datum odsluženja ostatka kazne. Tek kad stupi u zatvor može podnijeti zahtjev za uvjetni otpust.
Prvostupanjska presuda koju je potvrdio Visoki kazneni sud donesena je 27. listopada 2023. nakon ponovljenog postupka na zagrebačkom Županijskom sudu koji mu tada zbog izdržane većine kazne nije odredio tzv. obligatorni pritvor za kazne iznad pet godina.
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava - Osijek
https://documenta.hr/novosti/priopcenje-za-medije-povodom-osudujuce-presude-visokog-kaznenog-suda-branimiru-glavasu/
