Galerija Događanja

03/09/2026

🔥PRIJATELJSKA VATRICA 🔥
TOMISLAV PLETENAC / ROBERT KANEŠIĆ
Bad Blue Boys i nogometni klub Dinamo

Prva epizoda novog podcasta "Prijateljska vatrica", koji vodi antropolog dr. sc. Tomislav Pletenac, otvara temu navijačke kulture razgovorom s Robertom Kanešićem Kanetom.

📍"Vatricom" želimo provjeriti što znači pripadati jednom klubu i jednoj tribini? Kako se postaje navijačem i što se kroz desetljeća mijenja u odnosu navijača prema klubu? Gdje završava nogomet, a počinju grad, politika, generacija i identitet? I što o društvu možemo saznati kada ga, umjesto iz institucionalne perspektive, promatramo s tribine?

📍Razgovor s Kanetom polazi od nogometnog kluba Dinamo i zagrebačkog navijačkog iskustva, čime otvaramo pitanje što zapravo proučavamo kada proučavamo navijače? Navijačka kultura nije samo priča o nasilju, incidentima i sukobima, premda se upravo kroz te slike najčešće pojavljuje u javnosti. Tribina je istodobno i prostor pripadanja, grada, rituala, prijateljstva i suparništva. Ona je mjesto na kojem se grade kolektivni identiteti, na kojem se prenose priče i pravila, pregovara odnos prema klubu, ali i politici i institucijama.

📍Važna polazišna točka za razumijevanje hrvatskog navijaštva knjiga je Dražena Lalića, "Torcida: pogled iznutra", temeljna studija splitske navijačke skupine i društvenog konteksta u kojem navijačka kultura nastaje i razvija se. Lalićev pogled "iznutra" važan je upravo zato što navijače ne promatra samo kao društveni problem, nego kao zajednicu sa svojim pravilima, hijerarhijama, vrijednostima, ritualima i unutarnjom logikom.

📍Odnos dviju velikih hrvatskih navijačkih skupina dodatno otvaraju Benjamin Perasović i Marko Mustapić u tekstu "Torcida and Bad Blue Boys: From Hatred to Cooperation and Back". Povijest odnosa Torcide i Bad Blue Boysa, kako dokazuju autori, nije jednostavna povijest neprijateljstva. Uz duboko suparništvo, postoje trenuci približavanja i zajedničkog djelovanja, osobito kada se otvore pitanja modernog nogometa, upravljanja klubovima i položaja samih navijača. Upravo ti obrati pokazuju koliko su navijački identiteti čvrsti, ali istodobno politički i društveno dinamični.

📍Također, za širu sliku nogometa kao društvenog fenomena tu je Richard Giulianotti i "Football: A Sociology of the Global Game". Nogomet se u toj perspektivi više ne može svesti na devedeset minuta utakmice. On postaje mjesto na kojem se prelamaju klasa, lokalni i nacionalni identitet, tržište, mediji, globalizacija i politika. Klub nije samo sportska organizacija, nego simbol oko kojeg ljudi proizvode osjećaj zajedničke povijesti i pripadnosti.

📍Stereotipnu pak sliku navijača posebno dobro razgrađuje Geoff Pearson u knjizi "An Ethnography of English Football Fans: Cans, Cops and Carnivals". Etnografski pogled pokazuje čitav svijet koji nestaje kada navijaštvo promatramo isključivo kroz huliganizam: putovanja na utakmice, pjesme, humor, alkohol, prijateljstva, kolektivne rituale i specifičan odnos navijača s policijom i drugim institucijama. Utakmica, zaključuje autor, počinje mnogo prije prvog sučeva zvižduka i završava mnogo poslije posljednjeg.

📍Koliko nogometni klub može postati nositelj identiteta jedne zajednice pokazuje Mariann Váczi u knjizi "Soccer, Culture and Society in Spain: An Ethnography of Basque Fandom". Kroz baskijsko navijaštvo Váczi povezuje nogomet s lokalnim identitetom, jezikom, nacionalizmom i zajednicom. Stadion se pojavljuje kao prostor u kojem se društvene i političke pripadnosti ne samo reprezentiraju nego i neprestano proizvode.

📍Suvremenu sliku ultras kulture donosi i dokumentarni film "Ultras" švedske redateljice Ragnhild Ekner iz 2025. godine. Kroz globalni pogled na ultras scenu film se bavi koreografijama, emocijama, odanošću i značenjem tribine za ljude kojima navijanje nije povremena razonoda nego važan dio osobnog i kolektivnog identiteta.

Od Lalićeve Torcide i odnosa Torcide i Bad Blue Boysa, preko engleskih i baskijskih tribina, do suvremene globalne ultras kulture, ista se pitanja vraćaju u različitim oblicima: zašto ljudi toliko snažno pripadaju klubu? Što pronalaze na tribini što ne pronalaze drugdje? Kako se proizvode "mi" i "oni"? I što se događa kada nogomet prestane biti samo igra?

Razgovor vodi: Tomislav Pletenac
Autorica Programa vizualne kulture: Ana Mušćet
Produkcija: Qolektiv Ana Opalić
Oblikovanje: Maja Kolar, Josipa Tadić

Prva epizoda novog podcasta "Prijateljska vatrica", koji vodi antro...

31/08/2026

Ｕｋｏｒｉčｉｔｉ Ｐｅš čｕ

ｐａｒｔｉｃｉｐａｔｉｖｎａ ｒａｄｉｏｎｉｃａ
ｚａ ｇｒａđａｎｓｔｖｏ

📍otvorene prijave

📍Tijekom petnaest godina provedenih na Peščenici fotografirala sam je u svakodnevnim šetnjama. Dio Pešče koji sam smatrala svojim nalazio se unutar granica trapeza koji zatvaraju neke od žila kucavica zagrebačkog prometa (Heinzelove, Branimirove, Donjih Svetica i Vukovarske). Prostor nekad poznat po izuzetno prometnom željezničkom koridoru, bivšem Istočnom kolodvoru, po Zagrebačkim transportima. Po industriji. Danas je sve vidljivo u tragovima. Pešča mi je postala sentiment i dirljiva anomalija, a fotografije nastale tijekom godina poslužit će kao polazište za istraživanje načina na koji fotografije mogu graditi različite priče.

📍Cilj radionice Ukoričiti Pešču upoznavanje je sudionika s procesom nastanka fotoknjige nakon što je fotografska građa već oblikovana. Kroz odabir i slaganje fotografija u sekvencu istraživat ćemo kako njihov slijed, međusobni odnosi i ritam utječu na značenje cjeline te kako iz iste građe mogu nastati različite priče. Radionicu ćemo završiti ručnim uvezivanjem knjiga.
Radionica je namijenjena svima koje zanima fotografija, slaganje priče kroz slike i ručna izrada knjige, a prethodno iskustvo nije potrebno. Održat će se u subotu, 12. rujna 2026. s početkom od 11 sati.

Autorica i voditeljica radionice, Petra Slobodnjak

👉prijave na [email protected]
👉prijave zaprimamo do 11.9.2026.
👉!broj participanata ograničen!

Uz podršku Grada Zagreba

Centar kulture na Peščenici - KNAP

Ukoričiti PeščuParticipativna radionica za građaneOtvorene prijave

20/08/2026

[najava] PRIJATELJSKA VATRICA

Naziv programa „Prijateljska vatrica“ preuzet iz engleskog pojma „friendly fire“ – vojnog termina koji označava situaciju u kojoj djelovanje vlastitih snaga nenamjerno pogađa one koji pripadaju istoj strani. Proturječje se krije u onome što je „prijateljsko“, a što istodobno može biti neugodno, uznemirujuće, pa čak i bolno. Program vizualne kulture Galerije Događanja taj paradoks premješta iz vojnog u društveni prostor, gradeći mjesto susreta s iskustvima i temama koje nam nisu nužno ugodne, jednostavne ni lake za razgovor. Neke od njih dolaze upravo iz neposredne blizine – iz naših zajednica, institucija, obitelji, radnih sredina i svakodnevice. I pritom dovode u pitanje ono što mislimo da znamo, način na koji gledamo druge ili poziciju iz koje sami promatramo svijet.

Postavljamo si sljedeća pitanja: kako nastaje naša predodžba o drugima, što o nekoj temi znamo iz neposrednog iskustva, a što smo naučili iz slika, medija i dominantnih društvenih narativa te što se mijenja kada umjesto da govorimo o ljudima, počnemo razgovarati s njima?

„Vatrica“ priziva sasvim drugu sliku okupljanja oko vatre kao jedan od najstarijih prostora razgovora i pripovijedanja. Za Program vizualne kulture ovaj prostor za nas će omogućiti i stvoriti etnolog i antropolog, dr. sc. Tomislav Pletenac. Podsjetit će nas kako se oko vatre slušalo, prenosilo iskustvo, raspravljalo i kako su se stvarale zajednice i zajedništvo. U istom tonu namjera je realizirati program u novouređenom prostoru u Centru KNAP, u kojem odnedavno razvijamo društveno-kulturni program koji se odnosi na društveno relevantne i aktualne teme, za koje smo svjesni da su obavijeni nelagodom, možda i nerazumijevanjem ili snažno suprotstavljenim stavovima, radi čega ono „prijateljsko“ u nazivu ne znači – nekritičko slaganje. Naprotiv, „Prijateljska vatrica“ polazi od mogućnosti da razgovor može i treba biti siguran, iako izazovan, opet i blizak, a ipak kritičan, prijateljski i snažan.

razgovara: Tomislav Pletenac
programska voditeljica: Ana Mušćet
produkcija: Qolektiv

09/07/2026

S velikim zadovoljstvom najavljujemo novi godišnji program s kojim započinjemo 29. siječnja 2027.
Umjetnici čije ćemo izložbe imati prilike vidjeti:

MITAR MATIĆ
DUNJA JANKOVIĆ
IGOR EŠKINJA
TEODORA NEŠKOVIĆ
APOLONIJA LUČIĆ I RODRIGO QUEIROS
ANDREJA DUGANDŽIĆ
VIKTORIJA ZDRAVKOVIĆ

Još jednom velika hvala svim prijaviteljima, kao i svim pratiteljima na enormno velikom broju dijeljenja našeg javnog poziva.

Galerija Događanja

Centar - KNAP

Galerija Događanja mjesto je koje okuplja autore mlađe i srednje generacije, koji svojim radom i idejama pripadaju suvremenom likovnom stvaralaštvu.
Osnovana je 1981. godine. Djeluje u sklopu Centra kulture na Peščenici.

30/06/2026

Čitajte Krešimira Purgara
Polje 04

📍(...) J. B.: Bourriaud navodi da je publika, odnosno zajedništvo koje se stvara oko ili kao dio umjetničkog djela, suvremena varijanta Benjaminove aure. Možete li pojasniti tu paralelu?

K. P.: Bourriaudova tvrdnja o “novoj auratičnosti” publike i zajedništva koje se formira oko relacijskog umjetničkog djela jedna je od najprovokativnijih, ali i najproblematičnijih točaka njegove teorije. Kada on sugerira da je zajedništvo koje nastaje unutar umjetničke situacije zapravo suvremeno uskrsnuće Benjaminovog pojma aure, on time ponajprije smatra da je umjetnički objekt moguće usporediti s umjetničkim odnosom. Kod Waltera Benjamina, aura je vezana uz jedinstvenost umjetničkog djela, njegovu prisutnost “ovdje-i-sada”, njegovu neponovljivost i udaljenost koja proizlazi iz ukorijenjenosti objekta u tradiciji i ritualu. U eseju “Umjetničko djelo u doba tehničke reprodukcije”, Benjamin pokazuje kako mehanička reprodukcija – fotografija i film – razgrađuje ovu auratičnost jer odvaja djelo od njegove jedinstvene prostorno-vremenske situacije. Aura je, u tom smislu, učinak udaljenosti: nešto što postoji upravo zato što je djelo nedostupno, jedinstveno i neponovljivo. Bourriaud, međutim, preokreće ovu logiku. Umjesto da aura pripada objektu, ona se premješta u događaj odnosa. (...)

📍J. B.: Ostanimo još malo kod odnosa, ovoga p**a između vizualnog obrata i relacijske umjetnosti? Oba se pojma u umjetničkoj teoriji pojavljuju devedesetih godina.
K. P.: Relacijska estetika i Mitchellov pictorial turn doista su “djeca 1990-ih”, ali dvojim da su bliski zato što na jednak način tumače fenomene svog vremena, prije će biti da ih stavljamo u istu rečenicu zato što obojica registriraju dubok epistemološki pomak: raspad reprezentacije kao dominantnog modela razumijevanja kulture i zamjenu tog modela pojmovima operativnosti, cirkulacije i proizvodnje stvarnosti. Ipak, ono što W.J.T. Mitchell naziva “zaokret prema slici” i ono što Nicolas Bourriaud razvija kao relacijsku estetiku polaze u suprotnim smjerovima tog istog pomaka: jedan se okreće slici kao sveobuhvatnom režimu kulturne produkcije, drugi se od slike povlači prema društvenoj situaciji kao estetskom mediju. Mitchellov “pictorial turn” često se pogrešno tumači kao povratak slici u tradicionalnom smislu povijesti umjetnosti, a zapravo je riječ o tome da slika više nije podređena jeziku, diskursu ili tekstu kao sekundarni reprezentacijski sloj – ona počinje živjeti svoj vlastiti život. Slike “žive” u svijetu: one oblikuju percepciju, proizvode ideologiju, strukturiraju osjećaje i djeluju kao aktivni sudionici društvenih procesa. Pictorial turn se odmiče od pitanja “što slike znače?” prema pitanju “što slike čine?” ili, još radikalnije, “što slike žele?”.
Relacijska estetika polazi od slične, “dekonstrukcijske” logike, ali s posve drugačijim objektom. Umjesto slike, Bourriaud uzima društveni odnos kao osnovni materijal umjetnosti. Ako Mitchell tvrdi da su slike postale društveni akteri, Bourriaud implicitno tvrdi da su društveni odnosi postali estetski mediji. Ova paralela pokazuje da su oba koncepta odgovor na širu transformaciju kulturne logike 1990-ih: prelazak iz reprezentacijskog režima u režim operativnosti. U tom novom stanju, ni slika ni umjetnički objekt više ne funkcioniraju kao stabilne jedinice značenja, nego kao procesi koji proizvode učinke u stvarnom vremenu.
📍Međutim, ključna razlika leži u teorijskom i disciplinarnom aparatu. Mitchellov pictorial turn je metateorijski i, kako sam često tvrdi, “ne-disciplinaran”: obuhvaća filozofiju, medije, znanost, politiku i svakodnevni život. Mitchellova osnovna teza jest da vizualnost postaje temeljni epistemološki okvir suvremenog svijeta. Slika napušta privilegiranu domenu umjetnosti – čak i njezinu proširenu verziju koja uključuje fotografiju, film i nove medije – i afirmira se kao univerzalni model mišljenja i komunikacije.

cijeli razgovor Josipe Bubaš i Krešimira Purgara na 👉 chrome-extensio://efaidnbmnnnibpcajpcglclefindmkaj/https://www.knap.hr/centar/wp-content/uploads/2026/06/04_Kresimir-Purgar_Relacijska-estetika_Nicolas-Bourriaud.pdf

23/06/2026

📖 Ｐｏｌｊｅ
program vizualne kulture Galerije Događanja
📚 u sklopu rubrike Polje, imate priliku čitati razgovor između Josipe Bubaš i Krešimira Purgara.
📚 U vremenu u kojem društvene mreže, digitalne platforme i ekonomija pažnje svakodnevno proizvode nove oblike povezivanja, komunikacije i razmjene, postavlja se pitanje što danas uopće znači govoriti o relacijama kao specifičnom umjetničkom području. Može li umjetnost još uvijek stvarati prostore koji izmiču dominantnim ekonomskim i političkim logikama ili su i sami odnosi postali jedna od najvažnijih roba suvremenog društva?
📚Polazeći od tih pitanja, razgovor s teoretičarom vizualne kulture Krešimirom Purgarom otvara niz tema koje povezuju umjetnost, filozofiju, društvenu teoriju i suvremenu kulturu.
📚 (...) Zar mislimo da su umjetnički radovi koje je predstavila Andrea Kulunčić na retrospektivi u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu 2025. doista oni isti radovi kojima je autorica originalno intervenirala u stvarno društveno tkivo? Prenosi li izložba “Priručnim sredstvima” Vlatke Horvat postavljena u istom muzeju 2026. identičnu poruku kao njezin izvorni “work in progress” koji je ova autorica osmislila za venecijansko Bijenale dvije godine ranije? Jednaku dvojbu o moći relacijskog umjetničkog čina kada ga vidimo in situ i kada ga promatramo u muzeju potiču i akcija Ovo nije moj svijet iz 1976. Željka Jermana te poetska agitacija Čitajte pjesme Majakovskog iz 1978. Vlade Marteka. (...)
📚 Razgovor vodi Josipa Bubaš. Autorica rubrike, Ana Mušćet.
👇 Tekst razgovora nalazi se u komentaru.

05/06/2026

Još jednom prisjećamo se suradnje s umjetnicom Teom Jurišić kroz program Volim Pešču 2025. godine! 🔥

Razgovaramo s ilustratoricom i muralisticom Teom Jurišić (aka Tea Kvar)

25/05/2026

Noćna straža: kustosica Jasmina Bavoljak

📍U novoj epizodi razgovora Noćna straža, Sanja Bachrach Krištofić otvara razgovor s Jasminom Bavoljak o recentnim projektima, institucionalnim iskustvima i načinima na koje kulturne politike danas mogu graditi odnos s publikom. Posebna se pažnja posvećuje nekima od izložbi koje je kurirala i oblikovala tijekom svoje duge kustoske karijere. Razgovor se razvija i prema pitanju potencijala suvremenih kulturnih politika, osobito u odnosu prema mlađoj publici, ali i prema onom širokom sloju zainteresiranih posjetitelja koji ne dolaze iz struke, a kontinuirano prate kulturna događanja.

📍Jasmina Bavoljak rođena je 1959. godine u Zagrebu. Diplomirala je arheologiju 1985. godine na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a potom i pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, čime je oblikovala rijetko interdisciplinarno profesionalno zaleđe u kojem se humanistička interpretacija kulturne baštine susreće s pravnim, institucionalnim i upravljačkim aspektima kulture.
Ostanite s nama.
Noćna straža dio je Programa vizualne kulture Galerije Događanja. Autorica i voditeljica Programa vizualne kulture: Ana Mušćet.

U novoj epizodi razgovora Noćna straža, Sanja Bachrach Krištofić otvara razgovor s Jasmina Bavoljak o recentnim projektima, institucionalnim iskustvima i načinima na koje kulturne politike danas mogu graditi odnos s publikom. Posebna se pažnja posvećuje nekima od izložbi koje je kurirala i o...

22/05/2026

📬 Prijedloge dostaviti na [email protected] do 7.6.2026. u 23:59 h s naznakom – izložbeni program 2027.
Za dodatne informacije možete nas kontaktirati putem e-maila [email protected] ili direktno na e-mail voditeljice programa Galerije Događanja: [email protected]

✔️Stručno vijeće Galerije Događanja u sastavu: Predrag Pavić, Lala Raščić i Ana Mušćet, razmatrat će sve pravovremene i potpune prijave. Rezultati javnog poziva bit će objavljeni na web stranici i društvenim mrežama Galerije Događanja tijekom srpnja 2026. Odabrane autorice i autori bit će pravodobno obaviješteni o uvrštenosti u izložbeni program 2027. godine.

💘Galerija Događanja neće produžiti rok javnog poziva.

19/05/2026

𝐌𝐨𝐣𝐞 𝐨𝐛𝐢𝐥𝐣𝐞
𝐩𝐚𝐫𝐭𝐢𝐜𝐢𝐩𝐚𝐭𝐢𝐯𝐧𝐚 𝐫𝐚𝐝𝐢𝐨𝐧𝐢𝐜𝐚 𝐳𝐚 𝐠𝐫𝐚đ𝐚𝐧𝐬𝐭𝐯𝐨
𝐩𝐨𝐯𝐨𝐝𝐨𝐦 𝐃𝐚𝐧𝐚 𝐠𝐫𝐚𝐝𝐚 𝐙𝐚𝐠𝐫𝐞𝐛𝐚
👉PRIJAVE na: [email protected]
👉prijave zaprimamo do 25.5.2026.
👉!broj participanata ograničen!
Program vizualne kulture Galerije Događanja
Uz podršku Grada Zagreba.
photo: ljubaznošću Ane i Veljka Armano Linta
Centar kulture na Peščenici - KNAP