festival_miroslav_krleza

07/07/2025

I za kraj.... Doručak kod Krleže! Proslavili smo Krležin 132. rođendan uz Krležine kafe šnite i divnu međunarodnu publiku u bijelom. Hvala kazališnoj kavani Kavkaz na gostoprimstvu, slastičarnici Zagreb na tradicionalnim kafe šnitama, galeriji Dalia na spektakularnoj ogrlici i svim sudionicima ove ranojutarnje svečanosti.

Foto by Ines Novković

07/07/2025

Sinoć je u prepunoj maloj dvorani kazališta Gavella premijerno izvedena monodrama "Pod Maskom" naše velike glumice Branke Cvitković u režiji Tamare Damjanović i kostimografiji Đenise Pecotić. Malo je reći da je bilo fantastično. Branka je trijumfirala što potvrđuje 10 minuta stajaćih ovacije publike!
Ne propustite ovu sjajnu monodramu kojom zatvaramo 14. festival Miroslav Krleža, repriza je večeras u 21h u maloj dvorani Gavelle

foto by Saša Novković

06/07/2025

Večeras je na programu 14. festivala Miroslav Krleža premijera monodrame "Pod maskom" čijom reprizom sutra zatvaramo ovogodišnji Festival.

Igra: Branka Cvitković

Prema ideji Lade Čale Feldman

Redateljica: Tamara Damjanović
Kostimografkinja: Dženisa Pecotić
Glazba: Katarina Ranković

"Monodrama POD MASKOM u izvedbi renomirane hrvatske glumice Branke Cvitković temelji se na noveli istog naslova koja tvori dio autorove proze Glembajevi, vezan uz odvjetak genealogije te obitelji čiji će potomci napučiti dramsku tročinku U agoniji.

No novela se svojom tematikom začudno izdvaja iz proznog okružja u koje je uvrštena jer se izravno ne bavi nijednim članom tog genealoškog stabla, posvećujući se, nasuprot tomu, ispovijesti jedne od posjetiteljica Laurina salona, glumice Stolzer.

Izvrćući naslijeđene moduse proznih prikazbi figure glumice, koji je prije svega predočuju kao enigmatsko tijelo – objekt što se nadaje muškom pogledu i pokušava protumačiti unutar komunikacije koja se o tome tijelu odvija među muškim likovima, Krleža novelu konstruira kao glumičin vlastiti iskaz, ali u slobodnom neupravnom govoru, unutar kojeg se dočarava subjektivno iskustvo glumačkog tijela neposredno prije i tijekom nastupa na pozornici, ali i tijekom čitave njezine profesionalne karijere, kao „tijelo sjećanja“, onkraj dometa glumičine neposredne vidljivosti kao tjelesne slike jastva.

Monodrama istražuje izvedbene kapacitete tog teksta, rabeći novelu kao okosnicu za preplet triju izvedbenih razina osobnosti – fiktivnog lika „milostive“ Stolzer, zatim glumice koja taj lik tumači u svojstvu profesionalne, Gavella bi rekao „normativne“ ličnosti, i naposljetku njezine privatne osobe. Odvodeći nas krivudavim ontološkim i kronološkim putanjama na kojima se spomenute razine miješaju do neraspoznatljivosti, Branka Cvitković ujedno se prisjeća i vlastitih iskustava s tremom, ali i krhotina monologa Krležinih junakinja i junaka što ih je za svoje karijere imala priliku, ili pak propustila izvesti."

Lada Čale Feldman

Vidimo se večeras u 21h u maloj dvorani GDK Gavella, Frankopanska 10

Foto by Saša Novković

05/07/2025

Putovanje Krležinim zagrebačkim adresama i ove je godine opravdalo svoj status jednog od najpopularnijih programa Festivala Miroslav Krleža. Ni kiša ni vjetar nisu spriječili našu vjernu publiku, još vjernijeg šofera Ziju i jednog psa imena Puškin (!) u panoramskoj vožnji kišnim zagrebačkim ulicama. Jedna gospođa je rekla "Vi morate uz ovaj program dopisati AVANTURA ZAJAMČENA! Nama je kao u lunaparku! Ludilo!"

Veliko hvala restoranu "Gallo" u Hebrangovoj 34 (adresa gdje je Krleža živio) na gostoprimstvu i koktelu

Foto by Ines Novković

04/07/2025

Čeka nas još jedna premijera! 🔜🔜

Ne propustite završna događanja 14. festivala Miroslav Krleža

04/07/2025

❗️ACHTUNG❗️ ACHTUNG❗️
❗️PAŽNJA❗️PAŽNJA❗️

Oslobodila su se tri mjesta u busu za današnji program Putovanje Krležinim zagrebačkim adresama. Počinjemo u 18h sa zapadne strane HNK (prema glazbenoj akademiji) i završavamo oko 20h na Krležinom Gvozdu 23.

Rezervacije karata na [email protected] ili na 095 353 7172

Postaje: Trg Republike Hrvatske – Hebrangova 34 – Mihanovićeva 16 – Kneza Mislava 14 – Krležin Gvozd 23

Sudjeluju: autori programa Marina Bagarić i Goran Matović te Jelena Miholjević i Nikša Marinović

U svojem je rodnom gradu Miroslav Krleža neobično često mijenjao adrese. Rođen u Radićevoj ulici, djetinjstvo provodi u Petrovoj i Degenovoj, u Ulici Nad lipom i na Britanskom trgu. Naposljetku, obitelj Krleža seli se u Deželićev prilaz, gdje je pisac proveo i prve dane s mladom suprugom Belom 1919. godine (kao podstanari na broju 3 i kod Krležinih na broju 5a). Poslije jednogodišnjeg boravka u Dugoj Rijeci, Miroslav i Bela Krleža žive opet kraće vrijeme u Prilazu te kratko kod Belinih roditelja u Đorđićevoj 16. Od 1922. do 1935. Krleža je u Kukovićevoj ulici 28 (Kraljice Marije 32, danas Hebrangovoj 32), u stanu u kojem je živjela njegova teta Josipa (Pepa) Horvat Navratil i čiji je inventar naslijedio. Iz tog stana seli se 1. studenog 1935. u Mihanovićevu ulicu 16, gdje ostaje do rujna 1937. Sljedeća adresa Bele i Miroslava Krleže je netom uređena, elegantna Radišina ulica (danas Kneza Mislava) broj 14. Udoban i prostran stan nalazio se u modernoj novogradnji i Krleže u njemu ostaju do početka 1946. Tijekom ratnih godina, Krleža se povremeno sklanja u Mallinovu ulicu kod obitelji dr. Berislava Borčića i na Zelengaj, u Sanatorij dr. Đure Vranešića. Od početka 1946. opet su u Kukovićevoj (tada Braće Kavurića) na broju 21. U Ulicu Gvozd Bela i Miroslav Krleža sele se ujesen 1952. i ostaju do smrti 1981.

Uz čitanje odlomaka iz djela koja su nastajala na raznim Krležinim zagrebačkim adresama, u ovoj će se šetnji saznati ponešto o povijesti kuća u kojima je pisac stanovao te o njegovu odnosu prema arhitekturi i kulturi stanovanja.

03/07/2025

Večeras je na programu 14. festivala Miroslav Krleža odlična monodrama Ecije Ojdanić "BOBOČKA ili drugih sto stranica Filipa Latinovicza"

Adaptacija: Ana Tonković Dolenčić, prema romanu Miroslava Krleže "Povratak Filipa Latinovicza"
Režija: Ivan Leo Lemo
Izvode: Ecija Ojdanić i Willem Miličević
Kostimografija: Mirjana Zagorec
Glazba, video, oblikovanje svjetla: Willem Miličević
Kazalište Moruzgva

Kanonski Krležin roman "Povratak Filipa Latinovicza" poslužio je kao predložak problematizaciji, ali i nadopisivanju jednog od najsloženijih ženskih likova hrvatske književnosti. Ksenija Radajeva, zvana Bobočka, zasnovana je na proturječjima: ona je femme fatale koja je istovremeno privlačna, hrabra, empatična i strastvena, ali i hirovita, pogubna, hladna i okrutna. Njezina je najveća težnja ona za slobodom, a u suvremenoj adaptaciji Ane Tonković Dolenčić i u režiji Ivana Lea Leme Bobočka sada progovara sama o sebi, iz vlastite perspektive. Iz prvog lica stvari izgledaju drugačije…

Vidimo se u 21h u dvorištu ALU, Ilica 85

03/07/2025

Jučerašnji dan na 14. festivalu Miroslav Krleža

Izložba "Iz autorova pera - rukopisna građa Miroslava Krleže" i predstava "Doviđenja na nebu"....

Foto by Ines i Saša Novković

02/07/2025

Nakon tradicionalne izložbe
"Iz Autorova pera – rukopisna građa Miroslava Krleže" otvorene danas u 12h u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (sudjelovali su Lada Čale Feldman, Suzana Marjanić, Pavle Bonča, Goran Matović, autor i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža te Irena Galić Bešker, voditeljica Zbirke rukopisa i starih knjiga NSK) večeras je na programu 14. festivala Miroslav Krleža predstava "DOVIĐENJA NA NEBU -Razgovori s Krležom " prema motivima knjige Predraga Matvejevića u 21h u dvorištu ALU, Ilica 85

Redatelj i autor adaptacije: Ivan Planinić
Izvode: Hrvojka Begović i Luka Bulović
Kostimografija: Marta Žegura, Katarina Perić
Oblikovatelj tona: Luka Gamulin
Oblikovatelj svjetla: Alen Marin
Asistent režije: Domagoj Janković


Razgovori s Krležom Predraga Matvejevića kultna je knjiga dvaju velikih sugovornika. Miroslav Krleža u njoj se, rekapitulirajući gotovo cijelo dvadeseto stoljeće, ujedno osvrće i na vlastiti put, kako onaj javni bez kojeg je danas nezamisliva suvremena hrvatska kultura tako i onaj privatni koji je razodjeven do intimnosti.
Prema motivima Razgovora s Krležom izvedbeni tekst dramaturški je oblikovan kao kronologija nastanka knjige, a to ujedno znači i neposredan uvid u nastanak profesionalnog i prijateljskog odnosa Krleže i Matvejevića, ali ponajviše i kao kronologija umjetničkog i političkog životopisa, čime Krležino svjedočanstvo izvedbeno zadobiva čvrstu temporalnu liniju pripovijedanja.
Koristeći i originalne tonske zapise te ih interpolirajući u tkivo izabranih dijelova Razgovora s Krležom, dvoje glumaca, Hrvojka Begović i Luka Bulović, izvedbeno nisu oblikovani kao dramska lica koja otjelovljuju stvarne sugovornike – Matvejevića i Krležu, nego napuštajući uobičajeni obrazac pitanja i odgovora, postaju nositelji iskaza, i teksta i konteksta, pažljivo tražeći kroz motive, teme i ideje drukčiji dijaloški obrazac Razgovora.

02/07/2025

Jučerašnje otvaranje izložbe Krleža / Dijalozi i monodrama Sjetite me se 2022.

01/07/2025

Danas su na programu 14. festivala Miroslav Krleža dva događanja.

U 19 sati u studiju Moderne galerije Josip Račić (Margaretska 3) otvaramo izložbu KRLEŽA / DIJALOZI. Autori slika su Lidija Šeler, Nina Atević Murtić, Carolina Barbarić, Alba Miočev, Natalija Borčić, John Miličić, Mihael Bađun. Izložba će biti otvorena do kraja Festivala (7.7.2025.), a otvorit će ju povijesničar umjetnosti Frano Dulibić i Goran Matović, ravnatelj Festivala Miroslav Krleža.

U 21 sat u dvorištu Akademije likovnih umjetnosti (Ilica 85) Goran Matović uz čelističku pratnju Stanka Kovačića izvodi svoju sjajnu monodramu "SJETITE ME SE 2022."

Sjeća se i govori: Goran Matović
Glazbeni (su)borac: Stanko Kovačić
Prvi (o)gledatelj: Krešimir Dolenčić
Drugi (o)gledatelj: Patrik Sečen
Likovni okvir: Diana Sokolić

"U posljednjem susretu s Krležom na Gvozdu razgovarali smo o svemu i svačemu, i „horizontalno i vertikalno“. Krleža je rekapitulirao 20. stoljeće. Portretirao je suvremenike i fenomene polemično i duhovito. Nenadano je prekinuo monolog, prekrio lice rukama kao na Vaništinu portretu, uzdahnuo i rekao: „Sjetite me se 2022.“
Svaki dan, prolazeći uvijek istim zagrebačkim ulicama, sjećam se Krleže, njegova mudrog, živog i temperamentnog govora. Jednako vehementno pisao je i govorio. Često je mijenjao raspoloženja, pa je i njegov govor bio silno dramatičan. Scenska kompozicija Sjetite me se 2022. građena je od sjećanja na susrete s velikim piscem, fragmenata Krležina opusa, žive glazbe i tonskih zapisa Krležina glasa. Sve se ponavlja. Što je drama svijeta žešća, Krležin govor je življi i aktualniji. Trajno ekvilibriramo „na rubu pameti“ između trenutka i vječnosti. Neodvojiv od zagrebačkih veduta, pisac melankoličnih ugođaja i veliki osamljenik na vjetrometini, Krleža daje Zagrebu osebujan i neponovljiv ton, maštovitost vizionara i strast rođena buntovnika. On je naše veliko, živo ogledalo u kojem se neprekidno ogledamo..."

Goran Matović

Foto Saša Novković i Karla Kocijan

01/07/2025

Malo atmosfere sa sinoćnje fantastične monodrame Adama Končića "Ni med cvetjem ni pravice"...

Foto by Ines Novković