Riznica splitske katedrale

30/09/2026

🥳Danas Riznica splitske katedrale obilježava šestu godišnjicu otvaranja.

🩵Naime, 30. rujna 2020. obnovljena je Riznica splitske katedrale u palači Skočibučić-Lukaris.

📌Svečano otvorenje bilo je prigodno na blagdan sv. Jeronima, zaštitnika Dalmacije te obilježavanje 1600. obljetnice njegove smrti.

25/09/2026

23/09/2026

✨ Danas su Riznicu splitske katedrale posjetili njemački studenti iz Darmstadta u pratnji fra Josipa Bebića i fra Josipa Klarića. Proveli su predivno vrijeme kroz katedralu i druge lokacije kompleksa.

🌌 Ovo je bila prilika da se upoznaju sa hrvatskom poviješću, umjetnosti i kulturom.

Fra Josip Bebić i fra Josip Klarić istaknuti su hrvatski franjevci koji su veći dio svog svećeničkog poziva posvetili dušebrižništvu među hrvatskim iseljenicima u Njemačkoj.

📌 Hvala im na dolasku! ☺️

21/09/2026

U krstionici splitske katedrale smješten je originalni rimski sarkofag koji je ponovno upotrebljen. U njemu se nalazi prvi splitski nadbiskup Ivan Ravenjanin. Neki smatraju da je riječ o nekim drugom nadbiskupu Ivanu, ali većina drži da je riječ o Ravenjaninu, pogotovo zbog izvorne antičke starosti sarkofaga.

Ivan Ravenjanin je u 7. stoljeću došao u Split posvetio katedralu i iz nje izbacio poganske simbole. Upravo je on od rimskog mauzoleja učinio kršćansku katedralu.

Sarkofag je ukrašen reljefima na kojim se nalaze ljiljani. Na njemu se nalazi natpis na latinskom jeziku:

Hic requiescet fragelis ei inutilis Iohannis peccator harchiepiscopus

Ovdje počiva krhki i bezkorisni Ivan, griješnik, nadbiskup).

Na poklopcu sarkofaga na grčkom jeziku piše monogram HCXC što znači: Isus Krist, pobjednik!

Iako se u literaturi češće koristi ICXC jer IC prvo (jota) i zadnje (sigma) slovo Isusovog imena predstavlja Isus, a XC predstavlja Krist. U ovom slučaju mi smo se odlučili napisati ono što piše na sarkofagu, a to je HCXC, iako je vjerojatno riječ o tipfeleru zbog sličnosti slova ili transliteracije. Neki u literaturi pišu i ISXC to je kristogram koji je češći u Istočnom kršćanstvu.

20/09/2026

Splitski sakramentar

Osobito mjesto u splitskoj riznici pripada srednjovjekovnom rukopisnom kodeksu koji je poznat kao SACRAMENTARIUM SPALATENSE. Iako je kodeks prije bio označen kao misal (MISSALE ROMANUM), ipak, zadnjih je nekoliko desetljeća poznat kao splitski Sakramentar. To je prvenstveno liturgijska knjiga koja se rabila u bogoslužju, a onda i značajni srednjovjekovni spomenik. Njega možemo svrstati u grupu rimskih sakramentara tzv. grgurovskih gelazijaniziranih sakramentara (D. Volarević).

Sakramentar kao takav bio je više proučavan sa povijesno-umjetničke strane, a manje sa liturgijske. Naime, upravo je mo. Šime Marović pridonio istraživanju kodeksa, pogotovo njegovog liturgijskog značaja. Mo. Marović zaslužan je za preciznu tipologiju kodeksa odnosno zaključka da se ne radi o misalu kako se prije mislilo ili evangelijaru, nego o sakramentaru. Naime, iako su sve nabrojene knjige katoličke liturgijske knjige one se ipak razlikuju po sadržaju i povijesnom razdoblju u kojem su se koristili.

Tekst Sakramentara sačuvan je i jasan te sadrži minijature, iluminacije i inicijale. Listovi su označeni arapskim brojevima. Materijal od kojih su listovi izgrađeni je pergamena.

Najveći dio teksta pisan je karolinškom minuskulom, neki umetnuti tekstovi su na gotici, a na kraju kodeksa nalaze se dva starija lista pisana dalmatinskom beneventanom.

Tradicionalno (T. Arhiđakon) se smatra da je Sakramentar nastao oko 1200. godine i da ga je nadbiskup Bernard donio iz Perugie. Novija istraživanja (Volarević) smatraju da je Sakramentar došao iz Ugarske isto od nadbiskupa Bernarda vjerojatno dok još nije bio biskup za potrebe Crkve u Splitu. Paleografski podaci smještaju Sakramentar u 12. stoljeće.

Proučavanjem obrazaca molitvi i svetačkih slavlja vjeruje se da sve upućuje na to da je Sakramentar nastao u južnoj Francuskoj. Upravo je tamo bio dodir rimske i španjolske kulture, a prepoznat je i galijski utjecaj koji se očituje u Sakramentaru. Neki istraživači čak preciziraju i područje nastanka Sakramentara, to bi bilo područje grada Beziersa.

Zadivljujuće je kako je ovaj Sakramentar prešao dalek put, što pokazuje vezu Splitske Crkve sa zapadom i sjeverom. 📜✝️

18/09/2026

Jutarnje rumenilo na uranku 🌌

Sfinga na Peristilu smještena je ispred splitske katedrale. Ona je najbolje očuvana sfinga u Splitu. Izgrađena je od crnog granita, a u vrijeme cara Dioklecijana došla je iz Egipta ✨

Smatra se da potječe iz vremena faraona Tutmozisa III., što znači da je stara preko 3000 godina 🏛️

Ova sfinga na Peristilu ima nekoliko posebnih zanimljivosti.

Ima ljudske ruke umjesto lavljih šapa 👐

Među rukama drži posudicu za prinose i žrtvovanja - što nije uobičajeno u egipatskoj kulturi 🏺

Iako je najbolje očuvana sfinga u Splitu itekako ima vidljiva oštećenja.

Naime, rimski car Dioklecijan bio je fasciniran egipatskom kulturom i religijom. A kako je Egipat tada bio u sklopu Rimskog Carstva od tamo je donio brojne sfinge koje su krasile njegovu palaču.

Uloga sfinge u ovom slučaju je da čuva i krasi carev Mauzolej (njegovo počivalište).

Slično kao i u Egiptu, gdje su sfinge bile čuvarice hramova, postavljene ispred grobnica i piramida da štite pokajnike od zlih sila 🛡️

Slikao: Josip Čelan

17/09/2026

Naš uslužni zaštitar Josip ☺️



❤️

17/09/2026

U redovnom održavanju čistoće krsnog zdenca Krstionice Svetog Ivana Krstitelja u Dioklecijanovoj palači pronađen je očuvani rimski novčić 🪙

Daljnja istraživanja pokazat će radi li se o autentičnom rimskom novčiću ili možda srednjovjekovnoj ili nekoj drugoj kopiji 🏛️

16/09/2026

Be there in a Split second.

12/09/2026

Ikona Gospe od Zvonika, kraj 13. stoljeća.

U Riznici splitske katedrale nalazi se više ikona. Jedna od njih je Ikona Gospe od Zvonika koja se nalazila u istoimenoj crkvi u Dioklecijanovoj palači iznad željeznih vrata. Ona je jedna od najstarijih ikona na Hrvatskom području.

Ikona prevedeno s grčkog (eikon) znači slika ili lik. To je obično slika nekog svetca na drvu ili platnu. Čest je motiv u istočnim crkvama. Slika se obično crta tehnikom tempere na drvu sa zlatnom podlogom.

Kako je Hrvatska doticajno područje istoka i zapada sačuvane su brojne ikone.

Za vjernike ikona ne predstavlja samo sliku kao umjetničko djelo, nego "prozor u vječnost". Ona je predmet poštovanja onoga što slika kao takva predstavlja.

Na ikoni je prikazana Bogorodica s Djetetom.