Muzej Prigorja

16/10/2026

DOMJANIĆEVA MURVA HRVATSKO JE STABLO 2026. GODINE!
Više od 150 godina stara murva iz Adamovca osvojila je 51.968 glasova i izborila pravo predstavljati Hrvatsku na natjecanju Europsko stablo 2027. godine.

Skladatelj Božidar Širola opisao je Domjanićevo „toplo srce“ koje je ljubilo i „mirisavi cvijetak u polju i zeleni humak“. Književnik Drago Ćepulić prisjećao se kako pjesnik nije dopuštao da se štapom obara biljke, nazivajući takvo ponašanje „vandalskim instinktima“.

Danas je pobijedila i ta Domjanićeva osjetljivost prema prirodi. Pobjeda murve iz Adamovca pobjeda je našega Prigorja, njegova pamćenja i baštine koju čuvamo.

Od Adamovca prema Europi.

16/10/2026

DEBELA GIBANICA ILI PREŽGANA JUHA?
Tko danas još zna što se krije iza tih naziva, a tko ih se sjeća iz vlastite kuhinje?

Povodom Svjetskog dana hrane podsjećamo na izdanje Muzeja Prigorja „Kaj je u tanjuru?”, koje čuva sjećanje na tradicijsku prehranu i znanje o namirnicama koje su oblikovale naš svakodnevni život.

Nekada su vrtovi, voćnjaci i sezonski ritmovi određivali što će se naći na stolu. Danas nam je hrana dostupna tijekom cijele godine, ali sve se češće pitamo kako je uzgojena, koliko njezina proizvodnja opterećuje okoliš i kakvu budućnost ostavljamo malim proizvođačima.

Organski ili konvencionalni uzgoj? Lokalno ili uvezeno? Tradicija ili suvremena tehnologija?

Odgovori nisu jednostavni. No vrijedi znati što jedemo, kako hrana nastaje i što svojim izborom podržavamo.

Jer hrana nije samo pitanje okusa i sitosti. Ona je dio naše kulture, našeg odnosa prema prirodi i odgovornosti prema budućnosti.

A kaj je danas u vašem tanjuru?

15/10/2026

TAMO GDJE UTIHNJUJE BUKA SVIJETA
Što se događa kada slika odbaci suvišne detalje i progovori s tek nekoliko nijansi i jednom snažnom linijom?

Odgovor potražite u Galeriji Kurija, gdje je do 22. listopada otvorena izložba 𝐒𝐚𝐳𝐯𝐮𝐜̌𝐣𝐚 akademske slikarice Koraljke Kovač.

U novijem ciklusu radova Koraljka Kovač udaljava se od slojevitih, bojom bogatih kompozicija i okreće suptilnijem izrazu. Na papiru se izmjenjuju nijanse jedne boje, a snažna linija unosi kontrast i usmjerava pogled. Upravo u tom odnosu jednostavnosti i naglašenog poteza nastaje prostor za osobni doživljaj slike.

Pritom je zanimljiv i naslov predgovora kataloga, koji potpisuje povjesničarka umjetnosti i kustosica izložbe Sanda Stanaćev Bajzek: „Tamo gdje utihnjuje buka svijeta”. U vremenu prepunom poruka, slika i svakodnevne žurbe, umjetnica bira smireniji izraz koji ne pokušava sve objasniti, nego gledatelju ostavlja prostor za vlastite misli i osjećaje.

Izložba obuhvaća 25 radova iz ciklusa 𝐒𝐚𝐳𝐯𝐮𝐜̌𝐣𝐚 te dvije tapiserije iz ciklusa Mekane slike iz 2025. godine. Različite medije pritom povezuje zanimanje za ritam, liniju i odnose među oblicima.

Pogledajte izložbu 𝐒𝐚𝐳𝐯𝐮𝐜̌𝐣𝐚 Koraljke Kovač do 22. listopada u Galeriji Kurija Muzeja Prigorja u Sesvetama.

15/10/2026

POZGONIETI*
Sega po male s cerske fare (sakupio Franjo Šatović)
https://katalog.zaki.com.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=862000582¤tPage=1&searchById=10&sort=0&age=0&spid0=10&spv0=Šatović,+Franjo&xm0=1&mdid0=0&vzid0=0

___________________--
*U starijoj hrvatskoj kajkavskoj literaturi i pučkim zapisima pojam pozgonieti se koristi kao sinonim za zagonetke koje su se, uz pitalice i brojalice, prenosile usmenom predajom. Izraz korijenski dolazi od riječi odgonetnuti odnosno zagonetnuti.

14/10/2026

ODTAMNJENJE
Ponekad je potrebno ponovno upaliti svjetlo da bismo vidjeli ono što je cijelo vrijeme bilo pred nama.

Stota obljetnica rođenja Nikole Tanhofera, redatelja, snimatelja, inovatora i filmskog pedagoga rođenog u Sesvetama, vraća njegovo stvaralaštvo u središte pozornosti. Povodom Svjetskog dana audiovizualne baštine, njegovi filmovi ponovno stižu na velika platna kina diljem Hrvatske.

Muzej Prigorja dao je svoj doprinos ovoj obljetnici izložbom Nikola Tanhofer: Zatamnjenje – odtamnjenje, posvećenom njegovu životu, filmskom opusu i inovacijama, te izložbom Stoljeće Nikole Tanhofera – hommage totalnom filmašu, predstavljenom na 73. Pulskom filmskom festivalu.

Tanhofer je rođen u Sesvetama, ali njegovo filmsko djelo pripada svima nama.

Svjetski dan audiovizualne baštine, koji će se obilježiti od 22. do 27. listopada u 38 kina diljem Hrvatske, posvećen je Nikoli Tanhoferu uz 100. obljetnicu rođenja tog istaknutog hrvatskog redatelja, jednog od najznačajnijih u domaćoj kinematografiji.

14/10/2026

ČIJI JE MUZEJ PRIGORJA?
Muzej Prigorja jedini je muzej naše zajednice. Ali čiji je on muzej? Što nam znači i što bismo željeli da bude?

Pozivamo vas u četvrtak, 15. listopada, u 18 sati na otvoreni razgovor o Muzeju Prigorja – o onome što vam se sviđa, što vam nedostaje i što biste željeli vidjeti, čuti ili doživjeti u našem Muzeju.

Razgovarat ćemo o izložbama, programima i pričama našega kraja, ali i o tome kako se sami možete uključiti u život Muzeja. Imate li priču koju biste željeli podijeliti? Predmet koji bi mogao postati dio neke buduće izložbe? Ideju za program? Ili jednostavno mišljenje o tome što bi Muzej mogao značiti ljudima koji ovdje žive?

Ne morate znati ništa o umjetnosti, povijesti ili muzejima. Ne morate imati iskustva u kulturi niti unaprijed smišljen prijedlog.

Dovoljno je da imate svoje iskustvo Sesveta i Prigorja.

Želimo čuti različite glasove – mladih i starijih, onih koji su ovdje cijeli život i onih koji su tek postali dio naše zajednice, onih koji redovito dolaze u Muzej i onih koji možda još nikada nisu zakoračili u njega.

Poziv je upućen svim mještanima i mještankama Sesveta, od istoka do zapada, od sjevera do juga – od Planine Gornje i Moravča do Novog Jelkovca i Dumovca, od Novog Brestja do Sesvetskog Kraljevca.

Dođite podijeliti svoje mišljenje, ideju, prijedlog ili jednostavno iskustvo. Jer Muzej nije samo mjesto u kojem čuvamo baštinu našega kraja. On može biti i mjesto susreta, razgovora i zajedničkog stvaranja.

Možda upravo iz vašeg pogleda nastane nova izložba, program ili ideja koja će Muzej učiniti još više mjestom svih nas.

Čekamo vas u Muzeju Prigorja u četvrtak, 15. listopada, u 18 sati!

14/10/2026

KAD BAŠTINA OŽIVI
Ovogodišnji Dani europske baštine, koje u Hrvatskoj organizira Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, posvećeni su temi „Ugrožena baština: revitalizacija, otpornost, nove interpretacije“.

U Muzeju Prigorja se toj temi sadržajno pridružuje izložba Dragutin Domjanić: Petrica Kerempuh i spametni osel, koja iz zaborava vraća jedno važno poglavlje hrvatske književne i kazališne povijesti.

U središtu izložbe Domjanićeva je marionetska igra, napisana pod pseudonimom Vujec Grga, kojom je 8. travnja 1920. započeo rad zagrebačkog Teatra marioneta. Praizvedba je spojila dvije lutkarske tehnike: predigra Mladost Petrice Kerempuha izvedena je u kazalištu sjena, a tri čina koja slijede u tehnici marioneta. Upravo je Mladost Petrice Kerempuha, objavljena 1921. godine, prema istraživanju Berislava Majhuta i Štefke Batinić,ujedno i najstarija sačuvana hrvatska dječja slikovnica. Zbog njezine siluetne poetike mogli bismo je nazvati i siluetnicom. Taj dragocjeni primjerak, uz izvorne drvene glave lutaka s praizvedbe oblikovane prema likovnim zamislima Ljube Babića, jedan je od posebnih dragulja izložbe.

Priča o lutkama vodi i do Zdenke Turkalj, Babićeve studentice koja je sudjelovala u njihovu oblikovanju. Njezino ime danas nosi ulica u Sesvetama, pa se povijest hrvatskoga lutkarstva na neobičan način vraća u prostor u kojem djeluje Muzej Prigorja.

Ove se godine navršava i stotinu godina od premijere filma Pustolovine princa Ahmeda Lotte Reiniger, iznimnog ostvarenja siluetne animacije iz 1926. godine. Tako se 105 godina nakon objavljivanja Domjanićeve Mladosti Petrice Kerempuha i sto godina nakon Reinigerina filma ponovno susreću srodne umjetničke poetike kazališta sjena, pokretnih silueta i pripovijedanja slikom. Zahvaljujemo Goethe-Institut Kroatien, koji nam je osigurao digitaliziranu verziju filma s prijevodima, omogućivši nam da i tu poveznicu približimo i našoj publici.

Petrica, međutim, ne živi samo u povijesnim zapisima. Od Zlatka Boureka do Marijane Županić Benić, Gabrijele Šimić, Staše Šahman i Krešimira Rajkija, pa sve do studentskih radova, umjetnici su Domjanićevu predlošku davali nove oblike i značenja. U projektu sudjeluju studenti Tekstilno-tehnološkog fakulteta i Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci te fakulteta za dizajn u Ljubljani i primijenjene umjetnosti u Beogradu. A Domjanićeve besede nastavljaju živjeti i u izvedbi Borisa Bakala, koja nam otvara još jedan put do Petričina jezika i svijeta.

Baštinu ne čuvamo samo pamćenjem prošlosti nego i stvaranjem njezinih novih značenja. Petrica Kerempuh Vujca Grge, nakon više od jednog stoljeća, i dalje je tu da nas na to podsjeti.

Izložbu razgledajte u Muzeju Prigorja do 13. studenoga 2026., radnim danom od 10 do 19 sati. Ulaz je besplatan.

Fotografija: Anto Magzan: Glave lutaka iz zbirke gradiva Teatra marioneta u Zagrebu; Muzejsko-kazališna zbirka Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta, Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU
Anto Magzan: Vujec Grga: Petrica Kerempuh, iz fundusa Hrvatskog školskog muzeja

13/10/2026

ERASMUS PRIPRAVNICI U BIVŠOJ TVORNICI SLJEME
Kako izgleda industrijska baština Sesveta očima mladih posjetitelja iz drugih zemalja?

Na poziv kolege mr. sc. Marijana Biruša, profesora geografije u OŠ Sesvetska Sopnica i suradnika portala Geografija.hr, kustos Muzeja Prigorja Damir Fofić proveo je Beátu Bakondy iz Mađarske i Emrea Akbaşa iz Turske, Erasmus pripravnike na stručnoj praksi u OŠ Sesvetska Sopnica, kroz kompleks nekadašnje mesne industrije Sljeme. Njihov je mentor Marijan Biruš.

Pripravnički boravak prilika je za upoznavanje učiteljskog poziva, ali i hrvatske prirodne i kulturne baštine, dok istodobno svojim domaćinima predstavljaju baštinu zemalja iz kojih dolaze. U tom je susretu i obilazak nekadašnjeg Sljemena bio prilika da upoznaju jedan važan dio industrijske i društvene povijesti Sesveta.

Nekadašnji tvornički pogoni svjedoče o vremenu u kojem je Sljeme bilo mnogo više od industrije: bilo je jedan od ključnih čimbenika gospodarskog razvoja i svakodnevice Sesveta, mjesto rada, susreta i života brojnih generacija.

Tijekom stručnog vodstva pripravnici su upoznali povijest tvornice, čuli priče o njezinim radnicima i njihovim sjećanjima te se upoznali s današnjim stanjem kompleksa i izazovima očuvanja njegove industrijske baštine. Posebno ih je zainteresirao bunker iz vremena Hladnog rata, jedan iz niza sesvetskih bunkera koji su činili fortifikacijsku liniju obrane Zagreba, kao i murali koji nekadašnjim tvorničkim zidovima daju novu dimenziju.

Sljeme je dio povijesti Sesveta koji zaslužuje biti prepoznat, sačuvan i ponovno vrednovan. Drago nam je što njegovu priču možemo prenositi i mladim posjetiteljima iz drugih zemalja, pridonoseći tako upoznavanju i razumijevanju kulturne baštine izvan nacionalnih granica.

Hvala kolegi Marijanu Birušu na inicijativi i našim gostima, Beáti i Emreu, na zanimanju za povijest i baštinu Sesveta!

13/10/2026

POZGONIETI*
Kaj je to?

Za one koji hočeju znati več: Franjo Šatović, „Sega po male z cerske fare”, časopis Kaj, 1971.
https://katalog.zaki.com.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=862000582¤tPage=1&searchById=10&sort=0&age=0&spid0=10&spv0=Šatović%2C+Franjo&xm0=1&mdid0=0&vzid0=0
___________________
*U starijoj hrvatskoj kajkavskoj literaturi i pučkim zapisima pojam pozgonieti se koristi kao sinonim za zagonetke koje su se, uz pitalice i brojalice, prenosile usmenom predajom. Izraz korijenski dolazi od riječi odgonetnuti odnosno zagonetnuti.