Hrvatsko-tursko društvo Rijeka, Trpimirova 2, Rijeka (2026)

26/05/2026

Poštovani vjernici islamske vjeroispovijesti,
u povodu nadolazećeg Kurban-bajrama upućujemo vam iskrene i srdačne čestitke sa željom da ove blagdanske dane provedete u miru, zdravlju i unutarnjoj radosti, okruženi obitelji, prijateljima i ljudima dobre volje.
U svijetu obilježenom ubrzanim podjelama, nesigurnošću i rastućom ravnodušnošću, ovaj blagdan podsjeća da istinska duhovnost uvijek započinje u susretu s čovjekom.

Ne moramo pripadati istoj vjeri da bismo razumjeli snagu te poruke. Jer ondje gdje postoji poštovanje prema čovjeku, gdje suosjećanje nadilazi razlike, nastaje prostor zajedničke ljudskosti - jedine istinske osnove mira među ljudima i narodima.

Neka vam Kurban-bajram donese mir mislima, blagost domovima i snagu da u vremenu buke ostanete vjerni dobroti, dostojanstvu i čovječnosti.

Bajram šerif mubarek olsun!

Prof. dr. sc. Saša Ostojić
Predsjednik Hrvatsko-turskog društva Rijeka

22/04/2026

Predstavljanje knjige Turska kuća u Rijeci
Zagreb, 21. travnja 2026.

U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, održano je svečano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska kuća u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog društva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus Emre Zagreb.

Riječ je o znanstveno-kulturnoj monografiji koja, osamnaest godina nakon prvog izdanja, donosi proširene istraživačke uvide, dodatne povijesne i društvene kontekste te suvremene interpretativne slojeve. Time se Turska kuća (Casa Turca) afirmira ne samo kao arhitektonski raritet, nego kao višeslojni dokument riječke povijesti i trajnih hrvatsko-turskih odnosa.

Događaju su nazočili predstavnici akademske, kulturne, vjerske i gospodarske zajednice, autori i suradnici monografije, kao i brojni uzvanici i posjetitelji. Pozdravnim riječima obratili su se gospodin Fuat Korkmaz, ravnatelj Turskog kulturnog centra Yunus Emre Zagreb, istaknuvši važnost Turske kuće kao kulturno-civilizacijskog dobra i pohvalivši dugogodišnju suradnju s Hrvatsko-turskim društvom Rijeka; gospodin Armin Hodžić, voditelj parlamentarne Skupine prijateljstva Hrvatska-Turska, naglasivši ulogu Društva u razvoju bilateralnih odnosa; te gospodin Orhan Ayraç, zamjenik veleposlanice Republike Turske, koji je istaknuo kontinuitet djelovanja Hrvatsko-turskog društva Rijeka i njegovu vidljivu posvećenost kulturnoj diplomaciji. Osvrnuo na dugodišnji dopinos gđe. Esme Halepović Đečević razvijanju izvrsnih odnosa prijateljstva dvaju država i dosljednost i u projektu izdanja knjige „Turska kuća u Rijeci“, a iskazao je i zahvalnost Predsjedniku HTDR - prof. Saši Ostojiću, posebno naglasivši njegovu posvećenost radu uz inicijative koji podižu kulturnu diplomaciju na novu razinu.

Središnji dio večeri obilježila je promocija knjige, uz potreban osvrt na njezin znanstveni kontinuitet. Već je prvo izdanje iz 2007. godine donijelo ključan iskorak - po prvi su put stručno dokumentirani, transkribirani i prevedeni arapski natpisi na pročeljima Turske kuće, uključujući i one kur’anskog podrijetla. Novo izdanje dodatno je obogaćeno trima relevantnim znanstvenim cjelinama: radom izv. prof. dr. sc. Kornelije Jurin Starčević o političkim, diplomatskim i gospodarskim odnosima Sjevernog hrvatskog primorja i Osmanskog Carstva; komparativnom analizom dr. sc. Senada Nanića o semantici fasadne dekoracije i motivu morčića; te istraživanjem urednice mr. sc. Esme Halepović Đečević o vlasničkim i valorizacijskim aspektima kuće, s posebnim naglaskom na potrebu njezine adekvatne institucionalne zaštite.
Upravo pitanje statusa Turske kuće koja je i dalje zaštićena isključivo kao dio urbanističke cjeline, a ne kao pojedinačno kulturno dobro - nameće se kao jedno od ključnih kulturno-političkih pitanja koje ova knjiga otvara. Vidljiva oštećenja fasadne dekoracije dodatno naglašavaju potrebu za njezinom stručnom revalorizacijom i trajnom zaštitom.

Promociju je uvodno otvorio predsjednik Hrvatsko-turskog društva Rijeka, prof. dr. sc. Saša Ostojić, čiji je govor obilježen izrazitom konceptualnom i narativnom originalnošću. Svjesno odmaknut od konvencionalnog akademskog diskursa, autor je kuću interpretirao kao „živo biće“, uvodeći publiku u prostor između arhitekture, povijesti i intime. U tom je kontekstu posebno odjeknula njegova misao:„Knjiga Turska kuća u Rijeci, ako je shvatimo kao živo biće, nije u prijestolnicu doputovala kao povijesni relikt, već kao most između naših gradova.“ Govoreći o Antoniji Bartolich Gelletich - Nicolaki de Nicolaides i Nikolaiu Nicolaki Effendiju de Nicolaidesu, Ostojić je njihovu vezu interpretirao kao „graditeljsku silu“, naglašavajući kako je riječ o susretu dvaju civilizacijskih miljea na sutonu carstava. „Ne postoje kuće bez ljudi, a ljudi su, u svojoj srži, vođeni ljubavlju - najmoćnijom silom koja oblikuje naše putove.“
Njegovo je izlaganje bilo dodatno poduprto inovativnom multimedijskom prezentacijom - svojevrsnim vizualnim narativom sastavljenim od više od stotinu novokreiranih fotografija, koje su publiku simbolički vratile više od stoljeća unatrag, u vrijeme nastanka i života Turske kuće. Takva refleksija pozicionirala je Tursku kuću ne samo kao arhitektonski fenomen, nego kao trajni simbol mogućnosti sklada među kulturama.

U svom obraćanju, urednica knjige mr. sc. Esma Halepović Đečević svjesno je odstupila od klasičnog, linearno strukturiranog predstavljanja publikacije, usmjerivši izlaganje na temeljno pitanje koje ujedno oblikuje i smisao cijelog projekta: zašto su o jednoj kući nastale čak dvije knjige. Kao polazište istaknula je jedinstvenost same Turske kuće u Rijeci, čije fasadne dekoracije predstavljaju izniman kulturno-povijesni fenomen. Njezin današnji izgled rezultat je inicijative Antonije Bartolich Gelletich i njezina supruga, osmanskog konzula Nikolakia Effendija de Nicolaidesa, koji su početkom 20. stoljeća oblikovali arhitektonski izraz neuobičajen za lokalni kontekst, ali duboko ukorijenjen u šire kulturne i civilizacijske tokove. Urednica je posebno naglasila kontinuitet brige i istraživanja ove građevine, podsjetivši na ključnu ulogu ing. Viktora Ružića, čijim su zalaganjem obnovljene fasadne dekoracije sredinom 1990-ih, kao i na vlastiti istraživački angažman koji je rezultirao otkrićem i znanstvenom obradom kaligrafskih natpisa. Njihov prijevod i interpretacija, ostvareni u suradnji s dr. sc. Muhamedom Ždralovićem i Mubera Maslić-Ždralović, predstavljali su temelj prvog izdanja iz 2007. godine, a integrirani su i u novo, dopunjeno izdanje. Ključni razlog za nastanak druge knjige, međutim, urednica vidi u potrebi za dubljom institucionalnom i stručnom valorizacijom Turske kuće. Unatoč formalnoj zaštiti unutar urbanističke cjeline, kuća nije priznata kao pojedinačno kulturno dobro, što otvara pitanje njezine dugoročne zaštite i očuvanja. Upravo je to potaknulo prikupljanje dodatne dokumentacije o vlasništvu, povijesti i značaju objekta, čime ova knjiga prelazi granice znanstvene publikacije i postaje instrument kulturne odgovornosti.

Izv. prof. dr. sc. Kornelija Jurin Starčević kontekstualizirala je kuću unutar širih političkih i gospodarskih odnosa između Osmanskog Carstva i hrvatskog primorja, dok je dr. sc. Senad Nanić ponudio interpretaciju pročelja kao „vizualnog teksta“ u kojem se susreću i prepliću civilizacijski kodovi.

Zaključno, naglašeno je kako Hrvatsko-tursko društvo Rijeka, oslanjajući se na recentna interdisciplinarna istraživanja - uključujući radove dr. sc. Senada Nanića i izv. prof. dr. sc. Kornelije Jurin Starčević - zagovara nužnost daljnje revalorizacije Turske kuće. Promocija u Zagrebu potvrdila je da ovo izdanje monografije ne predstavlja završetak istraživačkog procesa, nego početak nove etape - usmjerene prema institucionalnoj zaštiti Turske kuće kao pojedinačnog spomenika kulture, ali i njezinu trajnom pozicioniranju kao mosta između Rijeke, Hrvatske i Republike Turske. Navedeno su u potpunosti podržali i predstavnici institucija Republike Turske, koji su, unisono, istakli važnost i trajni doprinos Hrvatsko-turskog društva Rijeka u tom procesu.

Hrvatsko-tursko društvo Rijeka, Zagreb, travanj 2026.

Hrvatsko-tursko društvo Rijeka izražava zahvalnost svim institucijama i pojedincima koji su doprinijeli realizaciji ovog projekta - Veleposlanstvu Republike Turske u Republici Hrvatskoj, Skupini prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Turskom kulturnom centru Yunus Emre Zagreb, autorima, recenzentima, lektorima i suradnicima, kao i ustanovama koje su ustupile dokumentacijsku građu. Posebna zahvala upućuje se donatorima: Doğuş Grupi, Zejni Ibrišagić, Moding Junioru, Asimu i Aidi Hamidović, kao i anonimnom donatoru, bez čije potpore ovaj izdavački poduhvat ne bi bio moguć.

20/04/2026

Nakon iznimno uspješnog predstavljanja knjige u Rijeci, pred nama je Zagreb. Svečana promocija se održava u partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj i Turskim kulturnim centrom Yunus Emre Zagreb, čime se dodatno potvrđuje visoka razina institucionalne, kulturne i diplomatske suradnje koja prati ovo izdanje.
Zbog važnosti ostvarenja cilja trajne institucionalne skrbi i zaštite ovog riječkog bisera multikulturalnosti, nastavljamo s našom aktivnošću.

Turska kuća (Casa Turca) u Rijeci nadilazi okvire arhitektonske sinteze historicizma, secesije i neomaurskog izraza s orijentalnim elementima. Njezina fasadna dekoracija, oblikovana kroz semantičke kontraste i estetičke komplementarnosti, čini je jedinstvenim spomenikom vlastitog kulturno-povijesnog trenutka - vrlo vjerojatno i u svjetskim razmjerima. Promišljen pristup elementima kompozicije svjedoči o svjesnoj namjeri oblikovanja kulturološkog unikata stilskog i semantičkog eklekticizma. Upravo taj slojeviti jezik znakova, različitog podrijetla i precizno nijansiranih značenja, omogućuje iščitavanje kompleksnih kozmopolitskih identiteta protagonista ovoga pothvata - kako na osobnoj, tako i na državno-institucionalnoj razini.
Njezina obilježja svjedoče o multikulturnoj i multietničkoj Rijeci s početka 20. stoljeća, zadržavajući pritom puni simbolički i kulturno-diplomatski značaj i u današnjem vremenu.

Pozivamo sve koji su u mogućnosti da nam se pridruže na predstavljanju knjige u Turskom kulturnom centru Instituta Yunus Emre u Zagrebu, kako bismo zajedno nastavili ovo vrijedno kulturno i znanstveno putovanje - čitanje grada, njegove memorije i njegove otvorenosti prema drugome.

S osobitim poštovanjem,
prof. dr. sc. Saša Ostojić
predsjednik Hrvatsko-turskog društva Rijeka (HTDR)

04/04/2026

Sretan i blagoslovljen Uskrs!
Uskrs ne dolazi kao izvanjski događaj, nego kao gotovo neprimjetan unutarnji prijelaz, tiha promjena svjetla u čovjeku. Ne traži od nas slavlje, nego budnost.

U vremenu u kojem svijet ponovno pokazuje svoju krhkost, u kojem se sukobi i patnja prečesto prihvaćaju kao svakodnevica, Uskrs nas podsjeća da smisao ne prebiva u oblicima, nego u našoj spremnosti da ostanemo ljudi, jedni za druge. Ne u velikim riječima, nego u tihim, ali postojanim odlukama: ne pristati na ravnodušnost, ne odustati od dijaloga, ne izgubiti vjeru u dostojanstvo svakog čovjeka.

U duhu poslanja Hrvatsko-turskog društva Rijeka, koje se temelji na izgradnji mostova razumijevanja među kulturama, vjerama i ljudima, Uskrs prepoznajemo kao poziv na obnovu povjerenja i odgovornosti prema sebi, ali i prema svijetu koji dijelimo.

Neka vam radost Uskrsa donese mir koji nije samo riječ, nego prostor u kojem biramo smisao umjesto praznine, blizinu umjesto podjele i svjetlo koje, i kada je tiho, ostaje trajno!

Prof.dr.sc. Saša Ostojić
Predsjednik HTDR

29/03/2026

Uz drage ljude, sjećanja na život najčešće mjerimo obljetnicama - rođenjima, smrću, brakovima, djecom, i poslovnim uspjesima. Kao putni kameni uz stare ceste Austro-Ugarske Monarhije, one nas podsjećaju na prolaznost i nestajanje udaljavanjem, od svega što smo jednom nazivali svojim.
Danas nisam tražio datum. Nije me vodila ni obljetnica ni povijesni razlog. Na Groblje Kozala doveo me tek unutarnji poriv, ona diskretna potreba za poštovanjem, koja se ne objašnjava. Tako sam stao pred grobnicu Bartolich–Gelletich Nicolaides. Pred Antoniju Bartolich Gelletich Nicolaides i Nicolaia (Nicolakija) de Nicolaidesa, osmanskog diplomata i konzula u Rijeci od 1898. godine, oslovljenog titulom efendi.

Zatvorio sam oči.
Iza spuštenih kapaka počeo se, polako, projecirati film. Ne onaj koji bi zadovoljio povjesničare, nego onaj koji nastaje kada se tišina dovoljno dugo sluša.
Vidio sam grad na prijelazu 19. u 20. stoljeće - Rijeku koja diše na više jezika, koja prima i otpušta ljude poput mora. Vidio sam nju, Riječanku, imućnu, samosvjesnu ženu koja je već jednom ispunila društveni obrazac i imala snage početi ispočetka. Vidio sam i njega, stranca koji nije bio samo stranac, nego nositelj jednog drugog svijeta, estetike i unutarnje slobode koja se ne može naučiti.
Ona je bila starija. Dvadeset i dvije godine.
Početkom 20. stoljeća to nije bio detalj, nego čin. Ne romantičan, nego gotovo subverzivan. U vremenu u kojem su se brakovi sklapali po pravilima interesa, njihova odluka, ako je bila odluka, a ne jednostavno prepuštanje, bila je izlazak iz reda.

Iza zatvorenih kapaka film se nije zaustavljao.
Vidim ih kako ulaze u kuću koja će kasnije postati znak. Ne kao arhitektonski projekt, nego kao produžetak jedne intime. Kao da je ljubav, ako je bila ljubav, imala snagu preoblikovati prostor, poput nevidljive inženjerske sile koja ostavlja trag u materiji. Turska kuća tako postaje više od građevine; ona je oblik osjećaja koji se ne može izmjeriti, ali se može naslutiti.

Otvaram oči.
Grobna kapelica stoji mirna, u svojoj geometrijskoj sabranosti. Kvadrat u kvadratu. Ruke Filiberta Bazariga i Ivana Rendića još su prisutne u linijama i volumenu, ali ono što nadvladava formu jest vrijeme: balustrade slomljene olujom prije trinaest godina, željezo koje je kovao Matteo Dujmich sada prepušteno sporoj oksidaciji kao prilog hrđavim vremenima. Kao da i materijal, poput čovjeka, na kraju popušta.
Unutra, jednostavnost. Pod prašnjav i ispunjen tragovim vremena.
Mjesta za tijela. Mjesta za šutnju.
Ali ovo nije priča o smrti.
Ljubav se nikada ne događa ondje gdje je sve objašnjeno. Ona se događa u pukotini između znanja i slutnje.

Njihovih slika nema. Nema ni zapisa o njihovoj ljubavi. Povijest, u svojoj potrebi za dokazom, ostavlja praznine upravo ondje gdje je možda bilo najviše života. A ipak - ljubav, ta najtiša i najjača sila u svemiru, ne traži arhiv. Ona ostavlja trag u onome što ostaje živjeti i nakon nas.

Kuća bez ljubavi ne postoji. Ili ne bi trebala postojati. I ptice razlože gnijezdo kada se jedna iz para ne vrati s juga.
Gnijezdo ili kuća?
Možda je to jedini prostor u kojem mrtvi i živi zaista razgovaraju.
Možda upravo u tom međuprostoru, između onoga što znamo i onoga što osjećamo, spoznaja je da su se njih dvoje voljeli.
Jako.

prof. dr. sc. Saša Ostojić
predsjednik Hrvatsko-turskog društva Rijeka
Rijeka, 30. ožujka 2026.

27/03/2026

U ozračju intenziviranog dijaloga i potvrđivanja dugogodišnjih prijateljskih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Turske, ovih je dana Republiku Hrvatsku u službenom posjetu boravio predsjednik Velike narodne skupštine Republike Turske, g. Numan Kurtulmuş. Tijekom posjeta održani su susreti na najvišoj državnoj razini, uključujući bilateralni razgovor s predsjednikom Hrvatskoga sabora, g. Gordanom Jandrokovićem, čime je dodatno potvrđena visoka razina političkog povjerenja i sadržajnosti međudržavnih odnosa.

Središnji dio posjeta obilježen je 25. ožujka 2026. godine u Islamskom centru u Zagrebu, gdje je upriličeno otvorenje izložbe „Aja Sofija - Svjetlost tišine“, uz istodobno održavanje okruglog stola pod nazivom „Doprinos Islamske zajednice multikulturnom ozračju u Republici Hrvatskoj“. Događaj su organizirali Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj i Turski kulturni centar Yunus Emre Zagreb, a okupio je istaknute predstavnike političkog, vjerskog i kulturnog života.

U svojim obraćanjima, predsjednik Hrvatskoga sabora istaknuo je opredijeljenost Republike Hrvatske za izgradnju društva utemeljenog na toleranciji, međusobnom poštovanju i očuvanju kulturne raznolikosti, podsjetivši pritom na 110. obljetnicu službenog priznanja islama u Hrvatskoj važan povijesni trenutak koji je postavio temelje suvremenog modela uspješne integracije i međureligijskog suživota. U kontekstu suvremenih globalnih izazova, obilježenih nestabilnostima i sukobima, naglašena je potreba očuvanja dijaloga, međunarodnog prava i multilateralnog pristupa kao ključnih pretpostavki trajnog mira.

Okrugli stol dodatno je afirmirao Islamsku zajednicu u Hrvatskoj kao primjer uravnoteženog i konstruktivnog suživota unutar europskog društvenog prostora - zajednicu koja, čuvajući vlastiti identitet, istodobno aktivno doprinosi međukulturnom razumijevanju, društvenoj koheziji i kulturi sjećanja.
U tom je kontekstu Hrvatsko-tursko društvo Rijeka (HTDR) dalo svoj prepoznatljiv doprinos događaju: mr. sc. Esma Halepović Đečević, predsjednica Upravnog odbora Društva, uručila je predsjedniku Velike narodne skupštine Republike Turske novo, dopunjeno izdanje knjige „Turska kuća u Rijeci“. Ova publikacija, kao znanstveno i kulturno svjedočanstvo o višeslojnoj povijesti grada Rijeke i njegovim doticajima s osmanskim i islamskim kulturnim krugom, simbolički je predstavljena kao most razumijevanja i trajne povezanosti.

Djelovanje Hrvatsko-turskog društva Rijeka, utemeljeno na promicanju kulturnog dijaloga, znanstvene razmjene i međusobnog uvažavanja, i ovim je činom potvrđeno kao konstruktivan i vjerodostojan doprinos jačanju međukulturnih odnosa. Upravo u takvim, suptilnim ali sadržajnim gestama, očituje se stvarna svrha Društva - izgradnja prostora susreta koji nadilazi dnevne okolnosti i ostaje trajno usmjeren prema znanju, kulturi i zajedničkim vrijednostima.

Hrvatsko-tursko društvo Rijeka,
27. ožujka 2026.

20/03/2026

Rijeka večeras izlazi iz tišine jednog posebnog vremena i ulazi u svjetlo koje ostaje.

Svim našim sugrađanima i prijateljima islamske vjeroispovijesti upućujemo iskrene čestitke povodom završetka mjeseca Ramazana i dolaska Ramazanskog bajrama, uz želje za unutarnjim mirom koji nadilazi nemir vremena, za snagom duha koja ustraje i kada svijet oko nas gubi ravnotežu, te za nadom koja se ne gasi.

Ramazan je bio put povratka mjeri, šutnji, odgovornosti prema drugome. U danima odricanja i noćima sabranosti učvršćivala se tiha spoznaja da istinska snaga ne dolazi iz moći, nego iz suosjećanja. Danas, kada mnogi dijelovi svijeta, osobito prostori duboko obilježeni poviješću i vjerom, prolaze kroz bol i razaranje, ta spoznaja postaje još dragocjenija. Upravo u njoj leži mogućnost da svjetlo nadvlada tamu, a dostojanstvo nadživi strah.

Neka radost Bajrama ne bude samo slavlje završetka, nego i početak novog unutarnjeg reda u kojem se čuva mir, njeguje dobrota i obnavlja povjerenje među ljudima.

Rijeka, grad susreta i otvorenosti, i ovoga p**a potvrđuje svoju najdublju vrijednost: da različitosti nisu razdjelnice, nego mostovi. U tom duhu Hrvatsko-tursko društvo Rijeka nastavlja njegovati prostor dijaloga, uvjereno da se istinsko bogatstvo nalazi u onome što gradimo zajedno - u razumijevanju, znanju i ljudskoj blizini.

Ramazan bayram şerif mubarek olsun!

Prof. dr. sc. Saša Ostojić
Hrvatsko-tursko društvo Rijeka (HTDR)

18/02/2026

Rijeka večeras ulazi u tišinu jednog posebnog vremena.

Svim našim sugrađanima i prijateljima islamske vjeroispovijesti upućujemo iskrene i srdačne čestitke povodom nastupajućeg mjeseca Ramazana - uz želje za zdravljem, unutarnjim mirom i duhovnom snagom koja se ne nameće, nego tiho raste.

Ramazan je više od kalendarskog razdoblja; on je škola suzdržanosti, suosjećanja i odgovornosti prema drugome. U danima posta i noćima molitve čovjek se vraća mjeri, onome što je bitno, istinito i trajno. Neka svjetlo tog povratka obasja vaše domove i srca, donoseći spokoj, blizinu i radost dijeljenja.

Rijeka, grad otvorenog srca i širokog horizonta, stoljećima uči kako raznolikost nije prijetnja, nego dar. Prenoseći generacijama svjetlo suživota, ispisujemo iskustvo koje se ne iscrpljuje u riječima, nego potvrđuje djelima.
Upravo u tom duhu Hrvatsko-tursko društvo Rijeka nastavlja graditi mostove razumijevanja, uvjereno da je istinsko bogatstvo u onome što zajednički čuvamo - dobroti, znanju, dostojanstvu i prijateljstvu.

Neka vam Ramazan donese jasnoću srca, snagu strpljenja i radost zajedništva!

Ramazan šerif mubarek olsun!

Prof. dr. sc. Saša Ostojić
Predsjednik Hrvatsko-turskog društva Rijeka

12/02/2026

Rijeka, 12. veljače 2026.
Na današnji dan, predstavnici Hrvatsko-turskog društva Rijeka primljeni su u službeni posjet Riječkoj nadbiskupiji, odnosno riječkom nadbiskupu, mons. Mati Uziniću.
U srdačnom, otvorenom i sadržajnom razgovoru, prof. dr. sc. Saša Ostojić, predsjednik HTDR, i mr. sc. Esma Halepović Đečević, predsjednica Nadzornog odbora HTDR i urednica monografije "Turska kuća u Rijeci", zahvalili su Riječkoj nadbiskupiji na dosadašnjoj potpori radu Društva, kao i na osobnoj posvećenosti nadbiskupa Uzinića projektima koji promiču dijalog, suživot i međureligijsko razumijevanje.
Povod susreta bio je razgovor o novom, dopunjenom izdanju knjige "Turska kuća u Rijeci", koju je urednica predstavila kao znanstveno i kulturno svjedočanstvo o višeslojnoj povijesti grada. Predsjednik HTDR, osvrnuo se na simboličku dimenziju Turske kuće kao mjesta riječkog kozmopolitizma i uključivosti, prostora u kojem se povijesno susreću kulture, religije i identiteti, te koji i danas, u vremenu brojnih prijepora, ostaje podsjetnik na vrijednost otvorenosti i međusobnog poštovanja.

Posebna zahvala upućena je nadbiskupu Uziniću na sudjelovanju prigodom otvorenja izložbe “Aja Sofija - svjetlost tišine”, održane u Svetištu Majke Božje Trsatske u lipnju 2025. godine. Tom su prigodom, s mjesta duboke duhovne simbolike, u javni prostor poslane poruke suradnje, suživota i poštivanja dvaju naroda i dviju religijskih tradicija, poruke koje su nadrasle lokalni okvir i zadobile širu, univerzalnu vrijednost.

Predstavnici Društva uručili su nadbiskupu primjerak novog izdanja - "Turska kuća u Rijeci", kao i knjige "Crveni polumjesec u Rijeci", uz Zahvalnicu Riječkoj nadbiskupiji, dodijeljenu prigodom svečane proslave 30. obljetnice Hrvatsko-turskog društva Rijeka, održane u prosincu 2025. godine u Palači šećerane.
U znak uzajamnog poštovanja i trajne suradnje, u ime Nadbiskupije, HTDR-u je darovana monografija "Katedrala Svetog Vida u Rijeci", vrijedno izdanje koje svjedoči o duhovnoj i kulturnoj baštini grada.

Razgovor je obuhvatio i aktualne društvene teme, promišljanja o zajedništvu, odgovornosti javnog djelovanja te potrebi očuvanja prostora dijaloga u vremenu ubrzanih promjena. Nadbiskup Uzinić pokazao je visoko poštovanje prema radu HTDR-a, prepoznajući u Društvu inicijativu koja nadilazi simboličku razinu postojanja te doprinosi stvarnom, trajnom povezivanju zajednica.
Susret je protekao u ozračju međusobnog uvažavanja, potvrđujući kako kulturna i duhovna diplomacija, kada se temelje na iskrenosti i odgovornosti, mogu postati čvrst temelj dugoročnog povjerenja.

HTDR

05/02/2026

"Turska kuća u Rijeci, tiha arhitektura sjećanja"

U potpuno ispunjenoj Svečanoj vijećnici Grada Rijeke, 2. veljače 2026., predstavljeno je novo, dopunjeno izdanje monografije Turska kuća u Rijeci, knjige koja ne govori samo o zgradi, nego o gradu koji pamti.

Promocija je održana pod pokroviteljstvom Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije, u organizaciji Hrvatsko-turskog društva Rijeka, uz nazočnost visokih uzvanika i predstavnika hrvatskih i turskih institucija, urednice, autora i recenzenata izdanja,
kao i članova, suradnika, simpatizera i donatora - prijatelja Hrvatsko-turskog društva Rijeka.
U pozdravnim govorima, Gradonačelnica Grada Rijeke, prof. dr. sc. Iva Rinčić, istaknula je Tursku kuću kao „jedan od najsnažnijih simbola riječkog identiteta - grada koji se oblikovao iz različitosti i koji upravo u njima prepoznaje svoju snagu“.
Zamjenik župana PGŽ, g. Robert Matić, podsjetio je da je riječ o baštini „čija vrijednost nadilazi lokalne okvire i pripada širem europskom i mediteranskom kulturnom prostoru“.

Kao uvodničar, promociju knjige otvorio je Predsjednik HTDR, prof. dr. sc. Saša Ostojić. U emotivnom nastupu, svjesno je izabrao drukčiji ton. Govorio je o ljubavi kao arhitektonskoj sili, o Nikolaiu Nicolaki Effendi de Nicolaides i Antoniji Bartolich Gelletich - Nicolaki de Nicolaides, o kući kao živom biću, o Rijeci kao gradu koji pamti mir umjesto buke. Posjetitelji su sa izuzetnom pažnjom prihvatili poziv na čitanje grada, njegovih slojeva, odnosa i prešutnih dijaloga Rijeke s početka 20. stoljeća, zadržavajući pri tom puni simbolički i kulturno-diplomatski smisao Riječke Turske kuće u današnjem vremenu.
Obraćanje je bilo poduprto inovativnom vizualnom prezentacijom, svojevrsnim vremenskim strojem sastavljenim od više od 60 fotografija, koje su publiku vratile 120 godina unatrag, u vrijeme stvaranja, svakodnevice i intime Antonije i Nikolaia de Nicolaides.

Uz riječi zahvalnosti svima uključenima u ovaj projekt, prof. Ostojić, posebno je naglasio:"Dugogodišnjom predanošću, neiscrpnom energijom i sposobnošću da povezuje autore, istraživače, suradnike, recezente i donatore na zajedničkom putovanju - gospođa Esma Halepović Đečević, ostavila je neizbrisiv trag u povjesnici našeg grada - otvorivši prostor cjelovite zaštite turske kuće, kao i potrage za ključem čitanja njena značaja, primjenjivog u našem vremenu."
Navedene su riječi bile prikladnim uvodom za obraćanje urednice knjige.
Mr. sc. Esma Halepović Đečević - inicijatorica i urednica oba izdanja - govorila je o dugom putu ove monografije, naglasivši da je riječ o „upornom, tihom radu na očuvanju smisla, ne samo forme“. Podsjetila je i na činjenicu da je Turska kuća rijedak primjer zgrade o kojoj su napisane - dvije knjige, kao i izuzetnu važnost da turska kuća dobije status pojedinačnog spomenika kulture, kao jedinoj mogućnosti da se njena vrijednost trajno sačuva.

Recenzentica prof. dr. sc. Nana Palinić, dipl. ing. arh., u svom je pogledu na knjigu otvorila urbanistički i arhitektonski kontekst Turske kuće, čitajući je kao poetsku varijantu stila, ali i kao dokument vremena u kojem je Rijeka bila grad susreta, ne granica.
Prof. Palinić, u jednom je dahu pozvala nazočne na intrigantna kritička promišljanja “o kući “, i “o knjizi”. Također, osvrnula se i na poglavlje prof. Theodora de Canzianija, u kojem je autor na temelju arhivskih izvora i prethodnih istraživanja detaljno opisao Tursku kuću, kao i život i djelovanje njezinih investitora.

Autori su u kratkim izlaganjima osvijetlili različite slojeve ove iznimne građevine:
izv. prof. dr. sc. Kornelija Jurin Starčević govorila je o političkim, diplomatskim i gospodarskim odnosima Sjevernog hrvatskog primorja i Osmanskog Carstva, smještajući kuću u širi povijesni kontekst,
dok je dr. sc. Senad Nanić, dipl. ing. arh., otvorio je semantičke perspektive fasadne dekoracije, čitajući pročelje kao vizualni tekst u kojem se isprepliću civilizacije. Svjedočili smo izvornom tijeku činjenica o arabičkim natpisima, stručno iščitanima, prevedenima i interpretiranima - kao univerzalnim porukama nade, pouzdanja i morala, uz još neobjašnjen uzor za morčiće nalikane na pročeljima zgrade.

Poseban emotivni sloj večeri dao je maestro Igor Vlajnić, dirigent i glazbenik, potpredsjednik HTDR, čiji je klavirski nastup skladbama Ilyasa Mirzayeva nazočnima približio Istok, tiho, melankolično i dostojanstveno.
Čuvstvima koja je promocija knjige ostavila u svima prisutnima - svojim je sugestibilnim nastupom, toplo intoniranim porukama, kao i profesionalizmom precizno naznačenim vrhuncima večeri - svesrdno pomogla i voditeljica programa, gospođa Gloria Fabijanić Jelović.

Zahvaljujemo na nazočnosti predstavnicima turskih institucija, osobito gosp. Fuatu Korkmazu, ravnatelju Yunus Emre Instituta - Kulturnog centra Zagreb, kao i svim uzvanicima koji su prepoznali snagu narodne i kulturne diplomacije.

Ovo izdanje nije završetak, nego početak nove etape sustavne zaštite Turske kuće - kao pojedinačnog spomenika kulture i njezina trajnog pozicioniranja kao mosta između Rijeke, Hrvatske i Turske.
U tišini grada koji zna da identitet ne nastaje vikom, nego slojevima, Turska kuća ostaje ono što je oduvijek bila - mjera suživota.
"Mašala! Ne ureklo se!"

Hrvatsko-tursko društvo Rijeka, veljača 2026.

03/02/2026

U Gradskoj vijećnici Grada Rijeke predstavljeno je novo, dopunjeno izdanje monografije Turska kuća u Rijeci u izdanju Hrvatsko-turskog društva Rijeka. „Turska kuća svjedoči o riječkom identitetu koji proizlazi iz burne povijesti i stalnih promjena, ali i o multikulturalnosti po kojoj je Rije...

Hrvatsko-tursko društvo Rijeka

26/05/2026

22/04/2026

20/04/2026

04/04/2026

29/03/2026

27/03/2026

20/03/2026

18/02/2026

12/02/2026

05/02/2026

03/02/2026

Address

Website

Alerts

Shortcuts

Share

Category