Sanjam Knjige U Istri

14/10/2026

Nova priča o Istri na 32. Sajmu!

Histrokozmos, programska cjelina Pulskog festivala knjiga i autora posvećena istraživanju i očuvanju lokalnog identiteta, četvrtu godinu zaredom predstavlja najbolje od Istre na 32. Sa(n)jam knjige u Istri od 27. studenog do 6. prosinca u Domu hrvatskih branitelja u Puli. Ovogodišnje izdanje povezuje baštinu i suvremenost, etablirane autore i nova kreativna žarišta alternativne istarske scene, sagledavajući karakter Istre kroz knjigu, strip, enogastronomiju, fanzine i glazbu.

Posebnosti četvrtog Histrokozmosa su prvo hrvatsko izdanje stripa „Anthropology“ Guida Crepaxa, jednog od najznačajnijih europskih strip-crtača dvadesetog stoljeća i povratak vina Sajma „Post scriptum“, a predstavljaju se knjige o istarskoj glazbenoj legendi Franciju Blaškoviću, kultnim oštarijama P**e, kontroverznoj nesreći na Vargaroli, poratnom egzodusu i novom životu u Americi kroz intimna sjećanja svjetski poznate kuharice Lidije Mattichio Bastianich, kulinarstvu u Istri, biciklizmu…

Degustacije i razgovori održat će se u sklopu programa „Saga o vinu“, a tijekom deset sajamskih dana, šest istarskih vinarija – Diković, Medea, Babos, Benazić, Memento Moris i Siljan – predstavit će svoje vinarije i vinsku kulturu južne istarske regije.

Pozornost na urbanu kulturu usmjerava štand Alternativne oaze Istre, gdje će fanzini i male naklade vinila, izrazi DIY i underground kulture, biti izloženi uz etablirane izdavače. U istoimenom će programu kroz kulturu fanzina i vinila biti predstavljena žarišta alternativne scene na istarskom poluotoku, a publika će imati priliku i zaplesati uz DJ set istarskih vinil majstora.

Histrokozmos se održava uz podršku Turističke zajednice Istre, Turističke zajednice Grada P**e, tvrtke Eko Adria, Vinarije Diković i Hrvatskog sommelier kluba. Strip „Anthropology“ Guida Crepaxa objavljen je uz pokroviteljstvo Javne ustanove Kamenjak i Turističke zajednice općine Medulin.

**a

13/10/2026

Sinan Gudžević dolazi na 32. Sa(n)jam knjige u Istri sa...
..dnevnikom i intimnom prozom Sarajevosti (), u kojoj autor iznosi zapažanja i sjećanja vezana uz Sarajevo…
..a ne odlazi bez monumentalne povijesne studije „Solun, grad duhova: Kršćani, muslimani i Židovi, 1430. – 1950.“ (Fraktura - najbolja literatura) Marka Mazowera, o gradu na raskrižju religija, kultura i carstava te lomovima i sudbini civilizacija; i romana „Nekrolog za M.“ (Fraktura - najbolja literatura) Vlahe Bogišića, koji kroz priče, dokumente i sjećanja prati ogubitke i ljubav u Konavlima, prostoru susreta kultura i država.

Sinan Gudžević rođen je 1953. godine u Grabu na Goliji, općina Novi Pazar. Književnik, filolog, prevoditelj. Studirao je klasičku i romansku filologiju u Beogradu, Pisi i Münchenu. Objavio je knjige stihova „Građa za pripovetke“ i „Rimski epigrami“ te prozno-esejističke
knjige „Zvijezde nad Brazilom“, „Demon po imenu Sutra“, „Bendžo u Grabu“, „Penelopin razboj“, „Put u Živogošće“ i „Sarajevosti“. Prevodi s latinskog, starogrčkog, njemačkog, talijanskog, ruskog, portugalskog i slovenskog. S latinskoga je preveo „Noćno putovanje Poslanika Muhammeda“, „O laži“ i „Protiv laži“ Aurelija Augustina te epigrame Martijala i više novolatinskih autora. S grčkoga je preveo didaktičku pjesmu Gregorija iz Nazijanza „Protiv kaćipernih žena“ i stotine epigrama iz Palatinske antologije, a s njemačkoga knjigu Emilija Idalga
Serne „O humanističkoj misli Juana Luisa Vivesa“ te izbor stihova Jochena Keltera, objavljen u knjizi „Dogodine u Sarajevu“. Na
talijanski je, zajedno s Rafaelom Marzano, preveo i objavio u Salernu dvije knjige pjesama Izeta Sarajlića „Qualcuno ha suonato“ i „Libro degli adii“, kao i svoju „Epigrammi romani“, koja je izašla i u njemačkom metričkom prijevodu Petre Kordman („Römische Epigramme“). Živi u Zagrebu.

**a

12/10/2026

Što za vas znači „La vita è bella“?

O tome što život čini lijepim, čak i onda kada nije jednostavan, razgovarat će antropologinja Svetlana Slapšak, filozof Predrag Finci te esejist i publicist Zdravko Zima.

Promišljanje života kroz njegov temeljni paradoks, spoj neočekivanih uzleta i vrtoglavih padova, trenutaka olakšanja, sreće i zadovoljstva, ali i sjete, boli i suočavanja bit će u središtu okruglog stola „La vita è bella“.

**a

11/10/2026

Sa(n)jam knjige u Istri započeo proslavu jubilarne obljetnice suradnje između Ljubljane i P**e na Indigo festivalu 🥳

U velikoj sali ljubljanske Cukrarne brojna je publika pljeskom ispratila tradicionalni sajamski program „Razgovor iza zavjese“, u kojem su gostovali Andrej Nikolaidis - jedan od najznačajnijih regionalnih književnika i publicista - i kulturolog Aljoše Pužara, a na konferenciji za tisak najavljen je program Ljubljana bere koji će na 32. Sa(n)jam knjige u Istri proslaviti 10. obljetnicu.

**a

09/10/2026

Pia Prezelj dolazi na 32. Sa(n)jam knjige u Istri sa...

romanom Teška voda (◾HENA COM◾ ), o starosti, samoći, ženskoj seksualnosti, društvenim očekivanjima i osjećaju nepripadanja.

…a ne odlazi bez zbirke priča „Fikcija“ (Fraktura ) Ivane Bodrožić, koja kroz događaje iz svakodnevnog života žena gradi složeni mozaik ženskog iskustva; romana „Materina“ (Stilus knjiga ) Maše Kolanović, o majčinstvu, strahu i povezanosti u svijetu obilježenom nesigurnošću; lirskog romana „Ovdje počinje šuma“ (Fraktura ) Monike Herceg, intimne kronike siromaštva, nasilja i egzila; i romana „Zvjezdana karta“ (Fraktura ) Dušana Šarotara, o malom židovskom trgovcu iz Prekmurja čiji se životni snovi ruše usponom nacizma i tragedijom Holokausta.

Pia Prezelj rođena je 1995. godine. Slovenska je književnica, prevoditeljica i novinarka kulturne redakcije dnevnog lista Delo. Za novinarski je rad 2022. godine dobila nagradu Watchdog – pas čuvar, koju dodjeljuje Društvo novinara Slovenije. Književnu karijeru počela je romanom „Teška voda“, koji joj je donio nagradu za najbolji prvijenac Slovenskoga književnog sajma 2023. godine te nominacije za Nagradu „Kresnik“, Cankarevu nagradu i Nagradu kritičarsko sito. Nedavno joj je objavljen i drugi roman „Bili smo trije“, roman o rodbinskim odnosima, domu i gubitku, ali i o tome kako prošlost utječe na ono što jesmo i što postajemo.

**a

07/10/2026

Goran Marković dolazi na 32. Sa(n)jam knjige u Istri sa...
..romanom „Hamlet u Paviljonu br. 6“ (Laguna ), o glumi, potrazi za izgubljenim umjetničkim nadahnućem i sudbini glumačkog poziva u današnjoj Srbiji te knjigom „Jesi li snimio ovo?“ (Telegram.hr ), koju uz Markovića potpisuje njegov dugogodišnji kolega i prijatelj Rajko Grlić, a donosi prepisku između dvojice velikih autora i svjedoka vremena…

…a ne odlazi bez romana Milana Kundere „Život je drugdje“ (MeandarMedia ), parodijom i satirom jednog vremena, ali i meditacijom o problemima čovjekove egzistencije; žanrovskog hibrida zbirke priča i romana „Fric i Dobrila“ (Laguna) Srđana Valjarevića, koji oslikava srpske i regionalne prilike uslijed raspada Jugoslavije, rata i tranzicije; knjigom „Iz prepiske" (Arhipelag) Danila Kiša, sastavljene od pisama iz njegove književne i osobne ostavštine; te romana „Vremensko utočište“ (Fraktura - najbolja literatura ) Georgija Gospodinova, o sjećanjima i odnosu između osobnog i političkog vremena.

Goran Marković rođen je 1946. godine u Beogradu. Diplomirao je filmsku režiju na FAMU u Pragu. Od 1970. režira dokumentarne i igrane filmove, a od 1978. je predavao na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu. Autor je šesnaest igranih filmova, među kojima su „Specijalno vaspitanje“, „Nacionalna klasa“, „Majstori, majstori“, „Variola vera“, „Već viđeno“, „Tito i ja“, „Kordon“, „Turneja“ i „Delirijum tremens“. Njegovi filmovi osvojili su brojne međunarodne nagrade, uključujući nagrade u Montrealu, San Sebastianu i Berlinu, a „Turneja“ je bila kandidat Srbije za Oscara. Režira i u kazalištu te je autor jedanaest drama, među kojima su „Turneja“, „Falsifikator“, „Delirijum tremens“, „Vila Sašino“ i „Doktor D.“. Objavio je romane, drame i dnevničku prozu, uključujući „Beogradski trio“ i „Doktor D.“. Djela su mu prevedena na francuski, talijanski, makedonski, slovenski, češki, poljski i bugarski jezik.
Dobitnik je brojnih nagrada za film i kazalište te za životno djelo, a 2012. godine odlikovan je francuskim ordenom Officier dans l’ordre des Arts et des Lettres.

05/10/2026

Ljubljana čita Puli po 10. put!

Povodom desete godišnjice programa Ljubljana bere, na 32. Sajmu gostovat će antropologinja i filozofkinja Svetlana Slapšak, umjetnica Samira Kentrić, pisac i fotograf Dušan Šarotar, spisateljica Agata Tomažić, pisac, redatelj i scenarist Goran Vojnović, spisateljica Pia Prezelj te kulturolog Mitja Velikonja.

Ljubljana bere (Ljubljana čita), najdugovječniji je izraz regionalizma Pulskog festivala knjiga i autora. Osmišljen na 22. Sa(n)jam knjige u Istri…

04/10/2026

Srđan Valjarević dolazi na 32. Sa(n)jam knjige u Istri sa...

...djelom „Roman o agoniji i vedrini“ ( V.B.Z. online bookshop & club ), ironijskim prikazom aktualnog društvenog trenutka nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu, tretirajući ga kao burlesku koja je jednako smiješna koliko i mračna...
..a ne odlazi bez hibridne proze "Izdaje sjećanja" kolumbijskog pisca Héctora Abada Faciolincea ( Petrine knjige), o varljivosti ljudskog pamćenja i nemogućnosti da se uspostavi vjerodostojna i koherentna slika prošlosti; romana „Ronjenje na dah“ (V.B.Z.) Željke Horvat Čeč, o borbi sa fizičkim i psihičkim bolestima; mozaičke memoarske kronike „Mali roman o tišini“ Semezdina Mehmedovića (V.B.Z.), raspete između Bosne i Hercegovine i Amerike, između prošlosti i sadašnjosti, te knjige „Otajstvo vjere“ Jona Fossea ( Naklada Ljevak ), u kojoj pisac i bibliotekar Eskil Skjeldal i nobelovac Jon Fosse razgovaraju o okolnostima njegova preobraćenja.

Srđan Valjarević rođen je 1967. godine u Beogradu. Pisao je za dnevni list Danas od 1997. do 2002. godine te za magazin Nedeljnik od 2020. do 2025. Objavio je knjige: „List na korici hleba“ (roman), „Džo Frejzer i 49 pesama“ (poezija), „Ljudi za stolom“ (roman), „Zimski dnevnik“ (knjiga proze), „Džo Frejzer i 49+24 pesme“ (poezija, prošireno izdanje), „Dnevnik druge zime“ (roman), „Komo“ (roman), „Fric i Dobrila“ (zbirka priča), „Brod koji je zaplovio kroz maglu“ (zbirka priča), „Džo Frejzer i 49+24+5 pesama“ (poezija, prošireno izdanje), „Narator je konačno progovorio“ (zbirka priča), „Roman o agoniji i vedrini“ (roman), „Ljudi za stolom“ i reizdanje s predgovorom „Nema ljudi za stolom“. Dobitnik je nagrada: „Biljana Jovanović“ 2005. godine, „Kulturkontakt Austria“ 2006., „Gorki List Award 2007“ i „Prix des lecteurs du Var – Toulon“ 2011. Djela su mu prevedena na albanski, ukrajinski, kineski i još desetak jezika.

**a

02/10/2026

Ivica Đikić dolazi na 32. Sa(n)jam knjige u Istri sa...

...pjesničkom zbirkom „Međugorje“ (Fraktura - najbolja literatura) u kojoj se isprepliću kritička privrženost zavičaju i jeziku, rat kao trajni poraz te ljubav kao iskustvo bez iluzornog zanosa, a socijalne i povijesne traume izranjaju kao biljezi kolektivnog i osobnog pamćenja...
..a ne odlazi bez dokumentarističke proze „Posljednji svjedoci“ Svetlane Aleksijevič (Edicije Božičević), koja kao nastavak serijala „Glasovi utopije“ iznosi sjećanja onih koji su bili djeca za vrijeme rata u Sovjetskom Savezu; povijesnog i ljubavnog romana „Bejturan i ruža“ Aleksandara Hemona (V.B.Z. online bookshop & club), romana „Knjiga o Almiru“ Adise Bašić (Buybook ), o šutnji unutar obitelji uslijed smrti i ratne traume te memoara „Slobodna“ (Naklada OceanMore) albanske spisateljice i filozofkinje Lee Ypi, o djetinjstvu u izoliranoj Albaniji krajem 1980-ih i padu komunističkog režima.

Ivica Đikić rođen je u Tomislavgradu u Bosni i Hercegovini 1977. godine. Novinar je, pisac i scenarist. Bivši je urednik u tjedniku Feral Tribune te glavni urednik Novog lista iz Rijeke i tjednika racionalne manjine Novosti iz Zagreba u kojem od odlaska s uredničke pozicije radi kao politički komentator. Objavio je četrnaest knjiga, od čega šest romana, među kojima su „Cirkus Columbia“, „Sanjao sam slonove“, „Beara“ i „Divlji kvas“. Dobitnik je regionalne književne nagrade „Meša Selimović“, koja se 25 godina dodjeljuje na Književnim susretima Cum grano salis u Tuzli, nagrade Tportala za roman godine i Kočićeva pera. Knjige su mu prevedene na sedam jezika. Autor je najuspješnije dramske televizijske serije od hrvatske neovisnosti - „Novine“ (HRT/ Netflix/ HBO Max). Živi u Zagrebu.

**a

11/03/2026

"Nakon Sajma knjiga u Puli, osjećamo se nadahnuto. Odmak od svakodnevne rutine, drugačiji pogled, drugo okruženje, prostor, ljudi, koji uvijek dobro dođu. Tako se bolje sagledava gdje smo, što radimo, kamo idemo, a vidimo to bolje iz pomaknute perspektive i drugog okruženja." 😍

Hvala našim dragim knjižničarkama❤️

Razmišljanje knjižničarki o sajmu koji nam je vrlo drag.