SKC Kragujevac

SKC Kragujevac skckg.com

Jun ☀️
02/06/2026

Jun ☀️

Otvaranje junskih izložbi u SKC-u i promocija monografije festivala DUK.SKC otvara dve nove izložbe u oba galerijska pro...
02/06/2026

Otvaranje junskih izložbi u SKC-u i promocija monografije festivala DUK.

SKC otvara dve nove izložbe u oba galerijska prostora u utorak, 9. juna u 20h. Posle otvaranja očekuje vas i predstavljanje monografije DUK festivala na Letnjoj sceni SKC-a u 21h.

U Galeriji SKC biće otvorena izložba Draga Orhidejo autorke Hane Selene Sokolović�
U Kontakt galeriji SKC izložbom pod nazivom Kad porastem biću u bronzi ... opet, predstaviće se autorka Zorana Stevanović.

Draga Orhidejo polazi upravo od tog odsustva, istražujući odnos između fotografije, porodične arhive i postmemorije, kroz pitanje na koji način iskustva rata nastavljaju da oblikuju generacije koje ih nisu neposredno proživele. Koristeći dnevnik kao mapu, metod i itinerer, vratila sam se, zajedno sa sestrom Senkom i našim tatom, mestima kroz koja su moje sestre prolazile tokom 1992. godine, prateći put kojim su žene i deca, autobusima Dečije ambasade, napuštali opkoljeno Sarajevo. Krenuli smo iz Sarajeva, preko Travnika, Bugojna, Livna i Splita, do Jelse na Hvaru, gde su moje sestre neko vreme živele, a potom i do Zagreba, tragajući za kućama i privremenim domovima u kojima su boravile tokom izbeglištva. Povratak tim prostorima postaje pokušaj uspostavljanja odnosa sa istorijom kojoj ne pripadam kroz neposredno iskustvo, ali koju nasleđujem kroz porodične priče, tišine i materijalne ostatke rata...
Hana Selena Sokolović (rođena 1999. godine u Beču) vizuelna je umetnica i istraživačica koja u svom radu koristi fotografiju, pokretnu sliku, tekst i arhivske materijale. Odrasla je u Beogradu.�Godine 2021. završila je osnovne studije Fotografije i novih medija na Fakultetu filmske i televizijske umetnosti Akademije scenskih umetnosti u Pragu (FAMU), dok je master studije Fotografija i društvo (Photography & Society) završila na Kraljevskoj akademiji umetnosti u Hagu (KABK) 2025. godine. �

Kad porastem biću u bronzi ... opet
..Zoranina umetnost je izuzetno bliska i svakodnevna; ona uzima predmete divljenja iz njenog detinjstva i odrastanja i daje im „viteško posvećenje” posredstvom vajt kjuba. Predmeti kojima je mala i velika Zorana opčinjena razbijaju komforne zidove idealizovanih artefakata i podležu intelektualnoj disekciji. Ona ove predmete posmatra kroz nametljivu prizmu kapitalizma, što je sasvim očekivano u vremenu video-esejista, radikalnih tviteraša i ubogih filozofa pop kulture. Zorana i dalje gaji ljubav prema predmetima, međutim, kopka je pitanje šta se krije iza njihove magnetne privlačnosti. Neminovno je da su brac lutke (intenzivnih boja, savršenih proporcija i besprekornog stila) bile katalizator koji je Zoranu naveo na istraživanje u ovoj seriji radova – Zorana će vratiti dug lutkama dajući im još jedan sloj, rekreiravši ih kao umetničko delo. Ona se, kao i vladari kroz istoriju čovečanstva, kroz različite umetnine hvali svojom (a ponekad i tuđom) velelepnom kolekcijom, ali njeno hvalisanje nije nužno materijalno već sentimentalno i intelektualno.
orana Stevanović (1999. Srbija) osnovne i master studije, završila je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu.
Njena umetnička praksa fokusira se na pitanja konzumerizma, emocionalne ograničenosti i individualne preosetljivosti u savremenom društvu. Kroz spektar medija, performanse i instalacije, istražuje odnos između tela, sistema vrednosti i društvenih struktura. Njen rad se bavi načinima na koje ekonomski, kulturni i rodni okviri oblikuju lično iskustvo, često naglašavajući ranjivost, transformaciju i napetost između intimne i javne sfere.

Promocija monograije festivala Duk
Na Letnjoj sceni SKC-a u Kragujevcu biće održano predstavljanje monografije i kraće predavanje posvećeno radu festivala DUK – Dani urbane kulture iz Čačka, jednog od najznačajnijih festivala urbane umetnosti u regionu. Publika će imati priliku da se upozna sa razvojem projekta, nastankom murala i iskustvima koja su tokom godina oblikovala festival i njegov odnos prema javnom prostoru i savremenoj umetnosti.

Jazz Monday at SKC - Jasna Jovićević Quinary and Iva Paunović  Veče počinjemo predavanjem i predstavljanjem projekta Nje...
01/06/2026

Jazz Monday at SKC - Jasna Jovićević Quinary and Iva Paunović

Veče počinjemo predavanjem i predstavljanjem projekta Njen džez a potom slušamo Jasna Jovićević Quinary sa gošćom Ivom Paunović.

Sv. Franja Asiški-značaj i tumačenje
30/05/2026

Sv. Franja Asiški-značaj i tumačenje

Премијера представеКлинч05. 06. 2026.Сцена СКЦ-а, у 20.00Реч редитељаДрамски комад Клинч, аутора Алексеја Слаповског, кр...
26/05/2026

Премијера представе
Клинч
05. 06. 2026.

Сцена СКЦ-а, у 20.00

Реч редитеља

Драмски комад Клинч, аутора Алексеја Слаповског, кроз слојевиту и неизвесну радњу, као и широк спектар емоционалних стања, подстиче публику на дубоко преиспитивање темељних вредносних уверења и моралних начела. Радња прати шармантну девојку, професора и чланове његове породице кроз низ напетих, апсурдних и психолошки интригантних ситуација, непрестано отварајући питања успостављања и нарушавања личних граница, као и вечите загонетке кармичке казне.

Кроз смеле, провокативне и вишеслојне дијалоге, комад публику суочава са сложеним етичким и емотивним дилемама, подстичући је на преиспитивање сопствених потреба, страхова и степен комфора у оквирима личног незадовољства.

Да ли је заиста једноставно одолети искушењу? Где се налазе границе које постављамо себи и другима, и колико смо уопште спремни да се суочимо са сопственим незадовољством и унутрашњим противречностима? Да ли се цео живот заправо своди на апсурд? 

Режија: Емилија Михаиловић

Улоге

Девојка – Анђела Зуковић
Професор – Богдан Мијаиловић
Жена – Милица Цветић
Син – Андреа Јовановић
Бубњар – Стефан Вуковић

Сценографија: Николина Николић

О аутору

Алексеј Слаповски (1957–2023) био је руски драмски писац, сценариста и прозни аутор, познат по савременим драмама које спајају црни хумор, апсурд и психолошку анализу међуљудских односа. Његовим делима доминирају оштри дијалози, друштвена критика и истраживање моралних и егзистенцијалних дилема савременог човека. Веома је цењен у савременом руском театру због маестралног умећа да свакодневне, наизглед обичне ситуације претвори у напете и филозофски провокативне драмске сукобе. Написао је преко тридесет драма.

SORELLA DI CLAUSURA Kontakt galerija SKC 26. 05. 2026. u 20:00Režija: Ivana MladenovićŽanr: romantična melodrama Trajanj...
25/05/2026

SORELLA DI CLAUSURA
Kontakt galerija SKC
26. 05. 2026. u 20:00
Režija: Ivana Mladenović
Žanr: romantična melodrama Trajanje: 107’ , godina: 2025.
Proizvodnja: Rumunija, Srbija, Italija, Španija

Ako nešto dovoljno snažno poželiš, ceo univerzum će se urotiti da se to ostvari, zar ne? Stela (36), obrazovana ali nesposobna da zadrži posao, od malena je zaljubljena u poznatog balkanskog muzičara Bobana. Ta strast, koja se pretvara u opsesiju, u potpunosti preuzima njen život i ona mora da upozna Bobana po svaku cenu. Jedna od navodnih Bobanovih ljubavnica, starleta i muzičarka Vera, obećava da će pomoći Steli da upozna svog idola, ali i da je izvuče iz njenog siromašnog života na selu. Vera poziva Stelu u Bukurešt, gde vodi kompaniju koja prodaje erotske proizvode...
Ovo je, pre svega, empatična parodija na romantične melodrame. Smeštena na periferiju Balkana tokom finansijske krize iz 2008. istražuje koliko magije i fikcije jedan savremeni, naizgled „napredni” svet može da podnese. Ujedno, Sorella di Clausura je i gorko-slatka komedija o odnosu seksa i kapitala – preciznije, pitanje da li seks može biti zamena za novac, odnosno da li može zaustaviti glad ili inflaciju, kaže rediteljka Ivana Mladenović.

Ivana Mladenović je srpsko-rumunska filmska rediteljka rođena 1984. godine u Kladovu. Nakon studija prava u Beogradu, preselila se u Rumuniju kako bi studirala filmsku režiju na UNATC u Bukureštu.
Njen debitantski dokumentarni film Isključi svetlo (2012), o životima troje mladih bivših zatvorenika neposredno nakon izlaska iz zatvora, premijerno je prikazan na festivalu Trajbeka i osvojio nagrade Srce Sarajeva i Gopo za najbolji dokumentarni film.
Dugometražni igrani debi, Vojnici. Priča iz Ferentarija (2017), istražuje odnos između antropologa i bivšeg zatvorenika u marginalizovanoj romskoj zajednici. Film je premijerno prikazan u Torontu, a potom u San Sebastijanu i na više od 50 festivala.
U filmu Ivana Grozna (2019) okrenula je kameru ka sebi u duhovitom, autofikcijskom portretu snimljenom u rodnom Kladovu, u kojem glume njena porodica i prijatelji. Film je premijerno prikazan na filmskom festivalu u Lokarnu, gde je dobio nagradu Cine+ žirija.
Sorella di Clausura je njeno četvrto dugometražno ostvarenje, takođe premijerno prikazano u Lokarnu, gde je osvojio nagradu za najbolju glumicu.�Film je osvojio i Gran pri „Aleksandar Saša Petrović” za najbolji film 31. Festivala autorskog filma u Beogradu, Nagradu „Dušan Makavejev” za autorski doprinos igranom filmu (koju dodeljuje Udruženje filmskih umetnika Srbije), Nagradu „Srce Sarajeva” za najbolju režiju...

Ako nešto dovoljno snažno poželiš, ceo univerzum će se urotiti da s...

Javni prostor – Slobodan Stošić�Kontakt galerija SKC i Galerija SKC�.. Instalacija se upisuje u tradiciju site-specific ...
25/05/2026

Javni prostor – Slobodan Stošić�

Kontakt galerija SKC i Galerija SKC�
.. Instalacija se upisuje u tradiciju site-specific prakse koja počev od institucionalne kritike Michaela Ashera i Hansa Haackea razume galerijski prostor ne kao neutralnu pozadinu nego kao ideološki nabijen teren. Ali Stošić ide korak dalje od galerije kao predmeta: galerija mu je model za grad, a grad mu je model za stanje. Čelični podupirači koji drže privremenu konstrukciju postaju slika jednog društvenog vremena koje ne uspeva da postane prošlost – koje je stalno u fazi između, na podupiračima, stalno u rekonstrukciji koja se ne završava.
Dva objekta unutar instalacije rade različitim ali komplementarnim mehanizmima. Betonski odlivak operiše kao indeks – u semiotičkom smislu, kao trag koji upućuje na uzrok, ali i kao politički dokaz koji je onemogućen sopstvenom formom: vidljiv a nedodirljiv, prisutan a nedostupan. Svetleća reklama operiše kao simptom – u onom smislu u kome simptom nije ilustracija bolesti nego njen nehotični izraz, nešto što probija kroz normalizovanu površinu tamo gde se najmanje očekuje: u poslastičarnici, u reklamnom svetlu, u letnjoj banalnosti sladoleda.
Između ta dva mehanizma, u šumi podupirača koji drže prostor u stanju permanentne nedovršenosti, izložba „Javni prostor“ postavlja pitanje koje nije retoričko: šta tačno čekamo da bude gotovo? I postavlja ga ovde, u gradu koji bolje od većine zna cenu tog čekanja, i koji još uvek, u svom javnom prostoru, nosi odgovor koji nije dat.
Izvod iz teksta Zorana Gajića
Ceo tekst možete pročitati na www.skckg.com

Slobodan Stošić (1989) je fiktivni umetnik. Bavi se savremenom umetnošću, s obzirom da ona može biti bilo šta. Dobitnik nagrade Dimitrije Bašičević Mangelos za 2012. godinu. Bio je član umetničke grupe Led Art i član Grupe za konceptualnu politiku. Izlagao na više samostalnih i grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Umro u Srbiji, živi u inozemstvu.

foto. Slavoljub Radojević@MojaFotka.rs

KULTURNI MOZAIK
23/05/2026

KULTURNI MOZAIK

Address

Radoja Domanovića 12
Kragujevac
34000

Opening Hours

Monday 09:00 - 23:00
Tuesday 09:00 - 23:00
Wednesday 09:00 - 23:00
Thursday 09:00 - 23:00
Friday 09:00 - 23:00

Telephone

+38134336122

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when SKC Kragujevac posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Establishment

Send a message to SKC Kragujevac:

Share