ArteFakt

ArteFakt Stranica koja deli kulturu i umetnost.

Ar nuvo (nova umetnost) ili secesija je umetnički pokret s početka prošlog veka koji je težio da uklopi umetnost u svako...
28/01/2022

Ar nuvo (nova umetnost) ili secesija je umetnički pokret s početka prošlog veka koji je težio da uklopi umetnost u svakodnevni život i negira dotadašnje gledište o njenoj elitističkoj prirodi. Secesija se smatra sveukupnim umetničkim stilom koji obuhvata arhitekturu, grafičku umetnost, dizajn enterijera i većinu dekorativnih umetnosti...
Najveći doprinos secesiji dali su likovni umetnici Alfons Muha i Gustav Klimt, a autor ove slike je francuski umetnik Louis Théophile Hingre.

Risto Stijović ~ Orlić ~ posle 1930.
22/01/2022

Risto Stijović ~ Orlić ~ posle 1930.

Delo ruskog realiste Ilje Rjepina „Nisu ga očekivali” ili „Neočekivani posetilac” (1884) evocira posebne prilike u carsk...
19/08/2021

Delo ruskog realiste Ilje Rjepina „Nisu ga očekivali” ili „Neočekivani posetilac” (1884) evocira posebne prilike u carskoj Rusiji, konkretno mučnu atmosferu oko institucije progonstva, čak i kada se osuđenik vraćao kući. Umetnik ovde razmatra moralni problem revolucionara: njegove obaveze prema porodici i njegovo osećanje u odnosu na žrtve koje ona zbog njega podnosi. U slici je naglašen kontrast između vizuelne jednostavnosti kompozicije i složene, dramatične situacije, što joj daje posebnu originalnost. Da bi do takvog rešenja došlo, umetnik je godinama razmišljao o svojoj temi, praveći više varijanti slike. U glavnoj verziji, koja se danas čuva u Tretjakovskoj galeriji u Moskvi, povratnik dolazi pravo iz dubine u prvi plan. Njegova p**anja je naročito naglašena otvorenim vratima na kojima još stoji kuvarica, a trenutak iznenađenja sugerisan je stavom svih figura u prostoriji. Starija žena se kao magnetom privučena podiže iz fotelje, a deca prekidaju sviranje na klaviru i čitanje. Sva su lica zanemela i više deluju zaprepašćeno nego srećno zbog ovog neočekivanog povratka.

Mikelanđelo ~ Tondo Doni ~ 1504.Jedina u celini sačuvana Mikelanđelova slika na drvetu, i jedina koju je on u potpunosti...
18/08/2021

Mikelanđelo ~ Tondo Doni ~ 1504.

Jedina u celini sačuvana Mikelanđelova slika na drvetu, i jedina koju je on u potpunosti svojeručno uradio, Tondo Doni je verovatno osmišljen povodom svadbe Anjola Donija i Madalene Stroci,ćerke moćne toskanske porodice. U stvaranju ovog dela Miekelanđelo se oslanja na tradiciju snažno ukorenjenu u Firenci, tradiciju slike na kružnoj podlozi, uspevajući ipak da unese važne novine, počev od izraženog kontrasta između vertikalne postavke Svete porodice u centru scene i kružnog formata.

Na slici figure Device Marije, Josipa i Deteta su skupljene u zajednički oblik u kojem Marijina rotacija stvara spiralni pokret koji će kasnije kopirati brojni umjetnici. Marija doseže preko ramena prema detetu dok je Josip čučnuo iza nje te se na taj način dočarala nesigurnost ko kome dodaje dete. Devica Marija je najistaknjutiji lik slike; ona sedi na zemlji što pokazuje njen odnos prema zemlji. Sveti Josip ima višu poziciju u slici u odnosu na Mariju, kao glava porodice, iako je to neobičan prikaz Svete porodice u odnosu na dotadašnju tradiciju. Marijina odeća se sastoji od crvene haljine i plavog plašta sa zelenom trakom, dok je Josipova haljina žuto narandžaste boje i prekriven je tamnoplavom tunikom. Koža likova izgleda glatka i površina više liči na skulpturu nego na sliku jer se Mikelanđelo koristio posebnom tehnikom senčenja koja se zove cangiante. U pozadini je mladi Sveti Jovan Krstitelj, zaštitnik Firence, iza kojeg je skup nagih koji podsećaju na antičke likove pa simbolizuju paganski humanizam koji je još uvek neupućen u hršćansku doktrinu.

Uprkos brojnim tumačenjima, još uvek je teško pripisati precizno značenje ovoj intrigantnoj slici, na kojoj toskanski umetnik pokazuje da je dostigao punu zrelost i u umetnosti slikarstva. Preciznost crteža i odvažan izbor boja, u eksplicitnom i polemičkom kontrstu sa Leonardovim sfumatom, predskazuje freske s tavanice Sikstinske kapele. Složena igra poza, torzija likova, isprepletene gestovne veze između figura, suštinske su premise za razvoj manirizma (slikarski stil koji više koristi čudne i neprirodne položaje i jarke boje umesto klasičnih, odmerenih i preglednih renesansnih boja i kompozicija iz 15. veka).

Slika se nazlazi u Galeriji Ufici u Firenci.

Ticijanovo poigravanje istim motivom. "Devojka sa voćem" (1558) i "Saloma sa glavom Jovana Krstitelja" (1550)
17/08/2021

Ticijanovo poigravanje istim motivom.

"Devojka sa voćem" (1558) i "Saloma sa glavom Jovana Krstitelja" (1550)

Beta Vukanović je Nemica koja je nakon udaje za slikara Ristu Vukanovića došla u Beograd. Na Dorćolu su imali velelepnu ...
31/07/2021

Beta Vukanović je Nemica koja je nakon udaje za slikara Ristu Vukanovića došla u Beograd. Na Dorćolu su imali velelepnu kuću u kojoj su imali slikarsku školu. Prvi svetski rat je prekinuo sklad. Predivna kuća je znatno oštećena, a oni su otišli sa srpskom vojskom. Muž joj se razboleo, a ona je radila kao dobrovoljna bolničarka. Rista je tokom rata preminuo, a ona se vratila u Beograd u kome je ostala sve do smrti u stotoj godini.
Slika „Letnji dan“ posebno se izdvaja iz njenog opusa i jedna je od najznačajnijih slika srpskog impresionizma. Nastala je neposredno po završetku rata i smrti muža i prikazuje jedan idilični letnji dan u kome dve dame u popodnevnim časovima priređuju čajanku. Nalazi se u Narodnom muzeju u Beogradu.

Prilikom jednog boravka u svom rodnom Orlovatu, Uroš Predić je naslikao seoskog svinjara Milića. Budući da je ova slika ...
28/07/2021

Prilikom jednog boravka u svom rodnom Orlovatu, Uroš Predić je naslikao seoskog svinjara Milića. Budući da je ova slika reprodukovana na razglednicama, na jednoj je sam Predić ostavio duhoviti komentar o slici: „Ovo je nekadašnji orlovatski svinjar čiča Milić, koga su spevali ovako „U našeg Milića kuća od listića“. Pošto sam njega slikao, dolazile su mi cure orlovatske, nabeljene, nakinđurene – da i njih „slikujem“. Кada sam odgovorio da će to biti suviše skupo za njih, a one meni: „Pa kako ste slikali Milića, i još badava i častili ste ga rakijom i duvanom – šta je on bolji od nas!?“

Ali ovo nije nazanimljiviji podatak o ovoj slici. Naime, kada je ju je Milić video, ugledao je sebe prvi put jer se pre toga nikada nije video u ogledalu.

Karavađo ~ Prodavac voća ~ 1594.Naturalizam prvih rimskih Karavađovih dela nije samo neposredan, vizuelni odraz stvarnos...
02/07/2021

Karavađo ~ Prodavac voća ~ 1594.

Naturalizam prvih rimskih Karavađovih dela nije samo neposredan, vizuelni odraz stvarnosti, već i aluzija na duboku realnost. To je prolećni svet koji počinje da klija i zato su svi njegovi likovi mladi. Oni nose cveće i voće, ali su okrenuti sebi, da precizno upozore na prolaznost i trošnost. Mladić, prodavac voća, naslikan je u jednom trenutku prolaznosti istaknute zrakom svetlosti koji preseca pozadinu. Voće u velikoj korpi, zrele smokve s napuklom korom i poneki požuteli, rošavi list, naslikani su Karavađovom spretnom rukom u maniru lombardijskog manirizma. Ovo delo je autonomna slika, deo značajne grupe Karavađovih mladalačkih ostvarenja u kojima su zastupljeni likovi iz naroda, s gradskih ulica i iz krčmi na Trgu Navona u blizini njegovog stana. Kombinacija figura i bogate kompozicije voća pokazala se kao ključ uspeha - bila je tražena u rimskim aristokratskim krugovima početkom XVII veka. Tako se i ova slika našla u kolekciji jednog plemiča, ali je 1607. godine po naređenju pape Pavla V zaplenjena, da bi ubrzo zatim postala deo zbirke Borgeze.

Danas se nalazi se u Galeriji Borgeze u Rimu.

Paja Jovanović ili Uroš Predić? Zašto?
01/07/2021

Paja Jovanović ili Uroš Predić? Zašto?

Ono što su u prošlosti mogli da prušte samo vladari i najmoćnije ličnosti - da poseduju svoj lik u vidu portreta i često...
01/07/2021

Ono što su u prošlosti mogli da prušte samo vladari i najmoćnije ličnosti - da poseduju svoj lik u vidu portreta i često u prirodnoj veličini - krajem 19. veka je postalo dostupno širem krugu građana. Umetnici su kroz portrete ostavili prava mala remek-dela u pogledu psihološke profilizacije, kao i njihove socijalne uloge. Žene su naročito bile spremne da strpljivo poziraju, a neki slikari su išli toliko daleko da su od modela tražili da nabave veoma skupe kostime. Portreti u dnevnoj odeći ne samo da su češći od svečanih, nego nam danas konkretnije prikazuju izgled, odevanje, pa čak i način ponašanja pripadnika viših krugova građanske Evrope o čemu svedoči ovde prikazani portret nepoznate žene u kočiji ruskog slikara Kramskoja. Popularnost portreta je mnogo učinila da slikari premoste socijalni jaz koji ih je do tada delio od društva jer je i „najmanji portret jedne žene iz visokog društva koštao oko 750 zlatnika” kako se požalio jedan savremenik.

Milan Milovanović ~ Plava vrata ~ 1917.Delo je nastalo na Кapriju gde se slikar oporavljao tokom Prvog svetskog rata. Po...
01/07/2021

Milan Milovanović ~ Plava vrata ~ 1917.

Delo je nastalo na Кapriju gde se slikar oporavljao tokom Prvog svetskog rata. Posle sloma srpske vojske, posle tifusa i gladi, leševa u albanskim smetovima, susret sa Azurnom obalom i Provansom, Rimom i Napuljskim zalivom i naročito Кaprijem, izgledalo je Milovanoviću još čarobnije nego što bi mu se to učinilo u nekoj drugoj prilici, i počeo je slikati strasno i nadahnuto.

Tematska osnova slike je čest mediteranski motiv zida sa venjakom i malim stepeništem. U čistoj belini kamena, koloristički akcenat čine plava vrata koja korespondiraju sa nebom. Međutim, predstava ovog motiva nije umetnikov cilj. Кao sve impresioniste njega zanima svetlost. On je slikao zatalasanu svetlost na kamenu, lake lepršave senke, prozirnost vazduha i veoma sugestivno preneo vedrinu i radost svog stvaralačkog trenutka. Nalazi se u Narodnom muzeju u Beogradu.

Eduar Mane ~ Železnica ~ 1873.Železnička stanica San Lazar, nova i izuzetno moderna stanica u Parizu, jedno je od kultni...
26/06/2021

Eduar Mane ~ Železnica ~ 1873.

Železnička stanica San Lazar, nova i izuzetno moderna stanica u Parizu, jedno je od kultnih mesta impresionizma. Nekoliko p**a su je slikali Klod Mone - u slavnom nizu dela izloženim oko 1877. godine - i Gistav Kajbot, koga je privukla pre svega geometrijska struktura železa na Evropskom mostu. I Manea, koji je u to vreme imao atelje u blizini ove stanice, privukla je ova katedrala modernog duha. Ali on, kao i uvek, vidi nešto drugo od svojih kolega impresionista: iako je podarila naziv slici, železnica je ipak pomerena u drugi plan, i na njeno prisustvo samo ukazuje dim koji prave vozovi. Što se tiče ostalog, kompozicija je zbunjujuće originalnosti; devojčica koja je okrenula leđa posmatračima, vertikalne linije rešetki koje razdvajaju prvi i drugi plan, dim iz voza koji preplavljuje pozadinu zaklanjajući deo slike od posmatrača. Sve je to izazvalo mnogo uzbuđenja i uobičajene kritike, a jedna od njih glasila je: „Kada bi ove nesrećnice videle kako su naslikane, poželele bi da pobegnu. Ali on je, predvidevši to, stavio gvozdenu kapiju i odsekao im svaku odstupnicu”. Devojka u prvom planu je Viktorin Meran nakon povratka iz SAD, gde je bila pobegla sa ljubavnikom. Mane ju je naslikao ispred ograde železnice, s ljupkim kučencetom u naručju, kako podiže pogled kao da joj je nešto skrenulo pažnju: veoma prirodan gest, žena koja se zanela knjigom i koja se okreće posmatraču. Devojčica je pak ćerka njegovog prijatelja slikara Alfonsa Hirša, u čijoj bašti je smeštena scena.

Slika se nalazi u Nacionalnoj umetničkoj galeriji u Vašingtonu

Address

Кнезa Михаила 35
Belgrade
11000

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when ArteFakt posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Share

Category