Artis Center

Artis Center Artis Center is the non-institutional organization for the management of art & cultural heritage Arts, Consulting & Marketing.

Izuzetno veče sinoć u vrtu Spomen-zbirka Pavla Beljanskog u okviru manifestacije "Leto na trgu galerija" u Novom Sadu. ✨...
31/07/2026

Izuzetno veče sinoć u vrtu Spomen-zbirka Pavla Beljanskog u okviru manifestacije "Leto na trgu galerija" u Novom Sadu. ✨✨✨

I, naravno, fantastična novosadska publika koja je uprkos vrućini, doslovce popunila vrt preko kapaciteta raspoloživih stolica, pa se sedelo i na travi.

Od srca se zahvaljujemo kolegama na izuzetnoj organizaciji, a publici na velikom interesovanju i izuzetnoj podršci našoj "Poslastičarnici" 💖

Nismo se dugo družili zašta su ponajpre "krivi" brojni istraživački projekti i slične aktivnosti kojima smo se bavili po...
28/07/2026

Nismo se dugo družili zašta su ponajpre "krivi" brojni istraživački projekti i slične aktivnosti kojima smo se bavili poslednjih meseci, ali o tome više uskoro. U međuvremenu, jedna potpuno taze, do sada neispričana priča iz Artisove "Poslastičarnice".

U četvrtak, 30. jula u 21 sat, u zajedničkom vrtu Spomen-zbirke Pavla Beljanskog i Galerije Matice srpske, dr Tamara Ognjević održaće predavanje na temu „Poslastičarnica: slatki valcer na lepom plavom Dunavu".

Prateći Dunav, ova priča nas vodi u Beč i Peštu, u vreme industrijske revolucije i stvaranja velikih evropskih gradova u 19. i početkom 20. veka, a sa njima i novih kulturnih potreba. Istražujući istoriju poslastica, kao i uticaj koji će ova dva značajna centra izvršiti na Novi Sad i Beograd, zavirujemo u ateljee slavnih majstora kista i varjače. Osvrćemo se i na onaj ženski deo povesti u trenutku u kom se kreiraju ekskluzivne poslastice za popularne ličnosti, naročita estetika u reklamiranju slatkiša, ali i sama poslastičarnica kao integralni prostor urbane topografije i ženske emancipacije.

Počastvovani pozivom kolega iz Spomen-zbirka Pavla Beljanskog i Poklon zbirke Rajko Mamuzić, učestvujemo na nama izuzetno dragoj muzejskoj manifestaciji "Leto u vrtu galerija", koju tradicionalno, u saradnji s Galerija Matice srpske organizuju ove dve ugledne ustanove.

Na kraju ovog predavanja, a budući da je reč o Artisovom slatkom kabinetu gastroheritoloških eksperimenata, publika će biti u prilici da proba najnoviju rekonstrukciju poslastice prema receptu iz 17. veka, koja je ralizovana u saradnji s našom jedinstvenom Dragana Vasić.

Ulaz je slobodan! Izvolite! 💖🍰✨

  Zeleni prorok, koji ima moć da probudi prirodu iz zimskog sna, ili Sveti ratnik, jedan od dvanaest brzih, božanskih po...
06/05/2026



Zeleni prorok, koji ima moć da probudi prirodu iz zimskog sna, ili Sveti ratnik, jedan od dvanaest brzih, božanskih pomoćnika?
Za koju god varijantu da se odlučimo Sveti Đorđe ili Georgije, u toj meri prožima veru i verovanja, običaje i kulturu Evrope i Bliskog Istoka, da ćemo ga pronaći i tamo gde ga ne očekujemo.

On je i rimski vojnik koji je stradao zbog svojih hrišćanskih uverenja, i ratar-zemljodelac (Georgios na grčkom znači upravo to - zemljoradnik), i jedan od heroja Zlatne legende, ubica zmaja i spasitelj princeza, ali i skakač preko vatre, pastir koji plete đurđevdanske venčiće, pratilac večnih nomada Roma, zaštitnik useva, simbol imperija, gradova i viteških redova, moćni patron hramova na istoku i zapadu, svetitelj kojeg poštuju narodi različitih konfesija.

On je i velika inspiracija znanih i manje znanih umetnika. Njega su slikali Karpaćo, Rafael, Tintoreto, Rubens i Dante Gabrijel Roseti, ali i naš Paja Jovanović, dajući mu lik Crnog Đorđa Petrovića i štit sa Svetosavskim ocilom na luneti iznad glavnog portala Crkve Svetog Đorđa na Oplencu.

Ikonografija mu je definisana u liku viteza u oklopu koji čuvenim kopljem - Askalonom, probija grudi aždaje, u 12. veku, kad su njegovu slavu zaštitnika ratnika i personifikacije viteštva na Zapad preneli krstaši. U isto vreme veliki župan Nemanja podigao je, baš njemu u slavu, Đurđeve Stupove u Rasu.

Kroz vekove je njegov lik nošen kao amajlija koja štiti od smrti u borbi i ludila. Zato smo odlučili da danas kada pravoslavni proslavljaju ratnika Hristovog Georgija, ilustrujemo ovu objavu nekim od najzanimljivijih primera predstavljanja njegovog lika u plemenitom metalu, slonovači i draguljima.

✒️Tamara Ognjević
📸Sveti Đorđe na amajlijama i nakitu od 11-20. veka

 Danas je Svetski dan umetnosti!Dan u kojem slavimo sve oblike umetničkog stvaralaštva, ustanovio je UNESCO 2019. godine...
15/04/2026



Danas je Svetski dan umetnosti!

Dan u kojem slavimo sve oblike umetničkog stvaralaštva, ustanovio je UNESCO 2019. godine na svojoj 40. Generalnoj konferenciji. Birajući dan rođenja genijalnog Leonarda da Vinčija (15.4.1452 - 2.5.1519), kao univerzalnog umetnika, UNESCO je želeo da oda počast svim stvaraocima.

Leonardo je verovao da se um nikada ne iscrpljuje učenjem, a u svom čuvenom "Traktatu o slikarstvu" između ostalog je zapisao: "Ne bi trebalo da vam bude teško da ponekad zastanete i pogledate mrlje na zidu, ili pepeo, oblake, blato i slične stvari...možete otkriti zaista čudesne ideje."

Samo genijalan um vidi tako mnogo u tako malo! A genijalne, kreativne umove treba slediti.

📷 Leonardo da Vinči, kolaž sačinjen od njegovog Autoportreta i različitih studijskih crteža sa damama čija lica krasi čuveni leonardovski osmeh. Kolaž by Artis Center.



UNESCO

Nedavno smo posetili izložbu "Pioniri realizma - slikar Miloš Tenković" u Narodnom muzeju Srbije, koju autorski potpisuj...
14/04/2026

Nedavno smo posetili izložbu "Pioniri realizma - slikar Miloš Tenković" u Narodnom muzeju Srbije, koju autorski potpisuje naš kolega, istoričar umetnosti, muzejski savetnik, Petar Petrović.

Iako se četiri Tenkovićeve slike nalaze u stalnoj postavci nacionalne umetnosti 18. i 19. veka Narodni muzej Srbije, ovo je zapravo prva retrospektiva dela ovog izuzetnog, a tragičnog stvaraoca, u našoj najvećoj muzejskoj ustanovi, koja baštini gotovo sva poznata Tenkovićeve dela (21 slika i 20 crteža).

Rođen 1849. u Beogradu, u godini u kojoj je rodonačelnik evropskog realizma Gistav Kurbe naslikao svoje čuvene "Tucače kamena", koji predstavljaju sam temelj umetničkog pravca u čijem fokusu je neumivena stvarnost običnih ljudi, Tenković je vrlo rano shvatio slikarstvo kao svoj ultimativni izbor. Odbijajući da se bavi poslastičarstvom kao porodičnim zanatom, uči crtanje kod Jovana Deroka i Steve Todorovića. Uprkos teškoj finansijskoj situaciji uspeva da se nađe prvo na bečkoj, a potom i na minhenskoj likovnoj akademiji. U Minhenu se druži s Velimirom Teodorovićem, vanbračnim sinom kneza Mihaila Obrenovića, što će ga koštati stipendije za školovanje i dugog čekanja na posao kad se nakon osam godina vrati u Srbiju.

Iako se u istoriji i literaturi često srećemo s pojmom prokletog pesnika ta odrednica se neretko može vezati i za pojedine umetnike među koje nesumnjivo spada i Tenković. Grčevita borba da se radi posao koji se voli, neprepoznavanje okoline, siromaštvo, ali i preka narav, stavljaju ovog darovitog stvaraoca u položaj svojevrsne izolacije.

S druge strane, susret sa njegovim delom, tehnička minucioznost, vanredan osećaj za odnos celine i detalja, tanana lepota koja nadilazi tamu svojstvenu minhenskoj realističkoj školi, sposobnost da se pronikne u dušu naslikanih ličnosti... sve to govori u prilog izuzetnog senzibiliteta i umnosti Miloša Tenkovića. Briga u očima male prodavačice cveća, ravnodušni prezir na licu ciganke koja puši lulu ili otmena melanholija u pogledu samog slikara refleks su realističkog posmatranja sveta koliko i sebe u tom svetu koji Tenkovića nije mazio. Naprotiv.

Miloš Tenković je konfrontaciju s ondašnjom politikom i svoje duboko poniranje u umetnost realizma platio duševnom bolešću i preranom smrću (1891), pokazujući koliko su zapravo krhke čak i stvari retke lepote poput njegove čuvene "Razbijene majolike".

Najtoplije preporučujemo ovu važnu izložbu posebno onim među vama koji uživaju u tihom kontempliranju umetničkih dela.

✒️📷 Tamara Ognjević za Artis Centar, april 2026.



Музејско друштво Србије - МДС ICOM Serbia

Uvek je zanimljivo zaviriti u etmologiju! Posebno na velike praznike kakav je današnji! 🌿✨
12/04/2026

Uvek je zanimljivo zaviriti u etmologiju! Posebno na velike praznike kakav je današnji! 🌿✨

A u prvi dan nedjelje dođoše vrlo rano na grob (Magdalina Marija i Jovana i Marija Jakovljeva), i donesoše mirise što pr...
12/04/2026

A u prvi dan nedjelje dođoše vrlo rano na grob (Magdalina Marija i Jovana i Marija Jakovljeva), i donesoše mirise što pripraviše, a s njima i neke druge žene;

Ali nađoše kamen odvaljen od groba.

I ušavši ne nađoše tijelo Gospoda Isusa.

I dok se one čuđahu tome, gle, dva čovjeka stadoše pred njih u blistavim haljinama;

A kada se one uplašiše i oboriše lica zemlji, rekoše im: Što tražite živoga među mrtvima?

Nije ovdje, nego ustade...

(Luka 24: 1-6)

Hristos Vaskrse! Srećan praznik! 🌿✨

🖼️ Silazak u Ad - Vaskrsli Hrist iz kog izbija božansko svetlo, trijumfuje nad smrću. Lomeći vrata Ada i uzdižući Adama i Evu iz groba, ispunjava drevno proročanstvo, donoseći tako nadu u vaskrsenje pravednicima. Visoki Dečani, oko 1340.

I gle, čovjek po imenu Josif, koji bješe savjetnik i čovjek dobar i pravedan, iz Arimateje, grada judejskog,Koji ne bija...
11/04/2026

I gle, čovjek po imenu Josif, koji bješe savjetnik i čovjek dobar i pravedan, iz Arimateje, grada judejskog,

Koji ne bijaše pristao na njihovu odluku i na njihovo djelo, a i sam čekaše Carstvo Božije,

Pristupivši Pilatu zaiska tijelo Isusovo.

I skide ga i obvi platnom, i položi ga u grob usječen u kamenu, u koji ne bijaše nikad niko položen.

(Luka 23: 50-53)

🪡🧵Plaštanica kralja Milutina sa predstavom Hrista u grobu okruženog anđelima. Plaštanica simbolizuje platno u koje je Josif iz Arimateje uvio telo Hristovo nakon skidanja s krsta, a da bi ga u tom platnu položili u grob. Milutinova plaštanica je remek delo srednjovekovnog veza. Izrađena svilenim, zlatnim i srebrnim nitima na podlozi od crvenog atlasa u prvoj četvrtini 14. veka, bila je namenjena kraljevoj grobnoj crkvi u Banjskoj. Danas se čuva u Muzeju Srpske pravoslavne crkve u Beogradu.

"Oče, oprosti im, jer ne znaju šta čine!" (Luka 23:34)🖼️Raspeće, Visoki Dečani, oko 1350. godine.
10/04/2026

"Oče, oprosti im, jer ne znaju šta čine!" (Luka 23:34)

🖼️Raspeće, Visoki Dečani, oko 1350. godine.

Address

Jabučka 9
Belgrade
11060

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Artis Center posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Establishment

Send a message to Artis Center:

Shortcuts

Share

Category