Reči U Srcu

Reči U Srcu Dobrodošli u svet priča, zabeleški i kratkih crtica inspirisanih nekim vremenima, ljudima i događajima...

СВИМA КОЈИ СУТРА ПРОСЛАВЉАЈУ БОЖИЋ ЖЕЛИМ СРЕЋНО И РАДОСНО БАДЊЕ ЈУТРО, БАДЊИ ДАН И БАДЊЕ ВЕЧЕ И НЕКА БУДУ ИСПУЊЕНИ ТОПЛИ...
06/01/2026

СВИМA КОЈИ СУТРА ПРОСЛАВЉАЈУ БОЖИЋ ЖЕЛИМ СРЕЋНО И РАДОСНО БАДЊЕ ЈУТРО, БАДЊИ ДАН И БАДЊЕ ВЕЧЕ И НЕКА БУДУ ИСПУЊЕНИ ТОПЛИНОМ, ЉУБАВЉУ И ПУНИМ СРЦЕМ ЗА СВЕ И СВАКОГ 🙏 🙏 🙏 ...

Dobar vam i miran dan dobri ljudi 🙂 ...~ Noć je moj dan, reče davno nemam pojma ko ali sigurno neko sličan Vodolijansko-...
31/12/2025

Dobar vam i miran dan dobri ljudi 🙂 ...
~ Noć je moj dan, reče davno nemam pojma ko ali sigurno neko sličan Vodolijansko-Strelčevskom načinu razmišljanja kojem dnevno svetlo baš nešto i ne prija i ko čeka da prve zvezde zakucaju na prozor da bi mogao da sedne na Mesečevo sedlo i nošen tim zracima barem jedared projezdi oko kugle Zemaljske da vidi šta ima novo, da pokupi sve tračeve i abrove i da ih pretoči u priču. Dok Vam ovo pišem 31.XII je naveliko počeo da traje, čestit svet se polako razbuđuje, završila se, davno, i uvodna špica noćnog programa na radiju koja preko legendarnih tonova ,,Jednoj ženi,, Zlatka Manojlovića donosi na jastuk jednu Hercegnovsku vojničku zimu dok su se brojali meseci do povratka kući i dok su društvo, u dugim stražarskim satima, pravili voćni keksići iz Bog te pita koje godine i slika neke drage osobe udaljene stotinama kilometara daleko...
~ Dočekasmo, hvala Bogu, i ovaj dan... Ne, neću ništa reći za ovih 365 dana koji su za nama... Šta god da kažem, šta god da napišem, neće valjati... Godina k'o godina, i odnela je i donela je, zasvetlela na početku pa potamnela na kraju, poput nekog ko se oseti jako voljen pa jako ostavljen, obećala da neće jako pritiskati sa svojim sudbinsko-karmičkim zapisima ali se, kako je vreme prolazilo, zagubila negde u iluzijama svojih obećanja... Mada, ruku na srce, s' vremena na vreme je dolazila k' sebi i poput tek probuđenog mađioničara koji, dok je spavao, nije imao pojma da njegov čarobni štapić žari i pali na svoju ruku, pritom tumbajući naglavačke sve i znane i neznane tajne čarolije, tako je i ona tada uzimala dizgine u svoje ruke i vraćala se na pravi put darivajući, sudbinski i nesebično, poklone sreće uživajući u osmesima... Da, bivalo je i toga... Mada, znate, ipak najbolje je da je svako od nas upamti ili što pre zaboravi, već prema sopstvenom nahođenju i hajde da je arhiviramo i krenemo dalje ka nekim svetionicima koji nestrpljivo zovu svojim svetlima koja se već vide na iscrtanim mapama nestrpljivog broja 1...
~ Neću vam poželeti ono klasično i dobro znano kao što su zdravlje, ljubav, sreću, parice, ostvarenje svih želja... Ne, to znate i sami da vam to želim u neograničenim količinama... Ja ću vam predložiti jedan dogovor, jedan dil, gde će mo vi i ja da se, bez ikakvog potpisa i štambilja i verujući na reč jedni drugima, obavežemo i obećamo da će mo za 12 meseci, isto kao i ovog poslednjeg dana godine Gospodnje 2025. ponovo da se sretnemo ovde, na ovoj stanici fb profila ,,voza za maštu,,... Ja ću poneti kofere pune dobrih, raspoloženih i brbljivih brojeva a vi ponesite vas i eto nama nas... A u međuvremenu hajde da ovaj paket Broja 1 od ponoći počnemo da otvaramo i uzmemo samo ono dobro što nam nudi a to je duhovitost, radoznalost, privlačnost, neumorna želja za ,,šap**anjima na jastuku,, mudrost, pisana reč, maštanje, iskristalisanost ciljeva... Jedinica ume i zna da donese veliku, brzu, trenutnu promenu i zato hajde da vežemo pojaseve bez obzira da li smo na vozačevom ili suvozačevom sedištu i zašto da ne, krenimo, mnogo kilometara nas čeka...
~ Nadajte se lepom i ko zna, kada čuda reše da opravdaju svoj naziv i kada reše da prestanu da se dosađuju baš tada su mogućnosti najveće... Budite ono što jeste i kada maštate maštajte o velikim stvarima... Ne dozvolite da vas sitnice, nevaspitanje drugih ljudi, nepravde kojekakve vrste ispomeraju, budite jaki, budite svoji i tada je svaki cilj dostižan...
~ Hvala vam na vremenu i strpljenju koje ste pokazali za ove tekstove tokom godine a ja ću se svojski potruditi da budu još bolji, interesantniji i zanimljiviji...
😃 SREĆNA VAM NASTUPAJUĆA GODINA GOSPODNJA 2026~ta 😃 ...

~ Dočekah je... Juče u 16 časova i 3 minuta... Za razliku od nekih prošlih dolazaka, ovaj je bio nekako najobičniji, naj...
22/12/2025

~ Dočekah je... Juče u 16 časova i 3 minuta... Za razliku od nekih prošlih dolazaka, ovaj je bio nekako najobičniji, najtiši, bez velike pompe i halabuke... Čak nije imala sa sobom ni one velike putne torbe izlepljene sa stotinama nalepnica nekih destinacija gde je sve bila a za koje nikad nisam ni čuo a nekmoli znao da postoje. Obično je, na dolasku, bila bučna, hodala visoko uzdignutog čela i svojim ledenim pogledom, belom bundom i gracioznošću za koje ne postoje reči ostavljala zamrznute poglede svih koji su imali tu sreću da je vide. Da, bila je to ona a opet, nekako, kao da nije... Barem ne kakvu je ja poznajem... Došla je tiho, nenametljivo, kao da se izvinjava što je svojim dolaskom poremetila i ukrala nečije vreme. Ali, ja znam - spoljašnjost jedne žene nikad, ali nikad, ne otkriva unutrašnjost i dubinu njene duše i zato ne treba suditi o njoj po tome kako se oblači, kako se smeje ili drži čašu ,,na stopu,,... Ne, ono što je otkriva je onaj tako neprimetan a tako veličanstven sjaj u oku koji bljesne u milijarditom deliću sekunde i za koji da bi se video treba biti tu, u pravo vreme i na pravom mestu... I razumeti tajne... Koliko je moguće...
~ I zato, bez obzira na sve, dobro mi došla... Volim tvoje ludorije slikarke koja u rana jutra na prozorima ostavlja nestvarne prizore oslikavane injem, tvoje snežne nestašluke kada sve prekriješ tišinom i belinom snega, tvoje kočije u koje je upregnut severac i u kojima se, za samo jednu noć, mogu obići svi znani i neznani svetovi Univerzuma...
~ A vidiš, ja znam da je ovo naše vreme, kao i sva ona vremena pre ovog, netrajno... Znam da će mo biti skupa samo nekih devedesetak dana... Znam da ćeš, tu i tamo, hladiti svojim dahom sve što stigneš ali i grejati svačija srca preko nadolazećih Novih Godina, Božića i Slavskih sveća... I zato te i volim, tako svoju a tako ničiju... Neka si ti meni dobro došla...
~ Srećna nam i berićetna Zima godine Gospodnje 2025... Uživajte u svemu onome što nam donosi i ne trudite se da shvatite nešto što je neshvatljivo... Postoje biseri koji se otvore u svom punom sjaju i kaleidoskopu boja tek onda kada se skrenu misli i pogled od njih 🙂 Pozdrav, Zoran...

НАДАМ СЕ, КАДА СТЕ СЕ ЈУТРОС ПРОБУДИЛИ, ДА ЈЕ ВАШ ПОГЛЕД БИО УПУЋЕН КА НЕБУ... НЕКЕ СВЕТЕ, СТАРЕ КЊИГЕ КАЖУ ДА ЋЕ АКО ОС...
21/11/2025

НАДАМ СЕ, КАДА СТЕ СЕ ЈУТРОС ПРОБУДИЛИ, ДА ЈЕ ВАШ ПОГЛЕД БИО УПУЋЕН КА НЕБУ... НЕКЕ СВЕТЕ, СТАРЕ КЊИГЕ КАЖУ ДА ЋЕ АКО ОСВАНЕ ВЕДРО ЈУТРО ЦЕЛА НАРЕДНА ГОДИНА, А ПОГОТОВО ЗИМА И ПРОЛЕЋЕ, БИТИ СУНЧАНИ... НЕКА, НЕКА НАПОЉУ БУДУ КИШЕ, СНЕГОВИ, СВИ ДАЖДЕВИ ОВОГ СВЕТА... АКО УВЕК БУДЕ ВЕДРО У ВАШИМ СРЦИМА, АКО УВЕК БУДЕ СУНЦА КОЈЕ СИЈА У ВАМА, УВЕК ЋЕ ТЕ ИМАТИ СВЕТЛОСТИ КОЈА ЋЕ ВАМ, КРОЗ ВЕРУ, ОБАСЈАВАТИ ПУТ КОЈИМ ИДЕТЕ... И ЗАТО, СВИМА ВАМА ДРАГИ ФБ ПРИЈАТЕЉИ КОЈИ ДАНАС СЛАВИТЕ АРАНЂЕЛОВДАН, НЕКА ВАМ ЈОШ ДУГИ НИЗ ГОДИНА ДРАГИ БОГ И СВЕТИ АРХАНГЕЛ МИХАИЛО ПОДАРЕ ЗДРАВЉЕ, СРЕЋУ И ПРЕГРШТ ЉУБАВИ... СРЕЋНА СЛАВА... УЖИВАЈТЕ У ОВОМ СВЕЧАРСКОМ ДАНУ... 🙏🙏🙏

Dobar dan 🙂 Otvaram ,,vrata,, za upis još jedne grupe polaznika za zimsku ✨ NUMEROLOŠKU  RADIONICU SINASTRIJE 👑 koja pod...
14/11/2025

Dobar dan 🙂 Otvaram ,,vrata,, za upis još jedne grupe polaznika za zimsku ✨ NUMEROLOŠKU RADIONICU SINASTRIJE 👑 koja podrazumeva edukaciju iz emotivnog, poslovnog, rodbinskog ili bilo kojeg slaganja između osoba 🙂 Ukoliko želite da naučite više o sebi, o drugima, o tome zašto se neke stvari dešavaju na emotivnom Nebu pošaljite poruku u DM Instagram-a ,,numerosky775,, ili inbox FB profila ,,Numero Sky,, ( https://www.facebook.com/numero.sky/ ) a ja ću vam u što kraćem roku poslati info o upisu... Krećemo sa prvim danima decembra... DOBRODOŠLI !!! 🙂 ...

Dobar vam dan dobri ljudi 🙂 ...~ Evo nama još jedne kulturno-umetničke zezancije ( al' sam ovo fino sročio 😄 ) i još  je...
25/10/2025

Dobar vam dan dobri ljudi 🙂 ...
~ Evo nama još jedne kulturno-umetničke zezancije ( al' sam ovo fino sročio 😄 ) i još jednog pomeranja vremena od noćas pa na nedelju ( 25. na 26./oktobar ) koje mi nikada, ali baš nikada nije bilo jasno i uvek sam se pitao ,,zašto,, ??? Sa pomeranjem sata ili bez njega, ko hoće da nas nazove nazvaće nas... Ko hoće da nas vidi, pa, videće nas i mislim da nećemo nešto preterano mnogo ostariti za tih sat vremena razlike, barem ne toliko da nas ta osoba ne prepozna... Da li će nam avion sleteti tačno na vreme na Maltu, Grčku, Floridu, gde god - manje je važno, mnogo je važnije čije će nas ruke zagrliti kada prođemo carinike i ostale peripetije... Ali najviše od svega me oduševljava ona rečenica koja već poodavno ,,šlajfuje,, poput automobilske gume koja od silne upotrebe nema ni milimetar šare a koja glasi : spavaćete sat duže !!! Stvaaarnooo ??? Hej, kakav je to poklon, wow - pa može li čovek poželeti šta više ??? Ne znam za Vas ali za mene je lična uvreda padanje mraka između četiri i pola pet popodne. Da bi ste izegli ,,zamku zimskog mraka,, nastojte da vam se nađe uvek pri ruci dobro društvo za partiju Jamba ili Lore ili knjiga, serija, film koji davno želite da odgledate uz, ma naravno, džambo kesu kokica. Ali sigurno je najbolje da to bude neko koga će te zagrliti i sa tom osobom uz kuvano vino ( obavezno sa karanfilićem, dva-tri zrna bibera i prstohvat cimeta ) praviti planove za dane koji tek dolaze, koliko god ti planovi bili realni ili ne. U krajnjoj varijanti, zašto biti skroman kada su planovi u pitanju - ne, budite neskromni, hedonostički nastrojeni, želite mnogo, želite ono najbolje za vas i vama drage osobe a kada su želje velike može biti velika i mogućnost da se ostvare...
~ I ništa ne brinite, čas posla će proći i ovih 3042 sata koji nas dele do početka proleća Gospodnjeg 2026... Uživajte, svako dobro, Zoran 🙂...

Dobar Vam dan dobri ljudi :) ...  ~ Kad bi sat išao unatrag doneo bi neke pred Velikogospojinske noći kada se probudimo,...
24/08/2025

Dobar Vam dan dobri ljudi :) ...
~ Kad bi sat išao unatrag doneo bi neke pred Velikogospojinske noći kada se probudimo, pre prvih petlova onako, bez nekog vidljivog razloga i kada, posle toga, san neće na oči koliko god popili toplih mleka ili izbrojali ovaca koje, ni krive ni dužne i usred noći kad im vreme nije moraju zbog naših nesanica da preskaču ograde... I onda, kada predjutro, kada se niti noć nije završila niti zora počela, kada san i umor ipak počnu da dolaze po svoje, kada osetite da tonete u dugoočekivani san, e tad, kao za inat, pamet nam posete neki ljudi... Ljudi koje smo ostavljali iza sebe, ljudi koji su nas ostavljali iza sebe, ljudi sa kojima smo poznanstva završavali prećutno, bez ikakvog ,,zbogom,, puštajući da vreme sve prekrije onim finim filcom od prašine i paučine misleći da smo tako i na taj način ostavili jedan veliki teret na milost i nemilost prošlosti da se ona bakće sa time. Da, to smo mislili, ali... E da, sad na scenu stupa ono večito ,,ali,,... Jedno su naše želje a drugo zamisli Vasione...
~ Zato nam i jeste dato 12 meseci u godini... 12 meseci od kojih svaki ima svoje značenje i svoju ulogu u našim životima... Januar i oktobar su nam dati da počnemo da planiramo šta će mo i kako će mo dalje kada godina počinje i kada je pri kraju, maj da budemo u punoj snazi za neke nove projekte i planiranje putovanja ali i za velike promene na polju emotivnosti, april i septembar za podvlačenje crte kada moramo biti spremni ( i svesni ) da imamo neke karmičke dugove koje moramo otplaćivati da bi nam se podigle rampe nekih srećnijih dana i eto, možemo tako u beskraj za svaki mesec ponaosob...
~ I tad, kao po nekom nepisanom pravilu, počinju da nam, češće u san ređe u javu ,,dolaze,, ljudi iz maglina prošlosti. Zašto ??? Verujte mi na reč, i samom sebi sam milionima p**a postavljao isto pitanje tražeći odgovore i zakonitostima u njima. Godinama, godinama i godinama unazad drugujemo to pitanje i ja, nekada se dobro slažemo, nekada ne, nekada ja tvrdoglavišem, nekada ono ( mnogo češće, ruku na srce ) ali ponekada se i samo smiluje na moje nadčovečanske napore pa mi samo od sebe osvetli i pokaže neki mali putić kojim krenem i pronađem sićušni, gotovo beznačajni delić odgovora... Sićušni i beznačajni za pitanje ali ogromni kao korak od sedam milja za mene...
~ Svi ti ljudi koje sanjamo, koje smo nekada ili koje i sada znamo, svi ti ljudi koje, ponekada, osetimo kao da su tu, kraj nas, a ustvari Bog te dragi pita gde su i sa kime su u tom trenutku, svi ti ljudi za koje se pitamo ,,otkud odjednom da te se setim,, svako od njih dolazi u određenom trenutku... I nikad ,,onako,, kao slučajno...
~ U avgustu, pogotovo pred velike svečare, dolaze zato da nas podsete, kroz san ili javu, da se upravo energije između njih i nas postavljaju u ravnotežu... Avgust je mesec na globalu pod vladavinom Broja 8 koji, osim što predstavlja ( u pozitivnom kontekstu ) Broj Boga i Anđela čuvara, predstavlja i Broj ravnoteže u Vasioni !!! Znači, neko ozgore postavlja svoje na svoje... I dobro je što je tako... Nažalost, mnogo smo tvrdoglavi da prvi pozovemo nekoga kome smo šta skrivili ili ko je šta skrivio nama, teško da hoćemo prvi da pružimo ruku u kojoj je maslina, teško da smo spremni da oprostimo uvredu, reč, činjenje... E zato i postoje avgust i Broj 8 koji sve to, direktno ili indirektno, bez našeg učešća i volje, vraćaju u kosmičku normalu... Ne funkcioniše Svemir po zakonima haosa ili po zakonima kako bi mi voleli da nešto bude, ne, zato i nama ne da da živimo u haosu, planetarnom ali i sopstvenom unutrašnjem mikrokosmičkom...
~ I zato ne razmišljajte mnogo... Što je suđeno - suđeno je, što je Vaše - Vaše je, stranice Sudbine, koliko god bile stare, uvek su jasno čitljive bio dan bila noć... Uživajte u svakoj sekundi ovog avgustovskog dana koji nam dolazi a ako stignete i ako bude bilo vedro ( a barem kažu da hoće ) večeras bacite pogled kroz prozor na Mesec, uzvratiće Vam njegovim fluorescentnim sedefom... Još je nekada mnogo, mnogo davno Maksim Gorki rekao : ,,obrazi zdravog čoveka su na mesečini plavkasti,,... Zašto ne, proverite... Ali pazite, Mesec zalazi u dušu - možda je to boja Vašeg unutrašnjeg mira, čistote i dobrote... Siguran sam da će te zasijati na ovaj nam poklonjeni 24/VIII leta Gospodnjeg 2025...
~ Pozdrav svima, Zoran :) ...

~ Dobar vam i ovaj julski, 26-ti po redu dan leta Gospodnjeg 2025-te godine. Hteo sam danas da po nekom već godinama ust...
26/07/2025

~ Dobar vam i ovaj julski, 26-ti po redu dan leta Gospodnjeg 2025-te godine. Hteo sam danas da po nekom već godinama ustaljenom ritualu, uz prvu jutarnju kafu ( koja se, inače, pije u tišini - tako su me barem učili ) ne razmišljam ni o čemu već da uživam u trenutku. I da, tako i jeste započelo ali odjednom, Bog te pita odakle a najverovatnije na krilima vetra iz Miljakovačke šume dopre miris tek ispečenog hleba... Miris koji se u ova vremena tako retko sreće... Neću vas lagati, tražio sam često taj miris ali ga čak ni u pekarama nisam mogao pronaći. Tražio sam ga i u svakom provincijskom gradiću gde sam bio ali je i tamo bio gurnut u neki zapećak prekriven mirisima krofni i slanih štapića ,,za poneti,, I onda odjednom, jutros, evo ga tu pored mene i lenjo se rasteže poput tek probuđenog mačeta... Staro pravilo : nešto ( ili neko ) doći će do tebe onda kada to nešto ( ili nekog ) prestaneš da tražiš... Kao što sam ja davno prestao da tražim neke reči koje mi trebaju za priču, pustim ih da same pokucaju na prozor i da mi kažu kako mi imamo nešto što nijedan drugi narod nema : baršunastu lepezu opisa nekih pojava kao što je, na primer, hleb !!! Da, hleb, koji kupujemo svako jutro ne razmišljajući mnogo o njemu... Znate, postoji nešto što se zove ,,cipovka,, koju su ne mareći za jutarnje zime ili pretopla letnja svitanja bake, majke, sestre, svojim vrednim rukama znale da pre ,,prvih petlova,, zamese, ispeku i zamotaju u sveže ispeglanu obavezno belu tkaninu kada smo kretali na put ili gde god da se moralo ići... Ta cipovka se još zvala, zbog proreza koji se pravio po sredini, pazite sad : HLEB KOJI SE SMEJE NA MESEC !!! Bože... Pa ko ovo još ima ???... Bilo šta dalje pisati posle ovog bio bi greh... Zato vas ostavljam same sa sobom u ovo subotnje jutro da uživate u tišini koja još uvek traje i sa mirisom tek ispečene cipovke, koju sam, ako ništa drugo, ono barem u mislima a na rečima pokušao da dobacim i do vas 🙂 Svako dobro, budite mi zdravi...

Address

Belgrade

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Reči U Srcu posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Establishment

Send a message to Reči U Srcu:

Share