Artemida magazin

Artemida magazin Contact information, map and directions, contact form, opening hours, services, ratings, photos, videos and announcements from Artemida magazin, Arts and entertainment, Belgrade.

BIOGRAFIJA DESANKE MAKSIMOVIĆNaša draga i jedna od najpoznatijih naših pesnikinja Desanka Maksimović rođena je na današn...
16/05/2024

BIOGRAFIJA DESANKE MAKSIMOVIĆ
Naša draga i jedna od najpoznatijih naših pesnikinja Desanka Maksimović rođena je na današnji dan 16. maja 1898.
Bila je rodom iz Rabrovice kod Valjeva. Najstarije od osmoro dece učitelja Mihaila i svešteničke ćerke Draginje Maksimović, po ocu je bila potomak kneza Jovana Simića Bobovca.Detinjstvo je provela u Brankovini, gde joj je otac premešten sa službom a tu je provela detinjstvo. Tamo je pohađala osnovnu školu, dok je u gimnaziju išla u Valjevo. Nakon gimnazije, studirala je na Filozofskom fakultetu u Beogradu i to svetsku književnost, istoriju umetnosti i opštu istoriju.Čim je diplomirala, zaposlila se u gimnaziji u Obrenovcu, a zatim je postala suplent u beogradskoj Trećoj gimnaziji. Ubrzo je dobila stipendiju francuske vlade i otišla na usavršavanje u Pariz. Radila je i u Dubrovniku, u učiteljskoj školi, a onda se vratila u Beograd, zaposlivši se u Prvoj ženskoj realnoj gimnaziji.
Prve pesme Desanka je počela da objavljuje u časopisu Misao, još 1920. godine. Prvu zbirku pesama objavila je 1924. godine pod nazivom "Pesme". Za života je objavila preko 50 knjiga. Među njima su zbirke pesama, proza za decu i mlade, zbirke pripovedaka, putopisi i romani. Bavila se i prevođenjem poezije s ruskog, francuskog, slovenačkog i bugarskog jezika.

Udala se 1933. godine za Sergeja. On je bio r***i emigrant. Kao mladi kadet tokom Prvog svetskog rata je zarobljen od Turaka, uspeo je da se nakon projnih putovanja dočepa Beograda.
Nakon venčanja je završio glumačku školu i dobio ponudu da ode u Skopski teatar. Međutim, zbog Desankine službe u Beogradu on je to odbio.
- Zaposlio se u izdavačkoj kući „Prosveta" kao prevodilac ruskog jezika. Za svog života preveo je četrnaest knjiga. Pisao je i pesme za decu, potpisujući se kao "Kalužanin". Bio je rodom iz Kaluge, šumovite oblasti blizu Moskve...
Gotovo da ne postoji onaj ko nije čuo i ko nije pročitao bar jednu njenu pesmu. Svi koji vole da čitaju pesme o detinjstvu, ljubavi, zavičaju, prirodi, životu, prolaznosti, pa i smrti, vole i Desanku Maksimović.
Izabrali smo za vas dve njene predivne pesme,uživajte!

PREDOSEĆANJE

Poznala sam te kad sneg se topi,
topi, i duva vetar mlak.
Blizina proleća dušu mi opi,
opi, pa žudno udisah zrak.
S nežnošću gledah stopa ti trag,
trag po snegu belom;
i znadoh da ćeš biti mi drag,
drag u životu celom.

Poznala sam te u zvonak dan,
dan pijan, svež i mek.
Činjaše mi se već davno znan,
znan kad te poznadoh tek.
S nežnošću gledah stopa ti trag,
trag po snegu belom;
i znadoh da ćeš biti mi drag,
drag u životu celom.

Poznala sam te kad kopni led,
led, dok se budi proletnji dah;
kad dan je čas rumen, čas setan, bled,
kad sretno je i tužno u isti mah.
S nežnošću gledah stopa ti trag,
trag po snegu belom;
i znadoh da ćeš biti mi drag,
drag u životu celom.

VERUJEM

Stala sam poslednji put pred staru slikovnicu
i ispovedila se šapatom:
verujem u proleće ljubavi i njegove bujice,
verujem u nebesa lepote,
verujem u dušu duge, praskozorja i sutona,
verujem u antene što ih nosim u snovima,
verujem u slutnje, strepnje i nagoveštaje,
verujem u prizvuke,
verujem u bolove koji se zorama leče,
verujem u srca koja može sve raniti,
verujem u sećanja na detinjstvo omađijano,
verujem u radost praštanja,
verujem u bezazlenost ljudi, zmija i zveri,
verujem u nevinost prvih grehova,
verujem u časovnik što kuca u zemljinom središtu,
verujem u duhove koji žive u osmesima,
verujem u vasionu srca koja se bude,
verujem u nepovratnost i rastanke kraj voda,
verujem u reku zaborava i njenu beskonačnost.

SLAVIMO SVETSKI DAN KNJIGESvetski dan knjige i autorskih prava obeležava se na današnji dan, 23. aprila svake godine, a ...
23/04/2024

SLAVIMO SVETSKI DAN KNJIGE
Svetski dan knjige i autorskih prava obeležava se na današnji dan, 23. aprila svake godine, a Svetska prestonica knjige za ovu (2024) godinu je Strazbur.
Svetski dan knjiga slavi moć reči, čuda koje se kriju među stranicama i beskrajnu inspiraciju koju nam donose knjige. Knjige su poput prozora u svetove koji čekaju da budu istraženi, putovanje bez granica i avantura bez kraja.

Čitanje je čin magije, jer nam omogućava da se izgubimo u maštovitim svetovima, povežemo s likovima koji postaju naši prijatelji, i rastemo zajedno s pričama koje nas nadahnjuju. U knjigama pronalazimo odgovore na pitanja koja nismo ni postavili, otkrivamo nove perspektive i učimo neprekidno.

Knjige su blago koje nam je dostupno, dragoceno nasleđe iz prošlosti, putokaz kroz sadašnjost i most ka budućnosti. Neka svetlost reči obasjava svako srce koje čezne za znanjem, maštarijama i mudrošću.

Zato, na Svetski dan knjiga, ohrabrimo jedni druge da zaronimo duboko u svetove knjiga, da upijamo znanje poput sunčevih zraka i širimo ljubav prema čitanju kao najvećem daru koji knjige mogu doneti. Neka svaka stranica bude korak ka razumevanju, svaka reč rečenica nadi, a svaka knjiga prozor ka beskonačnosti uma i duše.

Svim damama želimo srećan praznik.Puno iskrenih osmeha na licu i čiste LJUBAVI u srcu.
08/03/2024

Svim damama želimo srećan praznik.
Puno iskrenih osmeha na licu i čiste LJUBAVI u srcu.

05/01/2024
Svoj jedini život ti živiš u meni; Da budeš osećaj i san ti se sazda; Ne tražim na putu tvoj lik naslućeni – Daleko van ...
15/12/2023

Svoj jedini život ti živiš u meni;
Da budeš osećaj i san ti se sazda;
Ne tražim na putu tvoj lik naslućeni –
Daleko van tebe ide tvoja brazda.

Oči su ti zato da oplode zvuke,
I glas da molitvu u srcima rodi;
Sav pokret izgleda zamah tvoje ruke;
Ti sjaš u stvarima kao dan u vodi.

Tvoj je dah da seme ne smrzne u njivi;
Tvoja ljubav da bi bilo pobožnosti;
Tvoja ravnodušnost, da može da živi
Gordost očajanja i gorki čar zlosti.

Ti nisi u sebi jer ti nema kraja;
Tvoj govor počinje muziku svih voda;
Reči su ti konci u tkivu sveg sjaja;
Ideš, ko molitva, od zemlje do svoda.

I ti si načelo većma nego biće…
Noć da blisnu zvezde; zamah pobednika,
Da bude pobeda… Lepota, otkriće,
Pre nego mom duhu beše reč i slika.

22/03/2023

U Umetničkoj galeriji "Nadežda Petrović" u Čačku predstavljena je izložba


Izložba je bila veoma posećena i obuhvata dela brojih umetnika koji su ostavili dubok trag u našoj umetnosti.

Među zastupljenim autorima našli su se;
-Nadežda Petrović
-Milan Milovanović
-Petar Dobrović
-Sava Šumanović
-Danica Jovanović
-Stevan Aleksić
-Uroš Predić
-Paja Jovanović
-Đorđe Krstić
-Bogdan Šuput
-Petar Lubarda
-Zora Petrović i mnogi drugi.

📖 Najlepša poezijaČEKAJ ME (I JA ĆU SIGURNO DOĆI)Čekaj meČekaj me, i ja ću sigurno doćisamo me čekaj dugo.Čekaj me i kad...
21/03/2023

📖 Najlepša poezija
ČEKAJ ME (I JA ĆU SIGURNO DOĆI)

Čekaj me

Čekaj me, i ja ću sigurno doći

samo me čekaj dugo.

Čekaj me i kada žute kiše

noći ispune tugom.

Čekaj i kada vrućine zapeku,

i kada mećava briše,

čekaj i kada druge niko

ne bude čekao više.

Čekaj i kada pisma prestanu

stizati izdaleka,

čekaj i kada čekanje dojadi

svakome koji čeka.



Čekaj me, i ja ću sigurno doći.

Ne slušaj kad ti kažu

kako je vreme da zaboraviš

i da te nade lažu.

Nek poveruju i sin i mati

da više ne postojim,

neka se tako umore čekati

i svi drugovi moji,

i gorko vino za moju dušu

nek piju kod ognjišta.

Čekaj. I nemoj sesti s njima,

i nemoj piti ništa.



Čekaj me, i ja ću sigurno doći,

sve smrti me ubiti neće.

Nek rekne ko me čekao nije:

Taj je imao sreće!

Ko čekati ne zna, taj neće shvatiti

niti će znati drugi

da si me spasila ti jedina

čekanjem svojim dugim.

Nas dvoje samo znaćemo kako

preživeh vatru kletu, —

naprosto, ti si čekati znala

kao niko na svetu.

KAKO JE NASTALA ČUVENA PESMA
Konstantin Simonov zavoleo je ludo jednu ženu – slavnu sovjetsku glumicu Valentinu Serovu ali Valentina je već bila udata i to srećno za generala Anatolija Serova.

- 1939. godine,iznenada se dogodilo da je Anatoli poginuo u nesreći dok je testirao novi avion. Valentina je bila skrhana i dugo se upuštala u razne ljubavne afere, ali nikog nije uspela da zavoli sve dok, ratne 1940. godine, nije upoznala Konstantina.

I taman kada se činilo da će njihova ljubav procvetati, pisac je mobilisan i postao je ratni dopisnik direktno sa fronta i daleko od svoje drage. Ovo iskustvo će ga obeležiti za ceo život jer će svedočiti nekim od najkrvavijih bitaka u istoriji čovečanstva – bici kod Odese, odbrani Staljingrada, boju za Berlin…

Upravo u jednom od tih rovova 1941, siguran da se kući neće vratiti, Konstantin Simonov je napisao svoju najlepšu ljubavnu pesmu – “Čekaj me”. U mislima mu je bila samo Valentina, a njegova oda trebalo je da postane poruka njoj kada njega više ne bude...

 Radio Beograd 2, jednom mesečno, u sali Kolarčeve zadužbine organizuje programski ciklus "Poezija uživo", u kojem naši ...
21/03/2023



Radio Beograd 2, jednom mesečno, u sali Kolarčeve zadužbine organizuje programski ciklus "Poezija uživo", u kojem naši najbolji pesnici, pred publikom u Zadužbini Ilije Milosavljevića Kolarca i u direktnom prenosu recituju svoju poeziju.
Veče NIKOLE VUJČIĆA
Subota 25. mart u 19 časova
Zadužbina Ilije M. Kolarca
Ulaznice možete preuzeti na blagajni Kolarčeve zadužbine.

*Srećan dan poezije,svima koji danas slave*Svetski dan poezije proslavlja se 21. marta i ustanovljen je od strane UNESKO...
21/03/2023

*Srećan dan poezije,svima koji danas slave*

Svetski dan poezije proslavlja se 21. marta i ustanovljen je od strane UNESKO-a 1999. godine. Svrha ovog dana ja promocija čitanja, pisanja, objavljivanja i poezije u školstvu širom sveta, ali i ”davanje novih podsticaja i priznanja nacionalnim, regionalnim i internacionalnim poetskim pokretima”.

Nekada se dan poezije slavio u oktobru. Tradicija očuvanja oktobra kao nacionalnog i svetskog dana poezije, očuvala se još uvek u mnogim državama.

Danas odvojte malo vremena da pročitate neku lepu pesmu i time oplemenite i obogatite dušu.♥️

Iskažite voljenoj osobi svoja iskrena osećanja kroz poetsku formu jer je to najlepši način da doprete do nečijeg srca.♥️

ŽIVELA POEZIJA ✍️

📖 Najlepša poezijaI OPET MI DUŠA SVE O TEBI SANJAI opet mi duša sve o tebi sanja,I kida se srce i za tobom gine,A nevjer...
21/03/2023

📖 Najlepša poezija
I OPET MI DUŠA SVE O TEBI SANJA

I opet mi duša sve o tebi sanja,
I kida se srce i za tobom gine,
A nevjera tvoja daleko se sklanja,
Kao tavni oblak kad sa neba mine.

I opet si meni čista, sjajna, vedra,
Iz prizraka tvoga blaženstva me griju,
Pa bih opet tebi panuo na njedra
I gledô ti oči što se slatko smiju.

Tako vita jela koju munja zgodi
Još u nebo gleda i života čeka,
I ne misli: nebo da oblake vodi
Iz kojih će nova zagrmiti jeka…

KNJIGA JE NAJBOLJI LEKU vreme novih tehnologija, u eri kompjutera i pametnih mobilnih telefona, knjige su sve manje u up...
21/03/2023

KNJIGA JE NAJBOLJI LEK
U vreme novih tehnologija, u eri kompjutera i pametnih mobilnih telefona, knjige su sve manje u upotrebi. Ljudi žive užurbanim načinom života i teško postižu da obave sve obaveze na više frontova, a kamoli da odvoje slobodno vreme i posvete se nekoj dobroj knjizi.

Sa ovakvim načinom života, došli su i mnogi zdravstveni problemi – i fizički i mentalni.

Knjige su lek za mnoge bolesti, a da toga nismo ni svesni. Čitanje nosi mnoge koristi za čovekovo zdravlje i psihu, a mi vam navodimo neke od dobrobiti.

◾Smanjuje stres◾
Kada nam je neka knjiga interesantna za čitanje, toliko se udubimo u nju da na neko vreme zaboravljamo na sve oko nas, pa tako i na probleme, brige i stres. Što smo više u mogućnosti da provedemo vreme uz knjigu, to ćemo manje vremena imati za stvari oko kojih se nerviramo i koje nam stvaraju brige, pa tako u velikoj količini možemo smanjiti stres i na dnevnom nivou.
Ako želite savršen trening za mozak, onda je to definitivno čitanje. Isto kao što vašem telu treba fizička aktivnost da bi se održavalo ili razvijalo na bolje, tako je i sa mozgom. Čitanje tera na razmišljanje, stvara slike u glavi i doprinosi donošenju zaključaka, što svakako razvija mozak i vežba ga.

A takođe, čitanje knjiga je najbolja mentalna aktivnost, koja izoštrava um i povećava kapacitet pamćenja.

◾Poboljšava koncentraciju◾
Da bi smo pročitali neku knjigu sa razumevanjem, moramo da se udubimo u nju i da se skoncentrišemo na ono što čitamo. Ako čitanje imamo kao svakodnevnu rutinu, to će nam svakako pomoći da nam se koncentracija popravi. Ovo se odnosi na čitanje papirnih knjiga, ne elektronskih. Na ekranu nam puno stvari odvlači pažnju, dok čitanje “prave” knjige poboljšava sposobnost koncentracije.

◾Snižava krvni pritisak◾
Na veoma sličan način kako vam pomaže u snižavanju stresa, knjiga vam tako pomaže i u snižavanju krvnog pritiska. Kada nismo pod stresom i kada smo smireni i opušteni, samim tim nam je i krvni pritisak u normali.

Address

Belgrade

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Artemida magazin posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Share