Niste znali

Niste znali Samo za radoznale �

Na današnji  dan 1918. godine u zatvoru u Terezinu (Češka) umro je Gavrilo Princip. Na dvadesetogodišnji zatvor osudile ...
28/04/2026

Na današnji dan 1918. godine u zatvoru u Terezinu (Češka) umro je Gavrilo Princip. Na dvadesetogodišnji zatvor osudile su ga austrougarske vlasti nakon atentata na austrougarskog prestolonaslednika Franca Ferdinanda u Sarajevu 1914, čime je počeo Prvi svetski rat.

Tromo se vreme vuče
I ničeg novog nema,
Danas sve ko juče
Sutra se isto sprema.

I mesto da smo u ratu
Dok bojne trube ječe,
Evo nas u kazamatu,
Na nama lanci zveče.

Svaki dan isti život
Pogažen, zgnječen i strt.
Ja nijesam idiot –
Pa to je za mene smrt.

Al’ pravo je rekao pre
Žerajić soko sivi:
"Ko hoće da živi nek mre,
Ko hoće da mre nek živi!"

Gavrilo Princip: Pjesma iz zatvora.

12/04/2026
Prirodna granica.
09/04/2026

Prirodna granica.

Nova pozadina za vaš telefon.
01/04/2026

Nova pozadina za vaš telefon.

Ovo preslatko lice pripada sivom liscu (Urocyon cinereoargenteus), jednoj od retkih vrsta lisica koje umeju da se penju ...
01/04/2026

Ovo preslatko lice pripada sivom liscu (Urocyon cinereoargenteus), jednoj od retkih vrsta lisica koje umeju da se penju na drveće. 🌿

Za razliku od većine svojih rođaka, ova lisica ima snažne kandže i zglobove koji joj omogućavaju da se popne i do 18 metara visine, kako bi pobegla od predatora ili pronašla hranu.

Naseljava različite predele Amerike, od toplih šuma do umerenih zona, a poznata je i po snažnim porodičnim vezama. Partneri ostaju zajedno, dok mužjak aktivno donosi hranu mladuncima.

Divlja priroda ume da bude surova, ali i neverovatno nežna. 🦊

📷 Joël Sartore | National Geographic

Sveti simbol Japana u "moru" trešnjinog cvijeta - Planina Fudži, Japan 🇯🇵🍒
31/03/2026

Sveti simbol Japana u "moru" trešnjinog cvijeta -
Planina Fudži, Japan 🇯🇵🍒

Nažalost, eutanazija je izvršena. Noelija Kastiljo Ramos (25) preminula je u četvrtak, 26. marta 2026. godine, u 18:00 č...
27/03/2026

Nažalost, eutanazija je izvršena. Noelija Kastiljo Ramos (25) preminula je u četvrtak, 26. marta 2026. godine, u 18:00 časova po lokalnom vremenu u zdravstvenoj ustanovi u Barseloni.

Njena smrt označila je kraj dugotrajne i emocionalno teške pravne bitke koja je trajala skoro dve godine.
_______________________________________
Noelije Kastiljo Ramos je 25-ogodišnja devojka koja je zatražila pravo na eutanaziju nakon teških fizičkih posledica i patnje proizašle iz ranijih trauma. Prema trenutno dostupnim informacijama i odlukama španskih sudova, eutanazija Noelije Kastiljo Ramos zakazana je za danas, 26. mart 2026. godine.

Slučaj Noelije Kastiljo Ramos (Noelia Castillo Ramos) je izuzetno potresan i prati ga duga pravna i medicinska bitka.

Noelija je od rane mladosti imala problema sa mentalnim zdravljem. Dijagnostikovani su joj granični poremećaj ličnosti (BPD) i teška depresija.

Zbog kompleksne situacije u porodici i njenih mentalnih poteškoća, španske socijalne službe (DGAIA u Kataloniji) su preuzele starateljstvo nad njom dok je bila maloletna. Smeštena je u centar za zaštitu maloletnika.

Tokom boravka u državnom centru, od 2015. do 2017. godine, Noelija je prijavila da je bila žrtva grupnog silovanja. Prema rečima njenog oca i pravnih zastupnika iz udruženja Abogados Cristianos, počinioci su bili drugi štićenici centra.

Ovo iskustvo je dramatički pogoršalo njeno već krhko mentalno stanje, vodeći ka posttraumatskom stresnom poremećaju (PTSP) i učestalim suicidalnim mislima.

U stanju teške psihičke krize, Noelija je oktobra 2022. godine pokušala da oduzme sebi život skokom sa petog sprata zgrade u Barseloni.

Preživela je pad, ali je zadobila katastrofalne povrede kičme. Ostala je paraplegičarka, vezana za kolica, sa hroničnim i neizdrživim fizičkim bolovima koji su se pridodali njenoj psihičkoj patnji.

Ubrzo nakon što je postala invalid, Noelija je 2023. godine podnela zvaničan zahtev za eutanaziju (pomoć pri umiranju), što je u Španiji legalno od juna 2021. godine.

Njen otac, uz pomoć advokata, pokrenuo je seriju tužbi da se postupak zaustavi. Njegov glavni argument je bio da Noelija nije mentalno sposobna da donese takvu odluku, jer su njena želja za smrću i fizički bol direktna posledica njenih psihijatrijskih dijagnoza koje nisu adekvatno lečene.

Tri različite medicinske komisije i timovi psihijatara su je pregledali. Zaključili su da je ona, uprkos svojim poremećajima, u trenucima podnošenja zahteva bila "lucidna" i da je njena odluka "slobodna, svesna i ponovljena".

Nakon što su niži sudovi odbili žalbe oca, slučaj je u martu 2026. godine stigao do Ustavnog suda Španije i Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Obe institucije su odbile da intervenišu, dajući prednost Noelijinoj autonomiji i pravu na dostojanstvenu smrt nad zahtevima porodice.

Noelija je ostala pri svojoj odluci do samog kraja, navodeći da više ne može da izdrži ni fizički bol zbog povrede kičme, ni psihički bol zbog trauma iz prošlosti.

Ovaj slučaj ostaje jedan od najkontroverznijih primera primene zakona o eutanaziji u Evropi, jer otvara pitanje: da li osoba sa teškom traumom i mentalnim oboljenjem zaista može slobodno izabrati smrt ili je taj izbor samo simptom njene bolesti?

Njen otac i udruženje "Hrišćanski advokati" iscrpli su sve pravne mogućnosti u Španiji. Ustavni sud Španije je odbacio njihovu poslednju žalbu, potvrđujući da Noelija ima pravo na "dostojanstvenu smrt" prema zakonu iz 2021. godine.

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu takođe je odbio da uvede privremene mere zabrane, čime je uklonjena i poslednja međunarodna prepreka.

Lekarska komisija je dala finalno zeleno svetlo, potvrđujući da je Noelija, uprkos protivljenju porodice, ostala pri svojoj odluci do samog kraja.

Tragedija ovog slučaja je upravo u tome što se dešava danas, dok javnost i porodica ostaju duboko podeljeni oko toga da li država na ovaj način "pomaže" žrtvi traume ili zapravo odustaje od nje.

Danas se obilježava Medunarodni Dan Sreće!To je prilika da se prisjetiš svih onih sitnica koje te čine srećnim i zbog ko...
20/03/2026

Danas se obilježava Medunarodni Dan Sreće!

To je prilika da se prisjetiš svih onih sitnica koje te čine srećnim i zbog kojih shvatamo da je za sreću zaista potrebno tako malo.

Traka za trčanje napravljena od drvenih letvica 1920-ih godina.
19/03/2026

Traka za trčanje napravljena od drvenih letvica 1920-ih godina.

Možda će vas iznenaditi činjenica da Gargamel, u originalnoj priči, zapravo nije bio lik koji predstavlja zlo u crtanom ...
17/03/2026

Možda će vas iznenaditi činjenica da Gargamel, u originalnoj priči, zapravo nije bio lik koji predstavlja zlo u crtanom filmu Štrumfovi.

Gargamel je bio samo siromašni sveštenik u crkvi po imenu Crni Zvonik, u kojoj je i živeo! Mačak Azrael, koji ga je pratio, u stvari je predstavljao anđela Azraela (tako je nazvan u američkoj verziji) i svuda je išao za Gargamelom da mu pomogne da iskoreni zlo.

Glavni Štrumfovi, prema originalnoj priči, predstavljali su Sedam Smrtnih Grehova (Požuda, proždrljivost, gnev, pohlepa, zavist, lenjost i oholost), poznatih i kao Glavni Gresi, koji obuhvataju većinu unutrašnjih zla čovečanstva, skrivenih unutar simpatičnih malih plavih stvorenja. Svi koji su čitali Božanstvenu komediju Dantea Aligijerija prepoznaće ih.

Tata Štrumf je nosio crveno zato što je bio poglavar svih smrtnih grehova, što znači da je on bio Đavo.

Prema ovoj verziji priče, Štrumfovi su bila zla šumska bića koja su se množila pomoću magičnih čini tokom punog meseca, a njihova prividna nevinost je bila samo maska kojom su skrivali svoje zlo na Zemlji.

Ovo je pravo poreklo bajke koju su monasi u Belgiji i Francuskoj pričali deci u manastirima tokom srednjeg veka.

Međutim, tvorac Štrumfova, Pjer Kulifor, potpuno je preokrenuo originalnu priču 1958. godine. Uspeo je da je izmeni i ubedi čitave generacije da je Gargamel negativac, a Štrumfovi dobri, kroz samo jednu crtanu seriju koja je napravljena 1981. godine u Sjedinjenim Američkim Državama. Serija je postigla ogroman uspeh i prevedena je na 20 jezika.

Američki producenti i belgijski umetnik bili su poznati po svojim sekularnim i antireligioznim idejama, zbog čega su i napravili ovu seriju. Njihov cilj nije bio samo finansijska dobit, već i širenje određenih ideoloških poruka.

Budva 1970-ih i sad.
14/03/2026

Budva 1970-ih i sad.

Address

Zvornik

Telephone

+38766362099

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Niste znali posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Establishment

Send a message to Niste znali:

Share