godine, kada je upisala prvu generaciju studenata na Odsjeku za glumu. Potom je uslijedilo otvaranje Odsjeka za režiju (1989.), a u ratnoj 1994. godini, pokrenut je i Odsjek za dramaturgiju. Bitan segment rada Akademije ostvaruje se na Otvorenoj sceni „OBALA“, kultnom sarajevskom pozorištu, gdje se studenti predstavljaju svojim radovima, ali gdje i profesionalni glumci, reditelji i pisci svojim ra
dom obogaćuju teatarski život Sarajeva i BiH. Potreba za Akademijom se javila jer, prema podacima iz 1981. godine, bosanskohercegovačka pozorišta su imala oko 180 zaposlenih glumaca ali samo njih 24 je imalo završenu odgovarajuću školsku spremu. Zbog toga je odlučeno osnovati Akedmiju Scenskih Umjetnosti u Sarajevu (ASU) kojoj su mogli upisati i kandidati iz drugih republika tadašnje SFRJ. Akademija scenskih umjetnosti započela je svoj rad 2. godine. Međutim tek nakon četiri godine dobila je poptunu fizionomiju kada su se formirali svi predviđeni odsjeci i kada je prva generacija studenata završila školovanje. Dvije osobe su bile posebno angažovane za otvaranje ove Akademije: Radoslav Zoranović direktor Zajednice profesionalnih pozorišta i prof. Zvonko Petrović(tadašnji direktor SIZ-a za visoko obrazovanje). A kada je Akademija otvorena, u decembru 1981. izabran je i prvi nastavnički kadar kojeg su sačinjavali: dr. Razija Lagumdžija (dekan), Borislav Stjepanović (prodekan), dr. Miroslav Avram, Mladen Materić i Gojko Bjelac, - zaposleni u stalnom radnom odnosu, - zatim Zvonko Petrović i Petar Gleđa primljeni u dopunski rad. Kako se akademija razvijala proširivao se i broj njenih svršenika ali i predavačkog kadra, koji je između ostalog uključivao i osobe kao što su: Emir Kusturica, Miroslav Mandić, Nenad Dizdarević, Miralem Zupčević, Admir Glamočak, dr. Nenad Vuković, dr. Dževad Karahasan. Otvorena scena „Obala“, nastala sredinom osamdesetih, zamišljena je kao "labaratorij u kome će studenti, posebno IV godine, obavljati svoj praktični rad“, ali i mjesto na kojem studenti mogu javno prikazati svoj umjetnički angažman. Tu su scenu dugim radom studenti i nastavnici iz zapuštenih podrumskih prostorija pretvorili i u kultnu sarajevsku pozornicu, izgradivši u podrumu zgrade na Obali salu za scenski pokret i garderobu. Dosadašnji dekani Akademije su: Razija Lagumdžija, Boro Stjepanović, Miroslav Avram, Nenad Vuković, Dževad Karahasan, Milan Šipka, Admir Glamočak, Zijad Mehić, Pjer Žalica i Srđan Vuletić. U decembru 2006. godine Akademija je proslavila 25 godina postojanja. U tom periodu, zasigurno, ostvarila je brojne rezultate i uveliko unaprijedila bh. teatar i film. Moguće je pohađati samo redovan studij. Svi studijski odsjeci na Akademiji scenskih umjetnosti traju 3 do 5 godina, tj. 6-10 semestara. Svaka studijska godina čini klasu koju vodi šef klase, nastavnik glavnog stručnog predmeta na toj studijskoj grupi. Akcenat svakog odsjeka i klase je na stručno-umjetničkom i praktičnom radu (predavanja i vježbe, kolektivni i individualni rad, seminari, radionice, gostovanje umjetnika i pedagoga iz drugih sredina, rad u medijima....). Dosta se potencira i saradnja među studentima svih odsjeka pri realizaciji nastavnih zadataka, oslanjajući se na pozitivna iskustva visokoškolskog odgoja u oblasti scenskih umjetnosti, razvoja ličnog originalnalnog pristupa i metode rada. Praktična nastava se primarno realizira na otvorenoj sceni „Obala“ gdje se postavljaju i javne prezentacije ispitnih radova i studentski projekti. Dio praktične nastave se izvodi u suradnji sa sarajevskim teatarskim, TV i filmskim kućama čime se omogućava realiziranje studentskih vježbi i zadataka iz stručno-umjetničkih predmeta (pozorišne predstave i filmovi).
