History Fest

04/09/2026

Konačna presuda Stanišiću i Simatoviću izrečena je 31. maja 2023. godine čime je zvanično završen najduži sudski proces u istoriji Haškog tribunala, koji je trajao puna dva desetljeća.
“Ovo pokazuje da se nije radilo o građanskom ratu, nego o međunarodnom sukobu u kojem su veliku ulogu igrala politička rukovodstva susednih zemalja”, izjavio je Serž Bramerc, nekadašnji haški glavni tužilac, nakon osuđujuće presude nekadašnjim čelnicima Resora državne bezbednosti (RDB) Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom u Hagu, naslednikom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ, Haški tribunal).

04/09/2026

Kada je pokrenut - uglavnom su ga nazivali HRVATSKI MASPOK i karakteriziran je kao nacionalistički pokret. Kasnije se udomaćio naziv Hrvatsko proljeće, i nije imao nacionalističko i konzervativno nego liberalno obilježje. O čemu se radi? Je li to bio homogen pokret? O kakvim se sve strujama unutar pokreta radilo? Pokrenulo ga je reformističko rukovodstvo unutar Saveza komunista Hrvatske, ali su ga preuzeli drugi slojevi društva. Kako su se prema tom pokretu odnosili Srbi u Hrvatskoj? Kakav je stav Beograda? Šta je Tito radio? Mila Dragojević je napisala, a Indiana University Press objavio ovu vrijednu knjigu koja poziva čitatelje da razmotre uloge koje političke vođe u kulturno raznolikim društvima mogu i trebaju igrati tokom velikih ekonomskih i političkih reformi.

04/09/2026

Znate li koliko su puno pažnje socijalističke države posvećivale međunarodnim umjetničkim izložbama na kojima su predstavljali svoje uspjehe? Bila je to jedna dimenzija Hladnog rata. O tome sada možete čitati knjigu "Curating Socialism. A Handbook of International Art Exhibitions 1947-1989." Knjigu su uredili Sven Spieker, Polly Savage, Bojana Videkanić i Christene d’Anca. Izdavač je University of Toronto Press. Osim što takve izložbe posmatra kao primjere hladnoratovske diplomatije i propagande, ova knjiga predlaže promjenu u načinu na koji čitatelji gledaju na Hladni rat, od naglaska na razdvajanje i opoziciju do fokusa na kulturnu razmjenu i međunarodnu solidarnost.

03/09/2026

Godine 2019. u okviru History Festa, jedan panel je bio posvećen događajima u Jugoslaviji 1989. godine i raspadu zemlje. Panel je održan u Konjicu, u tzv. Titovom bunkeru, a učesnici su bili Raif Dizdarević, Milan Kučan i Stjepan Mesić. Panel je vodio Dejan Jović.

03/09/2026

Neki su iznenađeni reakcijama u Srbiji nakon smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Međutim, oni koji su pratili stanje u društvu u Srbiji i u RS - znaju da te reakciji nisu nikakvo iznenađenje. Atmosfera za to se dugo priprema. Šta sada činiti? Kako se ovaj prostor može izvući iz blata?

03/09/2026

03/09/2026

Popis stanovništva 1851. svjedoči da je na području Orašja živjelo preko 200 stanovnika. Bili su prvoslavni kmetovi. To je naselje bilo vlasništvo Husein-kapetana Gradaščevića. Ali, izvori govore da prije 1813. na tom području nije bilo stanovnika, što znači da su naseljeni poslije te godine. A onda su 1863. muslimani protjerani iz Srbije, a za njih je na području Orašja formirano naselje Donja Azizija. Kakva je sudbina dotadašnjih stanovnika?
Marko Matolić je napisao ne toliko veliku, ali zanimljivo, knjigu o Orašju prije 1863. godine.

03/09/2026

Jeste li znali da je u Beogradu ubijen turski ambasador Galip Balkar? Bilo je to 1983. godine. Dvojica jermenskih terorista su, u središtu grada, na ulici, dok je mercedes stajao na semaforu, pritrčala automobilu, razbili stakla i pucali u turskog ambasadora. Zašto? Šta se dešavalo poslije toga? Jesu li bila samo dvojica atentatora ili je bio i "treći čovjek"? Kako su atentatori saznali kada ambasador ima sastanke u MIP-u Jugoslavije? Kakva je sudbina atentatora?
O svemu tome je objavljena knjiga, a jedan osvrt možete čitati na poveznici u komentaru

02/09/2026

Univerzitet u Sarajevu - Filozofski fakultet odavno ima razvijenu dobru medjunarodnu saradnju. A znate i da bosanskohercegovački arheolozi sve češće nastupaju na svjetskiom i evropskim naučnim konferencijama sa svojim istraživačkim rezultatima. Ove godine je u Atini održana konferencija na kojoj su aktivno učestvovale dvije naučnice sa Univerzitet u Sarajevu
O tome čitajte opširnije u tekstu na linku u komentaru.

02/09/2026

Pokreće se inicijativa da tijelo osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića ne bude prebačeno u Srbiju. Sada inicijativa potiče od Esada Džuže, a i ranije je Institut za istraživanje zločina - Univerzitet u Sarajevu uputio zahtjev za razmatranje svih pravnih, proceduralnih, administrativnih i institucionalnih mogućnosti postupanja u vezi s transferom posmrtnih ostataka Ratka Mladića i javno najavljenim odavanjem najviših državnih i vojnih počasti u Republici Srbiji.