Centar za kulturu Mostar

Centar za kulturu Mostar Budi u Centru... Rat je, nažalost, izmijenio lice grada, koji je u vrtlogu rata doživio najveći urbicid, genocid i kulturocid, ali je i pored toga preživio.

Prema mišljenjima ljudi koji su dobro upućeni u zbivanja devedesetih godina dvadesetog stoljeća na području bivše Jugoslavije, Mostar je sigurno jedan od gradova koji je pretrpio najveća razaranja, kako u fizičkom tako i u duhovnom smislu. Zaustavljanjem rata u gradu je zaživjela, ratom izazvana, podijeljenost na tzv. „istočni“ i tzv. „zapadni“ Mostar i ta se poslijeratna, neprirodna podijeljenost

grada osjeti i danas. U apsolutno nemogućim uslovima rada i nedostatka elementarnih potreba u poslijeratnom Mostaru osnovan je Centar za kulturu. Svoju djelatnost Centar započinje 15.05.1994. godine u jednom od poslovnih prostora stambene zgrade na Šemovcu (ulica Onešćukova 39). Dolaskom Administracije Evropske uprave nad Mostarom (EUAM) 1994. godine, Odjelu za obrazovanje, kulturu i sport EUAM-a predstavljen je program Centra i prijedlog da se ratom uništeni Dom za nezbrinutu djecu u ulici Rade Bitange 13, adaptira i pretvori u Centar za kulturu. Razumijevajući program i ciljeve koji se žele postići (pomoć djeci, omladini i građanstvu da kroz edukativne, kulturne i zabavne programe brže i lakše ublaže ili prevaziđu ratne traume), EUAM je omogućila rekonstrukciju dijela zgrade Centra za kulturu koji je otvoren 26.01.1996. godine. Centar je razvijao, paralelno, tri programa: edukativni, kulturno-obrazovni i psihosocijalni. Svi koji su htjeli, posebno mladi, imali su šansu da u Centru pohađaju: školu računara, školu stranih jezika, novinarsku, muzičku, likovnu i teatarsku radionicu, da rade u solidno opremljenom foto-laboratoriju, da pohađaju plesnu školu, školu manekenstva, povremene kratke škole gitare, šaha, sintisajzera. Zatim, imali su na raspolaganju: fitnes klub, igroteku, školu plesa za sve uzraste, školu bosanskog jezika za strance. Bitan projekat Centra je i pokretanje Omladinskog radija X, koji je počeo sa radom 7.11.1996. Od 2001. godine djeluje i kamerna teatarska scena na kojoj je do danas urađeno 26 teatarskih projekata. Moglo se prisustvovati u ovih petnaest godina djelatnosti tribinama sa različitim sadržajima i mnogim kulturnim, veoma kvalitetnim programima. Za organizaciju svih ovih vidova djelatnosti i brojnih programa uspijevalo se naći i brojne donatore tako da su sve usluge građanstvu bile besplatne. Centar za kulturu je u svojih petnaest godina djelatnosti odigrao značajnu ulogu u kulturnoj i duhovnoj obnovi poslijeratnog Mostara dajući iznimno bogat i osebujan doprinos.

Budi u Centru
27/05/2026

Budi u Centru

22/05/2026
21.05.2026. Predstavljena izložba Portreti heroja; autor Alen Jaganjac.
21/05/2026

21.05.2026. Predstavljena izložba Portreti heroja; autor Alen Jaganjac.

Odlazak čuvara mostarske dušeMostar je danas ostao bez svog najvjernijeg hroničara, a Centar za kulturu bez dragog prija...
12/05/2026

Odlazak čuvara mostarske duše

Mostar je danas ostao bez svog najvjernijeg hroničara, a Centar za kulturu bez dragog prijatelja i neumornog saradnika. Napustio nas je Šemsudin Zlatko Serdarević, čovjek koji je cijeli svoj životni vijek posvetio tkanju niti mostarske historije, kulture i tradicije.Malo je onih koji su s toliko ljubavi i preciznosti poznavali svaku mahalu, svaki most i svako ime koje je obilježilo naš grad. Zlatko nije samo bilježio događaje; on je osjećao bilo Mostara i decenijama se borio protiv zaborava, ostavljajući iza sebe neprocjenjivo blago u knjigama, tekstovima i izložbama.Njegov rad u kulturnom programu RTM-a i TV1, kao i brojni publicistički radovi, ostaju kao trajni putokaz budućim generacijama kako se voli i poštuje rodni grad. U Centru za kulturu pamtit ćemo ga kao čovjeka blage riječi i neiscrpne energije, uvijek spremnog da podijeli priču o "starom Mostaru" koju samo on zna.Njegovim odlaskom zatvorena je jedna od najljepših arhiva našeg grada, ali njegova djela nastavljaju živjeti kao trajni spomenik jednom vremenu i jednoj neizmjernoj ljubavi prema Mostaru.Porodici, prijateljima i kolegama upućujemo izraze najdubljeg saučešća.Hvala ti za svaku zapisanu riječ o našem gradu. Počivaj u miru, dragi Zlatko.

Kolektiv
Centra za kulturu

Budi u Centru....
03/05/2026

Budi u Centru....

Promocija knjige "Od Mostara do Beograda: politička i društvena djelatnost Šerifa Arnautovića", autora magistra Mehmeda Hodžića, višeg stručnog saradnika Univerziteta u Sarajevu - Instituta za hist…

24/04/2026

Budi u Centru...Večeras u 19 sati...
U Centru za kulturu Mostar, u petak, 24. aprila 2026. godine s početkom u 19 sati, bit će upriličena promocija monografije Florijan Mićković – A 60 Years Journey, posvećene jednom od najznačajnijih bosanskohercegovačkih i regionalnih kipara.
Riječ je o izdanju koje na jedinstven način objedinjuje šest decenija stvaralaštva autora čiji su radovi ostavili dubok i trajan trag u kulturnom identitetu Mostara i šireg prostora regiona. Ova monografija ne donosi samo pregled opusa, nego i slojevito svjedočanstvo o vremenu, prostoru i ljudima koji su oblikovali jednu umjetničku epohu.

Šest decenija umjetničkog p**a

Florijan Mićković rođen je u Mostaru 26. aprila 1935. godine, a preminuo 2021. godine. Studij kiparstva završio je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1962. godine, u klasi Antuna Augustinčića.
Tokom svoje bogate karijere djelovao je kao kipar i slikar, izlagao u zemlji i inostranstvu, te realizirao niz javnih skulptura koje su postale dio urbanog identiteta brojnih sredina. Njegov opus karakteriziraju djela snažnog figurativnog izraza, u kojima se susreću forma, emocija i osjećaj vremena.
Kako se ističe u monografiji, njegov umjetnički put može se posmatrati i kao životno kretanje – od mostarskih ulica, preko Zagreba do Rima, od figuracije prema apstrakciji, od intime prema univerzalnom.
“Monografija ima jasnu dramaturgiju, s prologom koji kroz dokumente o početnoj točki, obitelji umjetnika i Mostaru kao ključnom kontekstu njegove kreativnosti, uvodi u temu. Zatim nas vodi kroz Florijanov profesionalni život, zasnovan na kronologiji i tematskoj obradi, prateći širenje njegovog opusa u formi i sadržaju, uz reprodukcije ključnih djela i fotografije umjetnika u radu. Na kraju centralnog dijela, koji je fokusiran na umjetnikov rad, monografija donosi i uvid u opuse njegovih sinova, predstavljajući prijenos obiteljske stvaralačke linije u budućnost.” – navodi Branko Franceschi.

Monografija kao dokument vremena

Monografija Florijan Mićković – A 60 Years Journey nije klasična biografija niti strogo kronološki pregled rada. Ona je, prije svega, dokument jednog dugog i posvećenog umjetničkog života, ali i zapis o vremenu koje ga je oblikovalo.
Urednik monografije, Florijanov sin Vladimir Mićković, naglašava njen koncept:
“U prvi plan stavljamo dokumentarnu vrijednost u stilu Thames & Hudson i Phaidon umjetničkih monografija. Ona ne sadrži samo reprodukcije umjetničkih djela, nego i kontekst u kojem su nastajala – vrijeme, društvene okolnosti i kulturne utjecaje.”
U tom smislu, publikacija nadilazi okvir individualne umjetničke priče i postaje svjedočanstvo jedne epohe, u kojoj umjetnost govori i o društvu, i o prostoru, i o ljudima.

Mostar kao tihi suautor

Jedna od najvažnijih dimenzija monografije jeste odnos između umjetnika i grada. Mostar se ovdje ne pojavljuje samo kao mjesto, nego kao živi učesnik umjetničkog procesa.
Kako se ističe u tekstovima, monografija se može čitati i kao “kronika grada koji nije tek geografska kulisa, nego aktivni sudionik umjetničkog stvaranja”.
U tom odnosu između umjetnika i grada nastaje posebna vrsta trajanja – ona u kojoj se umjetnost i prostor međusobno oblikuju. Upravo zato ova knjiga nije samo priča o jednom autoru, nego i o Mostaru kao kulturnom i emotivnom prostoru.

Osobna dimenzija i kolektivno pamćenje

Posebnu vrijednost monografiji daju autorski tekstovi više autora, među kojima su Anđelko Zelenika, Rade Budalić, Branko Franceschi, Darko Glavan, Vinko Srhoj, Tonko Maroević, Nikola Kovač, Ljiljana Perduv Misirlić i Ena Katarina Haler.
Kroz njihove tekstove, ali i kroz urednički koncept, provlači se ideja da umjetničko djelo ne postoji odvojeno od života.
“Kažu da ljudi žive onoliko dugo koliko žive sjećanja na njih, a umjetnici onoliko dugo koliko žive njihova djela. Sjećanje na Florijana Mićkovića živi u djelima njegovih sinova Ivana, Vladimira i Josipa. U svakom od njih živi drugačiji Florijan – lično razumijevanje oca. Ne treba biti stručnjak za umjetnost da bi se to vidjelo, potrebno je samo osjećati nedostatak nekoga koga smo voljeli.” – navodi Ena Katarina Haler u uvodniku Monografije.
U tom smislu, monografija postaje i prostor osobnih sjećanja, ali i kolektivnog pamćenja jedne generacije umjetnika i kulturnih radnika.

Koncept i vizualni identitet izdanja

Vizualni identitet monografije potpisuje Manlio Napoli, dok je urednički rad realiziran pod vodstvom Vladimira Mićkovića, uz asistenciju Ivane Mićković.
Koncept publikacije zasnovan je na ravnoteži između vizualnog i tekstualnog sadržaja, dajući prednost slici, ali bez gubitka konteksta i značenja. Umjetnički, dokumentarni, biografski i bibliografski elementi pažljivo su strukturirani, čime se čitatelju omogućava slojevito razumijevanje opusa.

Trajna kulturna zadužbina

Monografiju objavljuje Beskrajno naslijeđe – Infiniti Heritage iz Mostara, a izdanje je štampano 2026. godine.
Ovo izdanje predstavlja više od omaža jednom umjetniku. Ono je trajna kulturna zadužbina, dokument koji čuva sjećanje na umjetnički put, ali i na vrijeme i prostor koji su ga oblikovali.
Promocija u Centru za kulturu Mostar bit će prilika da se javnost upozna s ovim značajnim projektom, ali i da se, kroz umjetnost Florijana Mićkovića, ponovo otvori prostor za razumijevanje kontinuiteta kulture, identiteta i naslijeđa.
Monografija Florijan Mićković – A 60 Years Journey ostaje kao podsjetnik da umjetnost ne završava u trenutku nastanka, nego nastavlja živjeti kroz vrijeme, prostor i ljude koji je pamte.

Budi u Centru...U Centru za kulturu Mostar, u petak, 24. aprila 2026. godine s početkom u 19 sati, bit će upriličena pro...
22/04/2026

Budi u Centru...
U Centru za kulturu Mostar, u petak, 24. aprila 2026. godine s početkom u 19 sati, bit će upriličena promocija monografije Florijan Mićković – A 60 Years Journey, posvećene jednom od najznačajnijih bosanskohercegovačkih i regionalnih kipara.
Riječ je o izdanju koje na jedinstven način objedinjuje šest decenija stvaralaštva autora čiji su radovi ostavili dubok i trajan trag u kulturnom identitetu Mostara i šireg prostora regiona. Ova monografija ne donosi samo pregled opusa, nego i slojevito svjedočanstvo o vremenu, prostoru i ljudima koji su oblikovali jednu umjetničku epohu.

Šest decenija umjetničkog p**a

Florijan Mićković rođen je u Mostaru 26. aprila 1935. godine, a preminuo 2021. godine. Studij kiparstva završio je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1962. godine, u klasi Antuna Augustinčića.
Tokom svoje bogate karijere djelovao je kao kipar i slikar, izlagao u zemlji i inostranstvu, te realizirao niz javnih skulptura koje su postale dio urbanog identiteta brojnih sredina. Njegov opus karakteriziraju djela snažnog figurativnog izraza, u kojima se susreću forma, emocija i osjećaj vremena.
Kako se ističe u monografiji, njegov umjetnički put može se posmatrati i kao životno kretanje – od mostarskih ulica, preko Zagreba do Rima, od figuracije prema apstrakciji, od intime prema univerzalnom.
“Monografija ima jasnu dramaturgiju, s prologom koji kroz dokumente o početnoj točki, obitelji umjetnika i Mostaru kao ključnom kontekstu njegove kreativnosti, uvodi u temu. Zatim nas vodi kroz Florijanov profesionalni život, zasnovan na kronologiji i tematskoj obradi, prateći širenje njegovog opusa u formi i sadržaju, uz reprodukcije ključnih djela i fotografije umjetnika u radu. Na kraju centralnog dijela, koji je fokusiran na umjetnikov rad, monografija donosi i uvid u opuse njegovih sinova, predstavljajući prijenos obiteljske stvaralačke linije u budućnost.” – navodi Branko Franceschi.

Monografija kao dokument vremena

Monografija Florijan Mićković – A 60 Years Journey nije klasična biografija niti strogo kronološki pregled rada. Ona je, prije svega, dokument jednog dugog i posvećenog umjetničkog života, ali i zapis o vremenu koje ga je oblikovalo.
Urednik monografije, Florijanov sin Vladimir Mićković, naglašava njen koncept:
“U prvi plan stavljamo dokumentarnu vrijednost u stilu Thames & Hudson i Phaidon umjetničkih monografija. Ona ne sadrži samo reprodukcije umjetničkih djela, nego i kontekst u kojem su nastajala – vrijeme, društvene okolnosti i kulturne utjecaje.”
U tom smislu, publikacija nadilazi okvir individualne umjetničke priče i postaje svjedočanstvo jedne epohe, u kojoj umjetnost govori i o društvu, i o prostoru, i o ljudima.

Mostar kao tihi suautor

Jedna od najvažnijih dimenzija monografije jeste odnos između umjetnika i grada. Mostar se ovdje ne pojavljuje samo kao mjesto, nego kao živi učesnik umjetničkog procesa.
Kako se ističe u tekstovima, monografija se može čitati i kao “kronika grada koji nije tek geografska kulisa, nego aktivni sudionik umjetničkog stvaranja”.
U tom odnosu između umjetnika i grada nastaje posebna vrsta trajanja – ona u kojoj se umjetnost i prostor međusobno oblikuju. Upravo zato ova knjiga nije samo priča o jednom autoru, nego i o Mostaru kao kulturnom i emotivnom prostoru.

Osobna dimenzija i kolektivno pamćenje

Posebnu vrijednost monografiji daju autorski tekstovi više autora, među kojima su Anđelko Zelenika, Rade Budalić, Branko Franceschi, Darko Glavan, Vinko Srhoj, Tonko Maroević, Nikola Kovač, Ljiljana Perduv Misirlić i Ena Katarina Haler.
Kroz njihove tekstove, ali i kroz urednički koncept, provlači se ideja da umjetničko djelo ne postoji odvojeno od života.
“Kažu da ljudi žive onoliko dugo koliko žive sjećanja na njih, a umjetnici onoliko dugo koliko žive njihova djela. Sjećanje na Florijana Mićkovića živi u djelima njegovih sinova Ivana, Vladimira i Josipa. U svakom od njih živi drugačiji Florijan – lično razumijevanje oca. Ne treba biti stručnjak za umjetnost da bi se to vidjelo, potrebno je samo osjećati nedostatak nekoga koga smo voljeli.” – navodi Ena Katarina Haler u uvodniku Monografije.
U tom smislu, monografija postaje i prostor osobnih sjećanja, ali i kolektivnog pamćenja jedne generacije umjetnika i kulturnih radnika.

Koncept i vizualni identitet izdanja

Vizualni identitet monografije potpisuje Manlio Napoli, dok je urednički rad realiziran pod vodstvom Vladimira Mićkovića, uz asistenciju Ivane Mićković.
Koncept publikacije zasnovan je na ravnoteži između vizualnog i tekstualnog sadržaja, dajući prednost slici, ali bez gubitka konteksta i značenja. Umjetnički, dokumentarni, biografski i bibliografski elementi pažljivo su strukturirani, čime se čitatelju omogućava slojevito razumijevanje opusa.

Trajna kulturna zadužbina

Monografiju objavljuje Beskrajno naslijeđe – Infiniti Heritage iz Mostara, a izdanje je štampano 2026. godine.
Ovo izdanje predstavlja više od omaža jednom umjetniku. Ono je trajna kulturna zadužbina, dokument koji čuva sjećanje na umjetnički put, ali i na vrijeme i prostor koji su ga oblikovali.
Promocija u Centru za kulturu Mostar bit će prilika da se javnost upozna s ovim značajnim projektom, ali i da se, kroz umjetnost Florijana Mićkovića, ponovo otvori prostor za razumijevanje kontinuiteta kulture, identiteta i naslijeđa.
Monografija Florijan Mićković – A 60 Years Journey ostaje kao podsjetnik da umjetnost ne završava u trenutku nastanka, nego nastavlja živjeti kroz vrijeme, prostor i ljude koji je pamte.

Budi u Centru...
08/03/2026

Budi u Centru...

Address

Rade Bitange 13
Mostar
88000

Opening Hours

Monday 08:00 - 21:00
Tuesday 08:00 - 21:00
Wednesday 08:00 - 21:00
Thursday 08:00 - 21:00
Friday 08:00 - 21:00

Telephone

+387 (0)36 580 216

Website

Alerts

Be the first to know and let us send you an email when Centar za kulturu Mostar posts news and promotions. Your email address will not be used for any other purpose, and you can unsubscribe at any time.

Contact The Establishment

Send a message to Centar za kulturu Mostar:

Share