17/08/2026
Gordan Sataić : Anatomija vatrenog pakla na Jadranu: ,
Tekst priredjen za čitaoce čitavog regiona ugroženog požarima, jer su uzroci ovog stanja , kao i posledice identični.
Od istorijskih zabluda do “Zimmer frei” paradoksa
Požari koji svake godine iznova u pustoš pretvaraju jadransku obalu i otoke nisu tek puka elementarna nepogoda.
Oni su rezultat složenog spleta povijesnih odluka, ekoloških specifičnosti i klimatskih promjena, ali ponajviše — duboke sociološke transformacije društva, pravne nesređenosti i hroničnog izostanka sistemske prevencije.
Kako bismo razumjeli zašto Dalmacija i Crnogorska obala svakog ljeta postaju “barutana”, potrebno je rasvijetliti sve uzroke, analizirati posljedice te primijeniti rješenja koja druge mediteranske zemlje već uspješno provode.
---
1. Hronologija: Kako je stvoren “zeleni barut”?
Današnji pejzaž obale nije potpuno prirodan; on je spomenik stoljetnim ljudskim intervencijama:
Mletačka pustošenja (ogolǐćivanje krša):
Mletačka republika stoljećima je sjekla autentične hrastove šume (hrast crnika) za potrebe brodogradnje i gradnje Venecije. Rezultat je bila potpuna erozija tla i nastanak golog krša.
Austrougarska vizija (sadnja alepskog bora):
Krajem 18. i tijekom 19. stoljeća, pod vlašću cara Josipa II. i kasnijih habsburških uprava, započelo je pošumljavanje krša. Alepski bor (Pinus halepensis) izabran je kao pionirska vrsta — skroman, izdržljiv i sposoban rasti iz samog kamena kako bi zaustavio eroziju.
Postratne radne akcije (masovno širenje):
Nakon 1945. godine, omladinske radne akcije u Jugoslaviji pošumile su stotine hiljada hektara obale alepskim borom radi zaštite tla i razvoja turizma.
Povijesna zamka:
Alepski bor trebao je poslužiti samo kao “prelazna vrsta” koja će stvoriti hlad i tlo za povratak autohtone bjelogorice. Međutim, sistem je prepušten sam sebi. Bor se nekontrolirano raširio, a zbog visokog sadržaja smole, eteričnih ulja i specifičnih serotinskih češera (koji u požaru eksplodiraju i lete desecima metara dalje), postao je primarni uzročnik brzog širenja požara.
---
2. Fatalna zabrana koza i “Zimmer frei” paradoks
Značajan dio današnje protupožarne ranjivosti leži u administrativnim pogreškama prošlosti i naglom skoku standarda :
Zakon o zabrani koza (1954.):
U sklopu poslijeratne politike “zaštite šuma”, jugoslavenske su vlasti 1954. godine donijele zakon kojim je praktički zabranjeno držanje i ispaša koza na kršu. Time je s terena uklonjen najučinkovitiji prirodni “čistač” šume. Koze su stoljećima brstile nisko raslinje, suhu travu i mlade izbojke makije, držeći podrast čistim. Zabrana je uzrokovala bujanje neprohodne makije koja danas služi kao “stepenište” kojim se vatra s tla trenutačno penje u krošnje borova.
Od motike do apartmana:
Eksplozijom turizma i rastom standarda, lokalno se stanovništvo masovno okrenulo rentijerstvu. Motika, kosir, maslinici i uzgoj stoke ostavljeni su u prošlost. Polja i suhozidi — nekadašnje prirodne protupožarne barijere — obrasli su u gustu makiju i borovinu.
Nestanak drva kao energenta:
Standard je donio struju, plin i klima-uređaje. Nekada se svako suho drvo i češer skupljao za ogrjev, čime se šuma samoinicijativno čistila. Danas to suho gorivo ostaje u šumi kao zapaljivi tepisi.
Apartmanizacija u rubnim zonama:
U utrci za zaradom objekti i bazeni građeni su (i naknadno legalizirani) izravno u gustoj šumi alepskog bora radi “autentičnog hlada”, bez ikakvih urbanističkih obrambenih zona. Kad izbije požar, vatrogasci ne brane šumu, nego spašavaju neplanski razbacane apartmane.
---
3. Ekološki, klimatski i pravni uzroci
Klimatske promjene:
Višemjesečne ljetne suše, ekstremne temperature (35 °C) i izostanak ljetnih pljuskova pretvaraju vegetaciju u dehidrirani barut.
Pirotehnika i nehaj:
Ljetno ispaljivanje signalnih raketa, bengalki, neoprezno roštiljanje i radovi na otvorenom često su okidači vatre u najsušim danima.
Imovinsko-pravni kaos i blage kazne:
Usitnjene i nesređene parcele onemogućuju čišćenje “ničije zemlje”, dok pravosuđe izriče simbolične kazne za izazivanje požara iz nehaja, čime se ne potiče prevencija.
---
4. Rješenja na terenu (tehnička i ekološka)
1) Konverzija šuma (konkurencija boru)
Na opožarenim područjima i oko naselja potrebno je sistematski sjeći alepski bor i saditi autohtone vrste (hrast crnika, čempres, pinija, planika, rogač, maslina). Bjelogorica sadrži više vode, nema smole i djeluje kao prirodni usporivač vatre.
2) Odbrambeni pojasevi od 30 do 100 metara
Oko svih naselja mora se održavati očišćen pojas bez visoke trave i zapuštenih krošnji.
3) Povratak protupožarnog stočarstva i suvomedja
Slijedeći moderne evropske trendove, potrebno je stimulisati kontrolisani uzgoj koza i ovaca na protivpožarnim usjecima (tzv. pirografia) te obnavljati stare suvomedje kao fizičke prepreke za vatru.
4) Dronovi i AI detekcija
Postojeći sistemvrhunskih termovizijskih osmatračnica valja nadograditi dronovima s termalnim kamerama koji noću nadziru krš i uočavaju rane izvore toplote ili sumnjiva kretanja.
---
5. Pravna reforma: iskustva Grčke i Španjolske
Dok naš region problemu prilazi blago, druge mediteranske zemlje primjenjuju politiku nulte tolerancije:
Grčki model (prisilno čišćenje i zatvor):
Uvedena je obavezna digitalna platforma gdje građani moraju dokazati da su očistili parcele. Ako ne očiste, općina ulazi na teren, čisti ga i naplaćuje trošak vlasniku uz novčanu kaznu. Za izazivanje požara pirotehnikom ili radovima ljeti propisana je minimalna kazna od 10 godina zatvora uz potpunu naplatu troškova gašenja (kanaderi, gorivo, ljudstvo).
Španskii model (zonski pojasevi i zabrana pirotehnike):
Zakonski je obvezan pojas od 25 do 50 metara oko svakog objekta uz šumu. Ljeti je strogo zabranjena prodaja i upotreba pirotehnike u krugu od 500 metara od šumskog pojasa.
Potreban koraci :
1. Zakon “Očisti ili plati”:
Ako vlasnik ne održava parcelu uz naselje, država/općina čisti teren, a trošak upisuje kao hipotekarski teret na nekretninu.
2. Financijska odgovornost za vatru:
Izazivanje požara pirotehnikom ili neoprezom mora nositi obvezu plaćanja sata rada vatrogasaca i kanadera.
3. Zabrana ljetne pirotehnike:
Uvođenje potpunog moratorija na prodaju i korištenje bengalki i signalnih raketa tijekom protupožarne sezone.
---
Tek kada shvatimo da je pravo na sigurnost i život iznad prava na zapuštanje privatne imovine, te kada spojimo povijesna iskustva (suvomedje, bjelogorica, protivpožarna ispaša) s novim načinom upravljanja prostorom i rigoroznim zakonima, jadranska regija će prestati strepjeti od svakog ljetnog vjetra. See less
