PlayGroundology Srbija je projekat usmeren je na otvaranje pitanja položaja dece i porodica u urbanim sredinama u Srbiji, posmatrano kroz prizmu kvaliteta učešća dece i odraslih u igri na javnim prostorima. #Igra za decu ranog uzrasta predstavlja jedan od najznačajnih oblika delovanja kroz koji deca stiču važna životna iskustva, uspostavljaju odnose sa drugima i preispituju vlastite obrasce ponašanja. Inspiraciju za ime našli smo u inicijativi Kanađana koji se od 2010. godine zalažu za ostvarivanje prava dece na igru, kroz stvaranje raznolikih mogućnosti za igru na javnim prostorima širom sveta.
Deca imaju pravo na igru! Mi imamo obavezu da im obezbedimo kvalitetan, stimulativan prostor za igru.
Naše ime oslikava naš pristup – mi želimo da znanja koja naš #transdisciplinarni tim koji čine pedagozi i psiholozi koji razumeju dečju igru, dizajneri i arhitekte koji razumeju prostor, iskoristimo kako bismo istražili jedan specifičan problem kome na našim prostorima nije posvećeno mnogo pažnje – na koji način javni prostori u urbanim sredinama Beograda doprinose ili onemogućavaju građenje odnosa kroz igru u zajednici. Naš pristup rešavanju problema je jedinstven, jer je u formi participativnog akcionog istraživanja, što znači da ne posmatramo definisani problem kao fenomen, već ga identifikujemo u konkretnoj, postojećoj praksi, u kojoj dalje razvijamo akcije u cilju njene promene. Takođe, ne pokrećemo izdvojene akcije, već gradimo #zajednicu koja će otvarati nova pitanja i širiti polje delovanja. Mi predstavljamo inicijalnu kapislu koja glasno izgovara opisani problem, kroz projekat osnažujemo i sebe i zajednicu da delujemo kao pokretači promena, a nakon projekta nastavljamo da otkrivamo nove puteve, gradimo nove veze i transformišemo nove zajednice.
Partite nas da biste saznali šta sve spremamo.
Zašto smo krenuli?
Danas veliki broj dece odrasta u urbanim sredinama, a procene su da će do 2050. godine 70% svetske populacije živeti u gradovima (UNESCO, 2012). Prema podacima relevantnih istraživanja neke od ključnih specifičnosti odrastanja dece u gradovima ogledaju se u: smanjenom kontaktu sa prirodom (Gill, 2008), smanjenoj slobodi kretanja (Fagerholm & Broberg, 2011), komercijalizaciji javnih prostora namenjenih deci (Malović, 2019) kao i smanjenim prilikama za igru na javnim prostorima. Javne prostore za decu (parkovi, igraonice, igrališta, vrtići, škole itd) kreiraju odrsli, pa iako nam savremena istraživanja ukazuju da fizičko okruženje značajno oblikuje dečji razvoj i učenje, u našem društvu gotovo da ne postoji svest o potrebi za preispitivanjem načina na koji kreiramo prostore u/na kojima se deca igraju i borave.
više o ovim temama:
Gill, T. (2008). If you go down the woods today: thy nature and adventure matter to children and young people (pp.59-62). In: Brown, F. & Taylor, C. (Eds.). Foundation of Playwork. Berkshire: Open University Press.
Fagerholm, N. & Broberg, A. (2011). Mapping and characterizing children’s daily mobility in urban residential areas in Turku, Finland. Fennia. 189 (2). 31-46.
Malović, M. (2019). Pedagoške implikacije komercijalizacije igrališta za decu ranog uzrasta u gradu, Nastava i vaspitanje, 68(1), 51-70.
UNESCO (2012). Children in an Urban World. Ney York: United Nations Publications.