Institute For Research Of Genocide Canada (IGC)

10/25/2026

Kultura sjećanja na kraljicu Katarinu Kosaču Kotromanić, koja je umrla 25. oktobra 1478. godine.
Katarina Kosača, žena koja nije prodala Bosnu ni pred smrću.
Njeno ime postalo je simbol dostojanstva, vjere i ljubavi prema domovini. Umrla je u boli za svojom voljenom djecom i domovinom Bosnom.

Ovako je govorila bosanska kraljica Katarina: Čovjek bez domovine je mrtav čovjek.

Zašto nam je domovina važna najbolje ilustriraju riječi bosanske kraljice Katarine Kosače Kotromanić koja je umrla u tuđini, daleko od svoje Bosne, u Italiji, u Rimu.

„Šta sam ja bez domovine? Čovjek bez domovine je mrtav čovjek. Tek sad znam šta je zavičaj. Šta znači biti pored domovine, a ne moći se u nju vratiti? Sad mi je jasna misao na progonstvo osuđivanih rimskih pisaca – koji su pisali i govorili da je progonstvo iz domovine najteža kazna živu čovjeku.
Jer… Šta je čovjek bez domovine… i bez jezika svoje domovine? Ovo što i ja… Mrtav čovjek kojem je ostao samo taj dio svijesti kojim jedino tu istinu može izreći”, ovako je govorila kraljica Katarina, kada je spominjala domovinu”.

Kraljica Katarina, kralj Tvrtko I Kotromanić, ban Kulin i mnogi drugi naši srednjovjekovni vladari su još prije mnogo vijekova gradili i jačali bogatstvo naše domovine.

Bosanska kraljica Katarina zasigurno je jedna od najzanimljivijih i najslavnijih ličnosti srednjovjekovne Bosne, čija je tragična sudbina skončala 25. oktobra 1478. godine u Rimu, daleko od njene domovine i još dalje od djece, kćerke Katarine i sina Žigmunda.

10/24/2026

Institut za istraživanje genocida Kanada informiše javnost da je izašla iz štampe knjiga “Udžbenik o Srebrenici” na bosanskon jeziku. Radi se o jednoj od prvih edukativnih knjiga o genocidu u Srebrenici namjenjenoj za obrazovne, naučne, istraživačke i muzejske ustanove. Knjiga je rađena na osnovu Rezolucije Generalne skupštine UN-a 78/282 kojom je 11. juli proglašen zvaničnim međunarodnim danom sjećanja.
Ideja udžbenika je humanizirati i personalizirati brojeve, statistiku i historiju. Težište nije na ključnim datumima i brojevima, nego na ljudskom iskustvu. Udžbenik o Srebrenici je sjećanje koje obavezuje. Edukacijom za istinu i pravdu, za sjećanje koje obavezuje na globalnu memorijalizaciju. Sačuvajmo istinu. Promovišimo pravdu. Ojačajmo globalnu svijest o genocidu u Srebrenici.

Knjiga možete naručiti:

Na broj telefona:
0603326447

Putem emaila:
[email protected]

Više o knjizi

Recenzija:
„Udžbenik o Srebrenici“ Akademik Prof. dr. Esad Duraković
"Ovom knjigom smo dobili cjelovitu udžbeničku formu o genocidu u Srebrenici, upravo onako kako je to predvidjela Generalna skupština UN-a, Rezolucijom o genocidu u Srebrenici od 23. maja 2024. godine.
Zadovoljstvo mi je što u svojstvu recenzenta imam priliku izreći najviše pohvale akademiku Emiru Ramiću čiju izvrsnu aktivnost u IGK pratim već godinama, utoliko prije i utoliko više što se ta aktivnost uspješno okončava u formi knjige. Štaviše, djelo koje ovdje predstavljam najpozitivnijom ocjenom nije samo knjiga: ono je udžbenik, a to je najveći mogući status knjige općenito. To je udžbenik koji je izraz izuzetne humanosti Instituta koji vodi Emir Ramić i čiji zadatak je – upravo kao udžbenika – da naredne naraštaje u svijetu općenito uči vrlini i humanosti te nakaznosti zločina koji zovemo genocidom".

Predgovor:
„Udžbenik o Srebrenici“ Akademik Prof. dr Mehmed A. Akšamija
Predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti
"Srebrenica je - poput Holokausta nad Jevrejima – jedan od onih pojmova u riječniku svih svjetskih jezika, koji će se trajno svjedočiti kroz dokumentaristička svjedočenja, edukativne forme i umjetničke izražaje. Priča o Srebrenici jedna je od onih koje se nikada ne završavaju, jer svojim trajnim značenjima stalno pobuđuju nove generacije da ostave svoj pečat u odnosu na tu temu. Već danas imamo neuhvatljiva, nesaglediva polja svjedočanstava o Srebrenici, nešto što ne može više stati ni u jednu knjigu, ni u jedan dokumentarni serijal, jer je naprosto toliko izjava, tekstova, dokumenata i manifestacija... – da to prevazilazi mogućnosti formalnog uobličenja. Srebrenica je poput velike rijeke koja teče i nosi potrebu ljudi da svjedoče zlo, svjedoče o zlu, u prirodnom strahu da se Srebrenica ne bi više nikad ponovila ljudskome rodu. To ne isključuje obavezu da se bilježi, sakuplja, klasificira sve što je napisano i kreirano o Srebrenici, diljem Svijeta, ali uključuje razumijevanje da se suočavamo s jednim istraživačkim fenomenom koji po dometima nadilazi čak i značenja Zemlje Bosne".

Recenzija
„Udžbenik o Srebrenici“ Prof. dr. Senadin Lavić
"Udžbenik o Srebrenici“, uređen na savremen način, gotovo kadriran kao dokumentarni film, dinamično i jezgrovito, upravo je onaj iskorak koji nam je bio potreban kako bismo krenuli na nepregledno putovanje trajnog svjedočenja, dokumentiranja i predstavljanja činjenica - ali i osjećaja - o Genocidu u Srebrenici".

Pogovor:
„Udžbenik o Srebrenici“ Akademik Prof. Dr. Ferid Muhić
"Značaj globalne edukacije o Genocidu u Srebrenici
Sjećanje je naš brod u morima u kojima se ponavljaju historijske oluje
Institut za izučavanje genocida Kanada ovim „Udžbenikom o Srebrenici“ otvara dugoročnu stratešku misiju nastojanja da lekcije o Srebrenici, kao i lekcije o Holokaustu, zauzmu mjesto u globalnoj kulturi sjećanja, kao neizostavna poruka Čovječanstvu. Kultura mira proizilazi iz kulture sjećanja na tragične stranice ljudske povijesti, i otud sjećanje na Genocid u Srebrenici, u globalnim razmjerama, predstavlja takvu lekciju".

Preporuka:
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. Denis Bećirović
'Publikacija „Udžbenik o genocidu u Srebrenici“, koja u izdanju IGK izlazi u povodu 30. godišnjice genocida počinjenog nad Bošnjacima u Srebrenici, potvrda je dugogodišnjeg kontinuiteta u radu i odgovornosti tima IGK,na čelu sa dr. Emirom Ramićem. Ustrajnost, profesionalizam i moralna jasnoća, kao principi na kojima postoji i djeluje IGK, jasno su inkorporirani i u ovu publikaciju.
Tim IGK zaslužuje visoko poštovanje za svoj dosljedan i vrijedan rad. Borba za istinu i pravdu nikada ne prestaje. Ona zahtijeva predanost, strpljenje i spremnost da se ustraje i onda kada je to najteže. Uvjeren sam da će Institut i u narednim decenijama biti jedan od važnih aktera u širenju istine o genocidu nad Bošnjacima počinjenom u Srebrenici, te širenju univerzalne ideje o zaštiti ljudskog dostojanstva širom svijeta".

Preporuka:
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić
"Knjiga pod naslovom "Udžbenik o genocidu u Sreberenici" jeste kruna napora i rezultat predanog rada Institut za istraživanje genocida, Kanada.
Udžbenik sam po sebi je jedna od boljih formi memorijalizacije genocida, obzirom da su brojne presude u kojima je utvrđen zločin genocida, veoma obiman, pravnim jezikom, prožet materijal. Selekcija osnovnih činjenica kroz formu udžbenika olakšati će edukaciju i spoznaju historijske istine, te vjerujem biti motiv za mnoge za daljnje interesovanje o pitanju genocida.
Na kraju, "Udžbenik o genocidu u Sreberenici" može biti i jeste jedan putokaz o tome kako i na koji način se boriti protiv zaborava, negiranja pravosudno utvrđenih činjenica, ali i putokaz u borbi protiv idelogija zla koje zaslužuju da na ovaj način, historija o njima da svoj sud".

Preporuka:
Ambasador Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim nacijama dr. Zlatko Lagumdžija
"U kontekstu ovog vrijednog udžbenika o Srebrenici i edukaciji o genocidu kroz implementaciju Rezolucije, vrijedan primjer koji može poslužiti kao orijentir jeste način na koji se Holokaust podučava u obrazovnim sistemima širom svijeta.
Kreiranjem ovog užbenika od strane Instituta stavlja se naglasak na razvoj kritičkog mišljenja, empatije i razumijevanja važnosti ljudskih prava i demokratije. U mnogim zemljama, poput SAD-a, Velike Britanije, Francuske ili Izraela, postoje nacionalni kurikulumi i posebni programi posvećeni podučavanju o Holokaustu, a nastavnicima su na raspolaganju detaljno razvijeni udžbenici, nastavne jedinice i obuke.
Sličan model se sada nastoji primijeniti kroz edukaciju o genocidu u Srebrenici – uz podršku Rezolucije UN i kroz udžbenik Instituta za istraživanje genocida Kanada".

Preporuka:
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković
"Posebno želim istaći vašu ključnu ulogu u edukaciji mlađih generacija i promicanju kulture sjećanja. Kroz vaše inicijative, projekate i kampanje, pomogli ste očuvanju historijskog pamćenja i učinili ogroman napor da zločini nikada ne budu zaboravljeni, niti ponovljeni.
Snažno podržavam svaku vašu buduću inicijativu, i stojim uz vas u vašoj misiji. Vaš rad zaslužuje priznanje, podršku i zahvalnost svih nas koji vjerujemo u pravdu i poštovanje ljudskog dostojanstva. Uvjeren sam da će vaš Institut i dalje biti svjetionik istine i temelj borbe protiv poricanja i negiranja genocida.
Hvala vam na svemu što ste do sada učinili. Vaša posvećenost, znanje i hrabrost ostaju trajna inspiracija svima nama".

Preporuka:
Bivši potpredsjednik entiteta Republika Srpska Ćamil Duraković
"Knjiga Udžbenik Genocid u Srebrenici u izdanju Instituta za istraživanje genocida Kanada je bazirana na na osnovu Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija o Genocidu u Srebrenici, a povodom 30. godišnjice od najvećeg zločina poslije holokausta u Evropi. Institut za istraživanje genocida Kanada je od osnivanja jedan od lidera u procesu jačanja i promovisanja istine pravde i kulture sjećanja na Genocid u Srebrenici.
Da bi se istina čula, mora se pisati, čitati, istraživati jer doista vrijedi i valja hoditi putem istine.Trebamo biti dostojni istine i prepoznati sve njene vrijednosti. Odbraniti, jačati i promovisati istinu o genocidu u Srebrenici znači braniti mir, u BiH, Evropi i cijelom svijetu".

Preporuka:
Profesor dr. Zećir Ramčilović Univerzitet “Sv. Kiril i Metodij” – Skoplje, Institut za nacionalnu istoriju i bivši Ambasador Sjeverne Makedonije u Crnoj Gori
"Ova knjiga je značajan doprinos razvijanju nauke o genocidu kao sastavni dio humanističkih nauka. Zato je rad IGK više nego značajan. I na kraju, ali ne manje važno je što IGK svojim radom jača i međonarodnu poziciju Bosne i Hercegovine koja ne samo što često ne može da izgradi svoj zajednički stav po mnogim pitanjima vezanih za intrpretaciju prošlosti, IGKupozorava i poziva svijet da djeluje i ne dozvoli urušavanje njenog suvereniteta i integriteta od strane počinitelja genocida".

Preporuka:
Počasni konzul Bosne i Hercegovine u Australiji Amir Šahinović
"Institut za istraživanje genocida Kanada ne predstavlja samo glas bošnjačke dijaspore, već i moralni stub međunarodne zajednice kada je riječ o sjećanju, pravdi i borbi protiv zaborava. Njegov rad nas podsjeća da je istina o genocidu ne samo historijska činjenica, nego i univerzalna obaveza – prema žrtvama, prema pravdi i prema čovječanstvu”.

Preporuka:
Novoizabrani potpredsjednik entiteta Republika Ramiz Salkić
"Neprocjenjivo je važno u današnjem svjetu brzog protoka informacija blagovremeno plasirati određeni stav i informacije koje su utemeljene na istini i na taj način uticati na formiranje stavova drugih koji će kasnije djelovati i kreirati stavove koji će imati mnogo veće posljedice. To ovaj Institut na osnovu mojih saznanja izvrsno radi na tome mu svi trebamo biti zahvalni jer je to dobrobit za našu domovinu i širenje istine u vremenu najezde revizionistićkog narativa negiranja počinjenog, sudski dokazanog i presuđenog genocida nad Bošnjacima, veličanja počinioca genocida i drugih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini tokom agresije 1992 - 1995 godina.
Želim se zahvaliti, čestitati i poželjeti pono uspjeha u daljem radu akademiku Ramiću i osoblju Instituta za sve što su uradili za dobrobit naše domovine u korist istine i zadovoljavanja pravde za porodice žrtava".

Preporuka:
Akademik profesor dr. Ferid Muhić
"I ovaj projekt, Udžbenik o genocidu u Srebrenici kao i sve što je Institut za istraživanje genocida Kanada do sada uradio, između ostalog, ima nemjerljivo značajan terapeutski transgeneracijski efekt, podstiče samopouzdanje, budi osjećaj dostojanstva, jača samopoštovanje žrtava, istraživača, aktivista za ljudska prava i slobode, boraca za istinu i pravdu".

10/24/2026

Povodom Međunarodnog dana UN sjećanje na historijski dan kada je ove godine Generalna skupština UN usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici!

Danas, kada obilježavamo Međunarodni dan UN, koji se obilježava svakog 24. oktobra, kada je 1945. godine stupila na snagu Povelja UN, kojom je osnovana ova svjetska organizacija, sjećamo se historijskog momenta, 23. 05. 2024. godine, kada je Generalna skupština UN usvojila rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Bio je to historijski dan za BiH i za čovječanstvo. Rezolucija koja se zasniva na međunarodnom i nacionalnom pravu utvrđuje Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i kanališe globalnu važnost prevencije genocida, borbe protiv negiranja genocida, te značaj izučavanja genocida u obrazovanju djece i mladih. Obrazovni sistem u kojem je integrirana istina o genocidu u Srebrenici dugoročno će doprinijeti očuvanju mira i stabilnosti u BiH i regiji, te doprinijeti procesu pomirenja.

Međunarodni dan UN je i prilika da još jednom opomenemo civilizaciju da UN nisu adekvatno odgovorili na agresiju na suverenu, nezavisnu, međunarodno priznatu državu RBiH i genocid protiv njenih građana, posebno Bošnjaka. Zato će srebrenički genocid zauvijek progoniti međunarodnu zajednicu i posebno UN. Holandski bataljon je bio dio UN i ništa nije učinio da bi spasio žrtve genocida.

Bosanska istina mora da nađe most do pravde, međunarodnom institucionalizacijom kulture sjećanja. Uvijek gledajmo na svijetlu stranu života. Za Bosnu i Hercegovinu svijetla strana je istina, pravda, kultura sjećanja, ne u ime mržnje, već u ime bolje zajedničke budućnosti svih njenih građana, što je izvorna poruka i pouka Ideje Bosne.

10/24/2026

IGK povodom 34 godine od osnivanja Skupštine srpskog naroda u RBiH.

IGK još jednom iznosi sudske činjenice, odnosno zaključke vijeća MKSJ:

Savjet SDS-a raspravljao je 15. oktobra 1991. o strategiji uspostave srpske vlade, što je obuhvatalo formiranje paralelnih organa vlasti, regionalizaciju BiH i vojnu organizaciju.

Na prvoj sjednici Skupštine srpskog naroda u BiH, održanoj 24. oktobra 1991. Radovan Karadžić je jasno dao do znanja da su bosanski Srbi spremni svoje ciljeve postići pomoću sile i straha ako im to ne uspije na drugi način.

Rasprave koje su se odvijale u Skupštini Srpske Republike BiH tokom nekoliko idućih mjeseci pokazuju da je rukovodstvo bosanskih Srba i dalje bilo odlučno da stvori državu u kojoj neće biti mjesta za nesrbe. U ostvarivanju tog cilja bilo je predviđeno trajno uklanjanje nesrba s teritorije proglašene Srpske Republike BiH putem sile i straha.

Na 16. sjednici Skupštine Srpske Republike BiH, održanoj 12. maja 1992. kada je oružani sukob već započeo, Radovan Karadžić je iznio šest strateških ciljeva srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. Prvi i najsudbonosniji cilj bilo je razdvajanje od druge dvije nacionalne zajednice – državno razdvajanje. Drugi ciljevi bili su uspostava koridora između Semberije i Krajine, uspostavljanje koridora u dolini rijeke Drine, formiranje granice na rijekama Uni i Neretvi, podjela grada Sarajeva na srpski i muslimanski dio i konačno – pristup moru za Srpsku Republiku BiH.

U suštini, ovi strateški ciljevi predstavljali su plan zauzimanja i kontrole teritorije, uspostavljanja države bosanskih Srba, odbrane definisanih granica i odvajanja od drugih etničkih zajednica u BiH

16. sjednica Skupštine Srpske Republike BiH predstavlja kulminaciju jednog političkog procesa. Na tom zasjedanju nisu samo artikulisani strateški ciljevi srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, nego je Skupština Srpske Republike BiH učinila i ključni korak prema ostvarenju tih ciljeva: osnovana je Vojska Srpske Republike Bosne i Hercegovine, koja je stavljena pod vrhovnu komandu Predsjedništva Srpske Republike BiH.

General-potpukovnik Ratko Mladić prihvatio je položaj komandanta Glavnog štaba VRS-a, očigledno znajući da politički kurs formulisan na 16. sjednici Skupštine Srpske Republike BiH nužno vodi u masovno, nasilno i stalno uklanjanje nesrpskog stanovništva s teritorije proglašene Srpske Republike BiH i prihvatajući da VRS odigra ključnu ulogu u provođenju te politike. On je, zapravo, potvrdio da dijeli stanovišta političkog rukovodstva bosanskih Srba. General-potpukovnik Ratko Mladić i njegovi neposredno podređeni te su političke strateške ciljeve pretvorili u operativne imperative VRS-a.

Pretresno vijeće je uvjereno da šest strateških ciljeva srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, formulisanih na 16. sjednici Skupštine Srpske Republike BiH, nije bilo politička retorika. Bio je to politički manifest rukovodstva bosanskih Srba, za koji se pokazalo da je bio pokretačka snaga operacija oružanih snaga bosanskih Srba s odlučujućim uticajem na događaje u BiH od maja 1992. nadalje.

Vijeće se uvjerilo da je od 1. aprila do 19. maja 1992. godine, kada se JNA zvanično povukla iz BiH, JNA neposredno intervenisala u oružanom sukobu koji se odvijao na teritoriji BiH i da je, stoga, tokom tog perioda oružani sukob bio međunarodni. Poslije 19. maja 1992. godine SRJ je pružala VRS-u tri osnovne vrste operativne podrške: logističku podršku, podršku u ljudstvu i obuku.

Glavni cilj SDS-a i vlasti u Beogradu od 1991. godine pa nadalje, bio je da se SFRJ očuva kao država i da se osigura da svi Srbi žive u jednoj državi. Važnost koja je pridavana Posavskom koridoru kao vezi između bosanskih Srba iz Bosanske Krajine i SRJ ukazuje na značaj njihove povezanosti. Mjesecima je SFRJ vršila pripreme da prikrije sveukupnu kontrolu koju je planirala vršiti nad vojskom bosanskih Srba kad Bosna i Hercegovina ostvari nezavisnost, a taj plan je trebalo sprovesti u djelo u uslovima u kojima je rastao pritisak međunarodne zajednice na Beograd. Pretresno vijeće je uvjereno da su mjere preduzete da se osnuje VRS nezavisan od JNA bile samo trik da bi se izbjegle potencijalne optužbe da SRJ interveniše u oružanom sukobu koji se odvija na teritoriji BiH i da bi se utišali zahtjevi međunarodne zajednice za obustavu svakog učešća u tom sukobu.

Pretresno vijeće je uvjereno da zaključenje Dejtonskog sporazuma predstavlja potvrdu ex post facto da je od samog početka i cijelim tokom oružanog sukoba SRJ vršila sveukupnu kontrolu nad Srpskom Republikom BiH i bosanskim Srbima. Žalbeno vijeće u presudi Brđaninu potvrdilo je zaključke Pretresnog vijeća.

Svi ratni zločini, zločini protiv čovječnosti i genocid počinjeni su kao dio tog "strateškog plana”.
Haško naslijeđe, odnosno rad i rezultati Haškog tribunala su historijske činjenice koje ne može pobiti niti jedan revizionizam.

Pravosnažne presude, odnosno, zaključci i naslijeđe ICTY-a/MI- CT-a, nakon posljednje presude iz 2023. Stanišić-Simatović, konačno otvaraju novu dimenziju. BiH je od 1991. do Dejtonskog mirovnog sporazuma bila izložena udruženim zločinačkim poduhvatima: prvim iz Srbije, koji je započeo najkasnije u augustu 1991, i drugim iz Hrvatske, također, od decembra 1991. Na čelu srbijanskog bio je Slobodan Milošević i njegovi proksiji u BiH, a drugi je predvodio Franjo Tuđman s proksijima iz tzv. HZHB. ICTY je precizno utvrdio historijski kontekst raspada Jugoslavije i uloge Srbije i Hrvatske u ratu protiv BiH. Objasnio je značaj i sadržaj svih mirovnih sporazuma za BiH, a zatim utvrdio međunarodni sukob – napad na suverenost i teritorijalni integritet Republike Bosne i Hercegovine i postojanje navedena dva UZP-a.

U vremenu u kojem negatori sve relativizuju moramo se držati jedne istine utvrđene u Hagu. I zato pozivamo sve da koriste pravosnažne presude kao alat zvani naslijeđe ICTY-a/IRMCT-a u zaštiti države: dva UZP-a iz Beograda i Zagreba i dva međunarodna sukoba protiv BiH – to je sudska istina koju ne smijemo prepustiti zaboravu. Sudska istina je važna i šansa, ako je ne budemo štitili – neko drugi će pisati našu historiju. A ako je budemo branili, jednog dana će i ovdje svi razumjeti: Milošević i Tuđman nisu bili vizionari, već čelnici zločinačkih poduhvata.
IGK

10/24/2026

Genocid u Prijedoru
Prva presuda za genocid donesena je u maju 1995. godine, kada je Viši sud u Sarajevu osudio Dragana Opačića zbog učešća u ubistvu 23 logoraša iz Trnopolja. Opačić, pripadnik Prve motorizovane gardijske brigade Vojske RS, priznao je i druge zločine, uključujući klanja i silovanja.
Prva je to presuda donesena nakon Drugog svjetskog rata zbog kaznenog djela genocida, koja baca novo svjetlo na stravična zlodjela koja je na području Bosne i Hercegovine počinila vojska Republike srpske.
”Dragan Opačić proglašen je krivim što je od sredine oktobra pa do kraja 1992. u mjestu Kozarac općine Prijedor, nakon što se dobrovoljno prijavio u paravojsku tzv. Republike srpske u cilju provođenja velikosrpske politike, uništenja i protjerivanja nesrpskog stanovništva s tog područja, prilikom služenja u jedinici koja je osiguravala logor ‘Trnopolje’, a u kojem se u to vrijeme nalazilo oko 1500 žena, djece i staraca, uglavnom Bošnjaka muslimana iz Kozarca i okolnih sela, kršeći pravila međunarodnog prava počinio 23 ubistva strijeljanjem, dva ubistva klanjem i deset silovanja.” – navodi se u presudi.

Genocid u Prijedoru je istina o ponižavanju ljudskog dostojanstva i nacionalnog identiteta bića Bošnjaka i Hrvata, istina o uništavanju svega postojećeg što odražava bošnjački i hrvatski nacionalni identitet, istina o getoizaciji Bošnjaka i Hrvata u cilju stvaranja „Velike Srbije“, istina o pokušaju uništenja Bošnjaka i Hrvata kao nacija i prisvajanju teritorija gdje su živjeli, podjeli njihovih imanja Srbima i instaliranju države svih Srba na tuđoj teritoriji. Genocid u Prijedoru je bio način ostvarivanja ratnih ciljeva. Radi se o namjernim, planiranim, masovnim zločinima nad prijedorskim civilima i o planskom uništavanju svakog osnova njihovog kolektivnog ili individualnog života.


Genocid u Prijedoru je sastavni dio agresije na Republiku BiH kao udruženog zločinačkog poduhvata zauzimanja bosansko-hercegovačke teritorije i nasilnog, neustavnog preuzimanja vlasti u opštini od strane bosanskih Srba uz pomoć i podršku jedinica Jugoslovenske narodne armije i paravojnih formacija iz Srbije. Rušenje Prijedora, silovanje Prijedorčanki, ubijanje Prijedorčana, svakojaka poniženja, paljevine, mučenja i logori nisu bili samo plod razmišljanja plitikih barbarskih mozgova, već i dio razrađene osvajačke strategije osvetničkog srpskog pamćenja koje ima samo jedan ishod ponavljanje zla.
IGK

10/24/2026

Povodom 24. oktobra, Dana UN – Pod zastavom UN se desio genocid u BiH
U vrijeme planiranja, pripremanja i izvođenja agresije na RBiH i zločina genocida u potpunosti su suspendovana i ignorisana temeljna načela međunarodnog javnog prava (zabrana i otpor svakoj agresiji, sprečavanje zločina genocida, osuda prisvajanja tuđih teritorija, garancija teritorijalnog i državnopravnog integriteta države i drugih načela, izraženih u Povelji UN-a i Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida). Jednoj međunarodno priznatoj, nezavisnoj i suverenoj državi i članici UN faktički je oduzeto pravo da brani teritorijalni integritet i sigurnost svojih građana od agresije i zločina genocida, a što je zagarantovano Poveljom UN.
On the occasion of 24 October, The UN Day – Under the UN flag was genocide in B&H
At the time of planning, preparation, and ex*****on of the aggression against the RB&H and the crime of genocide, fundamental principles of international public law (prohibition and resistance to any aggression, prevention of crime of genocide, conviction of conquering territory of another state, guarantee of territorial and the integrity of a state, and other principles as expressed in UN Charter and Convention on prevention and punishment of crime of genocide) were completely suspended and ignored. An internationally recognized, independent, and sovereign state and UN member state was practically deprived of any right to defend its territorial integrity and safety of its citizens from the aggression and the crime of genocide, which is guaranteed in the UN Charter.

10/23/2026

Thirty years after the Dayton Peace Agreement, a central question for peacebuilding in Bosnia and Herzegovina (BiH) and other divided societies is how citizens' priorities and experiences can inform institutions capable of sustaining peace and political progress. Public debate often focuses on constitutional disputes and competing political positions, while evidence of what citizens want and how people already cooperate across divisions receives less attention.

Thirty years after the Dayton Peace Agreement, a central question for peacebuilding in Bosnia and Herzegovina (BiH) and other divided societies is how citizens' priorities and experiences can inform institutions capable of sustaining peace and political progress. Public debate often focuses on const...

10/23/2026

Stupni Do još pamti krikove nevinih: 33 godine od zločina
Danas se obilježava 33. godišnjica masakra nad bošnjačkim stanovništvom sela Stupni Do kod Vareša, jednog od najtežih zločina počinjenih tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.
U napadu pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) 23. oktobra 1993. godine ubijeno je 38 bošnjačkih civila, među kojima i petero djece, a selo je u potpunosti spaljeno.
Neke od žrtava zločinci su žive zapalili.
Pripadnici jedinica "Apostoli" i "Maturice" Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) 23. oktobra 1993. godine ubili su 38 ljudi.
Prema presudi Haškog tribunala, Ivica Rajić je osuđen na 12 godina zatvora zbog umiješanosti u napad na selo Stupni Do koji je prouzročio smrt civila, kao i uništenje sela. Također je osuđen zbog uloge koju je imao u sakupljanju više od 250 bošnjačkih muškaraca u Varešu i kasnijeg nečovječnog postupanja prema njima.
Izgorjela tijela dvije starice pronađena su u jednoj kući, od kojih je jedna bila invalid, a izgorjela tijela sedam članova iste bošnjačke porodice, od čega dva muškarca, tri žene i dvoje djece od dvije i tri godine, pronađena su u njihovom skloništu, navodi se u presudi Rajiću.
Sud BiH osudio je Miroslava Anića zvanog Firga, pripadnika jedinice "Maturice", na 15 godina zatvora zbog zločina počinjenih na području Kiseljaka i Vareša.
Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) za zločine u Varešu i Stupnom Dolu su na višegodišnje zatvorske kazne osuđeni i bivši zvaničnici takozvane Herceg-Bosne predvođeni Jadrankom Prlićem.
Za ovaj zločin je Vrhovni sud Federacije osudio na 14 godina zatvora Dominika Ilijaševića zvanog Como, bivšeg pripadnika Jedinice za posebne namjene "Maturice" HVO-a, a Kantonalni sud u Novom Travniku osudio ga je na četiri i po godine zbog ubistva u Kiseljaku počinjenog tokom rata, nakon čega mu je izrekao jedinstvenu zatvorsku kaznu od 15 godina.
Kantonalni sud u Sarajevu osudio je Ermina Čurtića na pet i po godina zatvora zbog zločina nad bošnjačkim civilima na području Vareša. On je proglašen krivim da je, kao vodič dijela jedinice "Maturice", učestvovao u napadu na Stupni Do i Vareš Majdan, nečovječno postupajući i pljačkajući civile.

10/23/2026

U Hamburgu ispraćen 'Anto od Bosne': Preživio stradanja u logorima, borio se za istinu

U njemačkom gradu Hamburgu upriličen je posljednji ispraćaj Ante Tomića, poznatog kao „Anto od Bosne“, koji je preživio stradanja u prijedorskim logorima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu i svojim svjedočenjima čuvao sjećanje na počinjene zločine.

Preživio je Omarsku, Keraterm i Trnopolje. Nisu ga slomili. Nije htio stati. Uzeo je olovku i borio se dalje, jer je želio da se zna istina o tome što je prošao i preživio.

Počivaj u miru veliki patrioto Bosne.

10/23/2026

Humaniti fondacija iz Kanade nastavlja značajne projekte u Bosni i Hercegovini

Humanitarna organizacija Humaniti Kanada (Humaniti Foundation Canada) ima izuzetan značaj za Bosnu i Hercegovinu, fokusirajući se prvenstveno na podršku najranjivijim kategorijama društva, održivom povratku i očuvanju kulture sjećanja. Kroz blisku saradnju sa lokalnim udruženjima ova fondacija obezbjeđuje direktna finansijska sredstva za ključne projekte u Bosni i Hercegovini.
Glavni aspekti i konkretan značaj njihovog djelovanja u Bosni i Hercegovini ogledaju se u sljedećem:
Pomoć socijalno ugroženim i starijim osobama (Mostar): Fondacija u potpunosti finansira dugoročne socijalne projekte poput javnih kuhinja. Primjer je saradnja sa udruženjem „Zajedno za naš grad“ iz Mostara u okviru projekta „NISTE SAMI“. Zahvaljujući Humaniti Kanada, za stare i iznemogle samce u Mostaru osigurana je redovna dostava kvalitetnih obroka na kućni prag, kao i projekti medicinske njege (redovni obilasci, mjerenje pritiska, šećera i pomoć pri kontaktu sa ljekarima).

Podrška osobama s poteškoćama u razvoju: Fondacija je ključni donator i partner u projektima podrške djeci i osobama s invaliditetom, poput saradnje sa udruženjem „Sunce“ u Mostaru, gdje pomažu u radu i proširenju kapaciteta centara za podršku ovim kategorijama.

Podrška Memorijalnom centru Srebrenica: Humaniti Kanada aktivno učestvuje u finansiranju projekata unutar samog Memorijalnog centra, čime direktno doprinosi očuvanju istine o genocidu i podržava rad na kulturi sjećanja.
Humaniti Kanada finansira i aktivnosti Instituta za istraživanje genocida Kanada, posebno značajan projekat štampanja engleskog izdanja jedne od prvih edukativnih knjiga o genocidu u Srebrenici pod nazivom 'Udžbenik o Srebrenici."

Izvršni direktor fondacije, Firaaz Azeez, lično posjećuje Srebrenicu kako bi osigurao nastavak ove podrške.

Osnaživanje povratničkih zajednica: Poseban fokus fondacije usmjeren je na održivost i poboljšanje uslova života povratnika (naročito u entitetu RS kroz dogovaranje saradnje u oblastima obrazovanja, kulture te socijalnih i poslovnih aktivnosti.

Ključnu ulogu u usmjeravanju pomoći ove fondacije prema Bosni i Hercegovini ima bosanskohercegovačka dijaspora u Kanadi, u prvom redu istaknuti privrednik i humanitarac Šaban Bašić, koji koordinator fondacije za Bosnu i Hercegovinu

Poslije izuzetno značajnih navedenih projekata ove svjetski prepoznate fondacije u toku je realizacija veoma značajnog projekta finansiranja kompletnog školskog pribora za 392 učenika iz povratničke populacije u entitetu RS.

Navedeni projekat je primjer mnogima kako jedna globalno prepoznata organizacija može pomoći boljoj budućnosti Bosne i Hercegovine, posebno boljoj budućnosti povratnika u manji bosanskohercegovački entitet.