05/05/2026
RAZGOVORI S POVODOM/ ISMAR MUJEZINOVIĆ
Predsjednik Kulturnog foruma u Bosni i Hercegovini, osnivač i direktor Međunarodnog festivala Sarajevska zima (SWF), festivala Grad i Olimpijade kulture Sarajevo te autor Manifesta umjetnosti, koji su prihvatili umjetnici svijeta sa svih kontinenata, Ibrahim Spahić razgovarao je s multimedijalnim umjetnikom i piscem Ismarom Mujezinovićem, utemeljiteljem i pokretačem mnogobrojnih institucija kulture i umjetnosti, između ostalih i Galerije Collegium Artisticum, kojoj je dao ime, profesorom Akademije likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu koji je bio predsjednik Udruženja likovnih umjetnika BiH (ULUBiH) i Udruženja likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i dizajnera u BiH (ULUPUBiH).
Razgovor je vođen povodom Svjetskog dana umjetnosti koji UNESCO slavi na prijedlog međunarodne asocijacije umjetnika kao Dan posvećen geniju Leonarda da Vincija.
U seriji „Razgovori s povodom“ koje vodi s umjetnicima svijeta Spahić je izabrao da prvo objavi razgovor s umjetnikom i intelektualcem koji na svoj osebujan način obogaćuje Leonardovo naslijeđe i korijene porodičnog stabla te njegovu plodovima raskošnu krošnju.
Umjetnik Ismar Mujezinović jedinstvena je ličnost likovnog, dizajnerskog, filmskog, muzičkog i književnog kreativnog svijeta.
Ismar Mujezinović dizajnirao je svjetski nagrađivane plakate za XIV ZOI '84 u Sarajevu i plakat za Prvo izdanje Sarajevo Winter Festival 1984/85. Svojim djelima i izložbama, knjigama i filmovima predstavljen je u najprestižnijim međunarodnim umjetničkim centrima, kao i na internacionalnim festivalima Sarajevska zima, Grad i na Olimpijadi kulture Sarajevo te na sarajevskom Sajmu knjiga.
Svima koji su zainteresirani za stvaralaštvo Ismara Mujezinovića, koji o sebi kaže da je „sam svoj majstor“, predlažemo da čitaju Monografiju i posjete njegov YouTube kanal.
Posebno preporučujemo da u Kinoteci BiH pogledaju Ismarov dugometražni film o svom ocu Ismetu Mujezinoviću.
Ibrahim Spahić:
– Vi ste vrhunski multimedijalni umjetnik i intelektualac i od Vas očekujemo odgovor na pitanja o značaju umjetnosti i slobode govora danas.
– Šta biste napisali umjetnicima-savremenicima imajući u vidu svoj umjetnički put i ostvarenja?
– Imate izvanrednu porodičnu baštinu umjetnika koju ste sjajno predstavili u filmu o svom ocu Ismetu. Istovremeno, spojili ste kroz ličnu povijest i tri stoljeća. Kako vidite u djelima umjetnika 21, 22. i 23. stoljeće?
– Imate izvanredne saputnike u životu. U kojem svijetu „živi“ Vaša umjetnost danas? Svijetu slike, na platnu i filmskoj traci, u priči ili muzici, u ritmu svakodnevnice? Gdje se osjećate najbolje?
– Osjećate li lične posljedice dok AI „nemilosrdno osvaja“ svijet i vjerujete li da je IA (inteligencija umjetnika) sposobna da sačuva ljudsku civilizaciju?
– Šta je za Vas izazov dok stvarate nova djela u svim oblastima umjetnosti nakon saznanja da živimo „svijet rasula“?
– Možete li označiti ličnosti i događaje koji su oblikovali Vašu i našu stvarnost u Evropi.
– Vratimo se na početak razgovora. Napišite jedno ili više pitanja koja Vam nisu postavljena.
Ismar Mujezinović:
Umjetnost svakako ima svoj značaj! Koliko nam je poznato, jedna je od prvih zabilježenih ljudskih emotivno-intelektualnih aktivnosti. Slike u pećinama su vrlo blizu savremenoj umjetnosti, za razliku od Leonarda, koji je pojam vrha umjetničkog razvoja. Dijete se rodi, saznaje, školuje i umno razvija, u zrelim godinama doživi vrhunac, a onda počinje dementno da zaboravlja, reklo bi se podjetinji, pa na kraju jedva hoda, potreban mu je onaj djetinjski dubak, sad dosta veći nego onaj prvi, ustvari sad starački. S umjetnosti je slično. Ima svoje rođenje, razvoj, vrhunac i pad, kažu.
Po meni je to normalno. Kako se Zemlja okreće od istoka prema zapadu tako i razvoj civilizacija ide od istoka prema zapadu. Kina, Indija, Mezopotamija, Egipat, Grčka, Rim, Španija, Francuska, Engleska, da bi se prenijela u Sjevernu Ameriku, a u Južnoj se susrela sa već davno postojećom kulturom Inka, umjetnošću, piramidama!
***
Sve se vraća, sve se plaća! Sad je umjetnost ono što ima visoku cijenu, ovisi o platišama i kustosima! Zanimljivo je da danas promotivno prvo mjesto u filmu zauzima producent, nekad je to bio režiser, a u likovnosti muzej, galerija, kustos. Zanimljivo je da se kupac ne spominje, možda da ne mora da se umiva iako je prao, šta? Kupio bananu za sedam miliona, pojeo je, pa zamislite koliko mu go.no košta!?
Dosta galerija ima mafijske donacije, a umjetnik, s visokim cijenama, ostao fukara!
Poznat umjetnik uličnih grafita je nepoznat, dobija ogromne honorare i, kao nepoznat, ne može da plaća porez? Umjetnost i logika nisu više kompatibilni!
Nekad je Meša (Selimović) od prvog honorara za roman kupio vikendicu na Hvaru, a sad izdavač autoru da sto primjeraka knjige, pa nek ih prodaje u kafanama uz kriglu pive!
Prodajne galerije prodaju falsifikate, pa čak i printove slika, crteža, grafika, i to s potvrdom o originalu, od poznatog kustosa.
Tehnologija je napredovala, pa kako film više nema klasičnu traku postao je u osnovi jeftiniji, montažno jednostavniji. Da bi ubacio naknadno snimljenu scenu treba ti koji sat rada. Kompletan film od miliona investicije staviš u džep, pokažeš cariniku, a on samo odmahne rukom i pusti te, dok za sliku, crtež, grafiku cijene od koju stotinu moraš imati dozvolu o izvozu, platiš kauciju ili carinu, i na kraju ako rad prodaš imaš samo podmirene troškove izlaganja. Ako nisi blizak momentalnoj politici, ne daju ti ni dozvolu za izvoz!
Nekad su umjetnici u životu imali pravo da tri p**a svoj rad proglase životnim djelom i za to djelo nisu plaćali porez! Poreznici su na kraju godine kupovinom umjetnina bili za taj iznos oslobođeni poreza.
Nekad su po novinama vrvjele polemike umjetnika, a danas ako vlasti nisi mio nemaš pravo glasa. Demokratija. Demos-narod-krati-ja!?
Demokratija je nastala u Grčkoj, gdje su postojali robovi. Oni su poslušni! Da li treba biti poslušan? Neki vole neposlušne, pa ih gotive, a i vlasti to odgovara, pa ih tolerira.
Mnogi smo tako imali korist – u domovini kontraši, a u inostranstvu povlašteni „crni talas“. Filmovi koji su kritikovali sistem finansirani su od tog istog sistema, a danas o sistemu i kritici u umjetnosti ni mu? Nema polemika, ali ima podmetanja, najviše podmićivanja, brisanja.
Bitno je da to ne slavimo 1. aprila!
***
Savremenost je most između prošlosti i budućnosti. Ko ne zna prošlost i ne projektuje budućnost nije savremen! Recimo, Karl Malden, oskarovac, kao i Dušan Vukotić, porijeklom su iz Bileće. Najgledaniji film na svijetu: Šiba Krvavac, Bileća! Dodamo li Danisa Tanovića, Bosna i Hercegovina ima tri Oskara. Otto Englander, scenarist Walt Disney Studija iz Tuzle, kao i braća Neugebauer, strip-autori, osnivači Zagreb filma! Jasmila Žbanić, najbolji evropski film, Šejla Kamerić, najveća novčana likovna evropska nagrada, dva nobelovca – Ivo Andrić i Vladimir Prelog...
Problem je budućnost! Kako mladima omogućiti razvoj, izdavaštvo, ateljee, galerije, film, pozorište, muzika, sve je ukinuto u finansijama!
Recimo, ja sam kao predsjednik ULUBiH-a realizirao akciju započetu od Borislava Spasojevića i Mehmeda Zaimovića s 12 ateljea, isposlovao gradski paviljon u Skenderiji nakon njenog gorenja, na osnovu ponude Brace Kosovca i kasnije kao član savjeta dao mu ime po grupi Collegium Artisticum!
Treba dio sredstava od poreza na umjetnine vratiti u fond umjetnosti. Da se uglavnom zna s koliko novaca umjetnost raspolaže, neovisno o stavu aktuelne politike.
***
Kako kada, kako gdje. Sada, s 84 godine ne mogu više slikati, ruka mi desna drhti, pa i kad pišem po tri slova otipkam, tako da samo crtam na tabletu digitalnom olovkom, jer je na ekran pritisnem, pa me sluša, a ako pogriješim mogu vratiti.
Sve u svoje vrijeme!
***
S AI inteligencijom nemam problema. To je za mene „štreber“, jer sve što ona zna od nekoga je u nju napisano, tako da ima odgoj ustanovitelja, a ja zastupam odluku emocije i spoznaje realnog života, što podrazumijeva zanos, pakost, ljubav, strast, strah i hrabrost, a što AI ne koristi. Ona može biti korisna u birokraciji, jer joj je srodna. Umjetnost je nepredvidljiva. Nešto želiš pa ne ide, a onda se ostvari kad se ne nadaš!
Uvijek me impresionira ono što ne mogu sam ostvariti, a ono što mogu mi je svakodnevnica!
***
Ličnosti su važne, ali njihov utjecaj se mijenja ovisno o spoznaji i stadiju razvoja. Ima s njima puno manipulacije! Recimo, sad tvrde da je Picasso ustanovio kubizam, a on dobio naziv po slici Georgesa Braquea! Pišu da je El Greco imao problem s vidom, pa su mu figure više od uobičajenih, a de facto on je Grk, a po njihovom pravilu o figuri po proporciji na freskama ima devet glava, dok je po evropskom pravilu osam glava!
Neki tvrde da u Vatikanskom muzeju nije kraljica Katarina na slici portretu Giovannija Bellinija, a na osnovu čega su to zaključili javna je tajna!
Mene oduševljava, recimo, slika Omera Mujadžića „Fudbalska utakmica“. Jer da jedan musliman to onda naslika prava je hrabrost i kao takva od kustosa se još uvijek prešućuje. To mi je vijest dana!
***
Uglavnom, valorizacija autorstva je ovisna o stanju razvoja i emocionalnom stanju. Nešto kao ljubav, apetit, jer u jednoj fazi nam je zanimljivo to, a u drugoj, trećoj nešto drugo, treće.
Zato treba dati mogućnost objave njihovoga rada! Sa 12 godina bio sam ilustrator u „Frontu slobode“, sa 17 godina crtao strip za „Zadrugar“ i snimio svoje prve filmove na velikom odmoru IIIc razreda Koševske gimnazije.
Zato sam unuci Iti, sa osam godina, dao da mi za moj roman „Pijetao“, kreira naslovnicu! Treba rano biti kreativan i nikad ne posustati.
Uvijek postoji mogućnost da se na neki način bude aktivan!
